Prilozi
Medicinska nemeza
U nakladi izdavačke kuće LITTERIS Zagreb, po prvi put je na hrvatskom tržištu objavljen prijevod jednog od najpoznatijih djela Ivana Ilića (Illich) svjetski priznatog filozofa, sociologa, društvenog kritičara, erudita i poliglota, bračkih korijena: MEDICINSKA NEMEZA – eksproprijacija zdravlja.
Ilić je studirao histologiju i kristalografiju na sveučilištu u Firenci, adoktorirao je s tezom o Arnoldu Toynbeeu i njegovoj filozofiji povijesti na Sveučilištu u Salzburgu. Tome je pridodao isti stupanj iz filozofije i teologije na uglednom Gregorijanskom sveučilištu u Vatikanu.
Zaređen za svećenika, djeluje kao dušobrižnik u siromašnoj portorikanskoj župi u New Yorku. 1959. odlazi u Južnu Ameriku, a 1961. g. osniva Centar za međukulturnu dokumentaciju (CIDOC) u Cuarnevaci, u Meksiku. Surađuje u različitim europskim i američkim časopisima, sudionik je mnogih međunarodnim skupovima. Jedna nepotpuna bibliografija Ilićevih djela broji više od sto jedinica.
Djela koja su ga učinila slavnim: Dolje škole (1971.), Pravo na zajedništvo (1973.), Medicinska Nemezis (1975.), Prema povijesti potreba (1978.) Rad u sjeni(1981.)
Sintagma ” Medicinska nemeza”, koja je naslov ove poznate Illicheve knjige, postala je drugo ime za razornu kritiku suvremene medicine, simbol negativnog i unazađujućeg djelovanja suvremenoga medicinskog establishmenta koji čine medicinske institucije, zdravstveno-zaštitni profesionalci, farmaceutske kompanije…
Illich u knjizi podastire obilje dokaza o brojnim štetama koje suvremeni medicinski establishment nanosi čovjeku. Moderna medicina, koja se temelji na biomedicinskom modelu i terapiji lijekovima, dovodi do epidemije jatrogeneze, tj. medicinski prouzrokovane bolesti.
Osim što liječnik nanosi neposredne štete čovjekovu zdravlju (zbog medicinske negligencije, nemara, neznanja, stručnih pogrešaka…), medicinski establishment i indirektno ugrožava čovjekovo zdravlje stvarajući njegovu ovisnost od tehnološki razvijenoj medicini. Jedna od posljedica takve ovisnosti, upozorava Illich, jest stanje u kojem ljudi postupno gube vjeru u vlastito znanje i vlastitu moć prosuđivanja.
Na taj način medicina pretvara čovjekovu adaptivnu sposobnost u discipliniranost pasivnoga medicinskog potrošača. Zdravstveno-zaštitne profesije podrivaju čovjekovo zdravlje na strukturalan način razarajući njegovu moć da na osoban i autonoman način ovlada svojom boli.
Ivan Illich preminuo je 2002. godine, a Sutivan mu je posvetio poseban prostor u proslavljenoj monografiji SUTIVAN: kulturna povijest.
Bračka večer u Splitu
Najavljujemo druženje uz stihove bračkih čakavskih pjesnika i pjesnikinja u gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu u srijedu 26.10.2011. u 18:00 sati.
U suradnji Narodne knjižnice Supetar i splitske knjižnice osmišljen je program pod nazivom
BRAČKA VEČER U SPLITU: Jošće žive čakavsko besida –
Večer poezije, glazbe i tradicije.
Osim stihova legendarnog Štefe Pulišelića predstavit će nam se i mladi brački autori i brojni gosti. Sudjeluju: Lucija Puljak, Gita Dragičević, Vesna Martinić, Maja Martinić, Tonijela Marinelić, Magdalena Senjković, Ivona Džimbek… Glumačka družina „Bracera“, klapa „Vala“, Brački plesovi, Tamburaško-mandolinski orkestar Supetar, Bračko folklorno društvo „Ciciljona“, Bračka baština u fotografiji, „Mladi i baština“, Izložba fotografija učenika Osnovne škole Pučišća.
Bračani u Stonu
Udruga Crno Bili Svit gostovala je i ove godine na jedinstvenom gastro-filmskom festivaluKinookus koji se drugu godinu za redom održao u povijesnom gradiću Stonu na pelješkom
poluotoku. 
Osim projekcija filmova koji se bave gastro tematikom, proizvodnjom i konzumiranjem hrane, ekologijom i održivim razvojem, festival ima još nekoliko sekcija poput Kinolokusa, Kinopokusa i Kinfokusa koji obuhvaćaju razna događanja, promocije, predavanja, edukativne radionice i eko akcije, od kojih je ove godine najvažnija bila zasađivanje hrastova (dubova) u sklopu akcije «Hrast-emo s imenom dubrovačkim».
Stivanska udruga Crno Bili Svit lani je na festivalu gostovala sa jednom epizodom serijala «Utrka 1000 otoka» i bila jedini hrvatski film u natjecateljskoj konkurenciji, a ujedno je vodila i zanimljivu video radionicu «Stonska video kronika» sa dvadesetoro djece iz Stona i Dubrovnika.
Ove godine osmislili su radionicu kreativne digitalne fotografije koja je opet okupila veliki broj mladih a svoju kulminaciju imala na završnoj večeri festivala kada je prije proglašenja pobjednika prikazana video projekcija izrađene foto-reportaže ovogodišnjeg događanja i reportaže «Stonska video kronika» koja je montirana od prošlogodišnjeg materijala koji su djeca uz vođenje članova udruge samostalno osmislili i snimili.
Ove godine festival je otvorio Thomas Struck, direktor Kulinarisches Kino-a, sekcije Berlinskog filmskog festivala, a festivalu su nazočili i brojni režiseri, scenaristi i snimatelji, uz poznata imena iz svijeta kulinarstva, slow fooda i gastro izdavaštva.
Bračka udruga Crno Bili Svit iz Sutivana posebno je počašćena pozivom turskog redatelja Imre Azema da u sklopu prezentacije Kinookus festivala u Istambulu dođe i predstavi svoj rad sa djecom i filmske uratke koji su na tim radionicama nastali.
Još jedna stivanska ekološka udruga, Svijet kao cvijet, pozvana je da pošalje svoje predstavnike u Konavle i u Ston kako bi proveli nekoliko dana u društvu Pietra Sarda, predsjednika Fondacije za bioraznolikost svjetski poznatog Slow Food pokreta, za vrijeme njegova posjeta festivalu Kinookus.
U društvu sa Sardom članice udruge obišle su lokacije i projekte koje Slow Food podržava u Konavlima i okolici Stona, a razgovaralo se i o inicijativi ove bračke udruge za osnivanjem slow food Convivuma na otoku Braču.
