ŠETNJA KROZ LOŽIŠĆE
Odlučite li se, na putu prema Milni i zapadnoj obali otoka Brača, zaustaviti u Ložišćima, vratit ćete se kroz vrijeme u bračku prošlost, jer malo se toga u ovom skladnom mjestu promijenilo zadnjih stotinu godina i više.
Jednostavnost i ljepota otočke arhitekture i intimnog urbanog sklopa, šapat bremenite povijesti koji se sa vjetrom provlači kroz uske kale i uličice, dobrodušni i gostoljubivi ljudi čiji su preci kultivirali ovaj otok i uživali u škrtim ali slatkim plodovima svoga truda, sve je to još živo u Ložišćima, koja čekaju da ih otkrijete i pospremite u svom srcu kao skriveno blago.
Na lokalitetu Rat, nedaleko crkvice Gospe od Pompeja, arheološko je nalazište u kojem su pronađeni tragovi obitavanja čovjeka još od doba starijeg neolitika (prije 7000 godina) a ilirsko pleme nastanjeno na toj gradini trgovalo je sa Grcima i stanovnicima južne Italije još u 4. st. pr. Kr. I tada su ovčarstvo, vinogradarstvo i maslinarstvo bile najzastupljenije privredne djelatnosti na otoku što se sa izuzetkom turizma nije promijenilo ni do danas.
Nastavimo li starim putem od crkvice prema istoku naći ćemo se u “Veloj bandi”, najstarijem dijelu naselja nastalog u 17. st. kojim dominira monumentalni i elegantni zvonik, projektiran od poznatog bračkog kipara Ivana Rendića i trudom ložiških težaka dovršen 1889. godine. Zahvaljujući kultnoj televizijskoj seriji “Naše malo misto”, prema djelu književnika i novinara Miljenka Smoje, ložiški je kampanel postao sinonim za zvonike u brojnim “malim mistima” Dalmacije jer se pojavljivao u uvodnoj sceni čitavog serijala.
Veliki brački književnik Vladimir Nazor pisao je o Ložišću u kojem je proveo dio svog djetinjstva, a inspiraciju za poznato djelo «Pastir Loda» pronašao je upravo u ložiškim pastirima.
Spustimo li se cestom prema crkvi sv. Ivana i Pavla iz 1820. sa restauriranim Bazzanijevim orguljama iz 1896. i starim kamenim križem ispred crkve te pređemo vodotok u dnu dolca naći ćemo se u “Maloj bandi” u kojoj prošlost susreće sadašnjost u novouređenim kućama za odmor sa bazenima smještenim u nekadašnjim vrtovima i sa idiličnim pogledom na stari dio mjesta. Nastavimo li putem uz brijeg doći ćemo do malog i lijepog ložiškog groblja sa crkvicom sv. Ante i predivnim pogledom na more i susjedni otok Šoltu.
Sa groblja se možemo vratiti opet prema centru mjesta napajajući se pogledom na drevni urbanistički sklop položen na blagi sjeverni obronak i popeti se drevnom “kongulanom” kalom popločanom kamenim oblutcima, jednom od najstarijih u mjestu.
Vrativši se opet na glavnu cestu kroz mjesto naći ćemo se pokraj starog kamenog banka i “štandarca” sa zastavom, oko kojeg se svako jutro okupljaju ložiške domaćice kako bi kupile svježu ribu ili druge poljoprivredne proizvode i izmjenile posljednje “novitade”. Uputimo li se cestom iznad “pjacete” proći ćemo kroz mjesto i doći do raskrižja kod jednog od tri ložiška sakupljališta vode nedaleko kojeg ćemo pronaći putokaz za slikoviti “most Franje Josipa” koji prelazi preko početnog dijela impozantnog dubokog kanjona “Veli dolac”. Kanjon vodi prema moru i uvali Vičja luka ispod gradine Rat sa kojom smo započeli ovu šetnju. Put do mosta vodi kroz slikovite maslinike ograđene suhozidima u kojima su još sačuvana drevna pastirska i težačka skloništa “bunje”, posebno zanimljive na lokaciji Vela njiva i Lokve. Most je sagrađen 1798.g. nakon velikog povodnja koji je uništio prijašnji suhozidni most, kako kaže natpis na uklesanoj kamenoj ploči: “.. u 50-godišnjici vladanja cara i kralja Franje Josipa I.” Nedaleko mosta nalazi se i povijesna crkvica Gospe od Stomorice.
Šetajući kroz mjesto svakako zavirite u koju od domaćih konoba brojnih OPG-ova koji proizvode izvrsno maslinovo ulje, a neki i vino i med, a uzgajaju i sezonsko voće i povrće te kisele ukusne pupoljke kapara koji rastu iz zidova i stijena u Ložišćima. Zaklonjena od bure zimi, a od sunca ljeti u jutarnjim satima, Ložišća su puna boja, mirisa i zvukova drevnoga Mediterana koji će vas povezati sa ovim otokom i njegovim ljudima na najbolji mogući način.
Tekst i fotografije: Franjo Mlinac, mag.tourism.cult.
0 Comments