Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan

Narodna knjižnica Sutivan sa svojim suvremenim pristupom korisnicima jedna je od knjižnica koje su na putu da postanu “treći prostor” lokalne zajednice, koji će im uz obiteljski i radni prostor ponuditi sadržaje koji im omogućuju da se zabave, educiraju i informiraju te da ostvare potrebu  pripadnosti društvu i potrebu za samopotvrđivanjem putem volontiranja i participiranja u raznim aktivnostima koje knjižnica provodi.

Usluge

USLUGE

Osim uobičajenih knjižničnih usluga nudimo i neke sasvim posebne – provjerite!

Zanimljivosti

ZANIMLJIVOSTI

Jeste li znali da smo među najaktivnijim knjižnicama u Hrvatskoj u domeni BookCrossinga? Jeste li znali da smo i član familije knjižnica-izdavača i da smo nedavno objavili naše prvo izdanje? Saznajte više na ovom linku.

Projekti

PROJEKTI

Formiranje zbirke djela književnika i pjesnika hrvatskog podrijetla pod imenom “Druga domovina” trenutno je najveći projekt na kojem knjižnica radi. U ovom, za hrvatsku knjižnu baštinu vrlo važnom projektu surađujemo sa nizom ustanova i institucija u RH i u inostranstvu.

Radno vrijeme

RADNO VRIJEME

Radno vrijeme knjižnice za korisnike je:

Ponedjeljak i srijeda od 15 do 20:00 sati.

Utorak, četvrtak i petak od 10 do 15:00 sati.

tel. 021 718 000

Najava izlaska zbirke pjesama Antonia Rendića Ivanovića

Najava izlaska zbirke pjesama Antonia Rendića Ivanovića

Uskoro bi trebala izaći iz tiska zbirka poezije UZVIŠENA GESTA LJUBAVI, Antonia Rendića Ivanovića, novo izdanje Narodne knjižnice Sutivan. U zbirci donosimo 60 pjesama odabranih iz 55 poetskih zbirki koje je ovaj plodni autor za života objavio u Čileu, po prvi put...

Stivanjani na “Bračologiji”

Stivanjani na “Bračologiji”

Stivanska ekipa "Daj šta daš" (Ranko Blažević, Tija i Franjo Mlinac) briljirala je sinoć na još jednoj Bračologiji i sa 66 točnih odgovora od 70, osvojila 1.misto. S obzirom da svi vec imaju monografiju otoka Brača odrekli su se nagrade u ime drugoplasirane ekipe...

Priča o mački u kampanelu predstavljena djeci u Bolu

Priča o mački u kampanelu predstavljena djeci u Bolu

Zatvaranje Mjeseca hrvatske knjige Općinska knjižnica „Hrvatska čitaonica“ obilježila je predstavljanjem slikovnice Franje Mlinca: „Priča o mački u kampanelu“. Autor, ravnatelj knjižnice u Sutivanu, fotograf i interpretator baštine, voditelj niza projekta...

140-godišnjica osnivanja čitaonice “Stivansko društvo”

140-godišnjica osnivanja čitaonice “Stivansko društvo”

Povijest stivanskih čitaonica / Povodom 140 godišnjice osnivanja druge stivanske čitaonice„Stivansko društvo“ / Knjižnice i čitaonice u povijesti su Dalmacije odigrale važnu ulogu, ne samo kao kulturna središta i izvori informacija nego i kao promicatelji hrvatskoga...

Postavljen spomenik boćanju u Sutivanu

Postavljen spomenik boćanju u Sutivanu

26.10.2022. je u Sutivanu, pokraj sportske dvorane „Sokolana“ obilježeno postavljanje spomenika boćanju „kao športu i kao tradiciji duboko ukorijenjenoj u bračku društvenu povijest“. Boćanje kao tradicijski sport i društvena igra Mediterana na otoku Braču ima dugu i...

Mjesto za novosti

Trudit ćemo se obavijestiti Vas o svim važnijim i neobičnijim događanjima u knjižnici kao i razveseliti vas zanimljivim fotografijama. Naša knjižnica je mjesto gdje se djeca izuzetno dobro zabavljaju i rado provode slobodno vrijeme pa je najveći broj aktivnosti usmjeren upravo njima.

  • Djeca u knjižnici 40% 40%
  • Odrasli u knjižnici 60% 60%
  • Od ukupnog broja stanovnika 12% 12%
Čitanje priča na Danu darivanja knjiga
Budući bubnjari
Budući informatičari

Motto naše knjižnice:

Ulaskom u knjižnicu postajete dioničar “društva znanja” i baštinik povijesne ljubavi za pisanom riječi.

Dok su nekada komparativne prednosti države bile plodna zemlja, pa sirovine i energija, danas je to stanovništvo koje je sposobno i spremno primjenjivati relevantno znanje u donošenju i provođenju važnih odluka, kako na kolektivnoj, tako i na knowindividualnoj razini. Za male je zemlje osobito važna odgovarajuća primjena postojećeg svjetskog znanja, koje je uglavnom dostupno svima, u čemu one mogu nadmašiti velike zemlje, pa se u njima može živjeti kvalitetnije nego i u ‘supersilama’. U proizvodnji, pak, novog znanja trebaju se usredotočiti na područja u kojima raspolažu potrebnim istraživačkim kapacitetima ili ih mogu razviti. Zbog uloge znanosti i obrazovanja u nacionalnom razvoju vodeća je ambicija Europske unije postati najdinamičnija i najkompetitivnija svjetska ekonomija, sposobna za održivi gospodarski rast s više boljih poslova i većom socijalnom kohezijom, tako da postane vodeće društvo znanja (The Lisbon Process, 2000., Educational ambitions for Europe, CIDREE, 2002.).

Budući da stvarati i primjenjivati novo znanje ne mogu neobrazovani ili loše obrazovni ljudi, obrazovanje treba biti kvalitetno i dostupno svima. S tim se u vezi mijenja i sam koncept obrazovanja i razumijevanje njegove kvalitete. Napušta se tradicionalno razumijevanje obrazovanja kao školovanja namijenjenog samo djeci i mladima. Prema tradicionalnom shvaćanju, život je podijeljen na dva osnovna razdoblja: razdoblje djetinjstva i mladenaštva kada se uči i razdoblje odraslosti kada se radi. Međutim, zbog dinamičnih tehnoloških, gospodarskih, ali i društvenih i ekoloških promjena učiti treba čitav život, a ne samo u djetinjstvu i mladosti. No, kako se čitav život ne može ići u školu, uči se i neškolskim oblicima cjeloživotnog učenja – ‘neformalnim i informalnim’ obrazovanjem (samoobrazovanjem). U tom kontekstu obrazovanje odraslih postaje sastavni dio sustava cjeloživotnog učenja.

A da bi društvo postalo društvo znanja, ono mora biti i društvo koje uči (lifelong learnin society – LLL).

(iz teksta doktora znanosti Nikole Pastuovića objavljenog u Vjesniku 2008.)

Postanite član

Učlanite se kako bi postali naš prijatelj i pomogli rad knjižnice