[et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” column_structure=”3_5,2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”3_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
Povijest stivanskih \u010ditaonica<\/strong><\/p>\n \/ Povodom 140 godi\u0161njice osnivanja druge stivanske \u010ditaonice\u201eStivansko dru\u0161tvo\u201c \/<\/span><\/em><\/strong><\/p>\n Knji\u017enice i \u010ditaonice u povijesti su Dalmacije odigrale va\u017enu ulogu, ne samo kao kulturna sredi\u0161ta i izvori informacija nego i kao promicatelji hrvatskoga jezika u javnom \u017eivotu, hrvatske ikonografije i simbolike te kao mjesta za\u010detka kulturnih i \u0161portskih dru\u0161tava koja su promicala nacionalnu svijest izvan njihovih prostora. U Dalmaciji su prve \u010ditaonice otvorene 1860-tih godina u Splitu, Zadru i Dubrovniku a nedugo zatim i u manjim gradi\u0107ima i mjestima na obali i otocima. Borbu za hrvatski jezik nasuprot talijanskog, zapo\u010detu 1866. po principu \u201ejedan jezik-jedan narod\u201c, promicala je Narodna stranka. Prihva\u0107anjem Gajeve \u0161tokavice kao standardnog jezi\u010dnog izraza Hrvata stvoreni su temelji nacionalnoga jedinstva. <\/span><\/p>\n Primat me\u0111u bra\u010dkim \u010ditaonicama dr\u017ei pu\u010di\u0161ka \u010ditaonica \u201eHrvatski skup\u201c osnovana ve\u0107 1868. godine. Pobjeda Narodne stranke na izborima za Dalmatinski sabor 1870. dala je poticaj i drugima pa je 1874. u Nere\u017ei\u0161\u0107ima osnovano \u201eNarodno nere\u017ei\u0161ko dru\u0161tvo\u201c, u Milni \u201eMilnarsko narodno posijelo\u201c a u Sutivanu 8. lipnja iste godine \u010ditaonica pod imenom \u201eNarodna kavana k zastavi Slave\u201c<\/strong>. Zapisano je da je vlasnik Pjeroti\u0107 svoju \u010ditaonicu: \u201ePo hrvatsku nakitio, s grbom mile Trobojnice u sredi\u0161tu.<\/em>\u201c Pod istom su trobojnicom Stivanjani sudjelovali i na do\u010deku austro-ugarskog cara i kralja Franje Josipa koji je pohodio Sutivan 23. travnja 1875.\u00a0 <\/span><\/p>\n Zanimljiva je i vijest iz Narodnog lista 1880. godine da su uprkos zabrani carinika, prilikom posjeta carskoga Namjesnika Stivanjani na svojim brodovima i ku\u0107ama izvjesili hrvatsku trobojnicu s grbom i zbog toga pozvani na obavijesni razgovor kod politi\u010dkog \u010dinovnika u Supetru. <\/span><\/p>\n Osamdesete godine 19. stolje\u0107a obilje\u017eila je na Bra\u010du politi\u010dka borba \u201enarodnjaka\u201c sa svojim \u010ditaonicama i \u201eautonoma\u0161a\u201c sa svojim \u201eCasinima\u201c\u00a0 u kojoj su u kona\u010dnici prevladali \u201enarodnjaci\u201c i postupno istisnuli talijansko nazivlje iz imena raznih dru\u0161tava na otoku. Nakon toga zapo\u010dinje \u201ezlatno doba\u201c bra\u010dkih \u010ditaonica koje osnivanjem raznih kulturnih dru\u0161tava svoju djelatnost \u0161ire kroz sve slojeve dru\u0161tva. <\/span><\/p>\n Nemamo podatke o tome do kada je djelovala prva stivanska \u010ditaonica ali zabilje\u017eeno je da je 25. studenog 1882.<\/strong> godine nastojanjem tada\u0161njeg na\u010delnika Ivana Luk\u0161i\u0107a Ni\u017eeti\u0107a, dr. Stjepana Buzoli\u0107a, Ivana Definisa i Petra Kirigina sve\u010dano otvorena \u010ditaonica \u201eStivansko dru\u0161tvo\u201c \u010diju 140-tu godi\u0161njicu obilje\u017eavamo ove godine u Narodnoj knji\u017enici Sutivan prigodnom izlo\u017ebom<\/strong>. U \u010ditaonici je 1890. odr\u017ean sve\u010dani prijem za Stjepana Buzoli\u0107a, pedagoga, pjesnika i prevoditelja koji je tada bio\u00a0 zastupnik u Dalmatinskom saboru. Sve\u010danosti je nazo\u010dilo 48 \u010dlanova \u201eStivanskog dru\u0161tva\u201c, a Sutivan je tada brojio 1875 stanovnika. <\/span><\/p>\n Prilikom 50-godi\u0161njice biskupovanja J.J.Strossmayera 1900. g., koji je bio pokrovitelj osnivanju brojnih dalmatinskih \u010ditaonica, Stivanjani su prema zapisima: \u201eUputili biskupu brzojavne \u010destitke, mjesto okitili sagovima, zapalili vatromet, a na Op\u0107ini i Stivanskom dru\u0161tvu izvjesili trobojnice.\u201c <\/span><\/p>\n Odigrav\u0161i va\u017enu dru\u0161tvenu i politi\u010dku ulogu u tim godinama stvaranja svijesti o hrvatskome nacionalnom jedinstvu \u010ditaonice su ostavile neizbrisiv trag u povijesti otoka Bra\u010da. Danas su narodne knji\u017enice u Sutivanu, Supetru, Postirima, Pu\u010di\u0161\u0107ima, Selcima i Bolu nositelji kulturnoga i dru\u0161tvenoga \u017eivota otoka te informacijski centri, \u010duvari i promicatelji prebogate bra\u010dke ba\u0161tine.<\/span><\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_gallery _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” gallery_ids=”2921,2922,2923,2924,2925,2926″ posts_number=”8″ show_title_and_caption=”off” show_pagination=”off” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][\/et_pb_gallery][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Povijest stivanskih \u010ditaonica \/ Povodom 140 godi\u0161njice osnivanja druge stivanske \u010ditaonice\u201eStivansko dru\u0161tvo\u201c \/ Knji\u017enice i \u010ditaonice u povijesti su Dalmacije odigrale va\u017enu ulogu, ne samo kao kulturna sredi\u0161ta i izvori informacija nego i kao promicatelji hrvatskoga jezika u javnom \u017eivotu, hrvatske ikonografije i simbolike te kao mjesta za\u010detka kulturnih i \u0161portskih dru\u0161tava koja su promicala nacionalnu svijest izvan njihovih prostora. U Dalmaciji su prve \u010ditaonice otvorene 1860-tih godina u Splitu, Zadru i Dubrovniku a nedugo zatim i u manjim gradi\u0107ima i mjestima na obali i otocima. Borbu za hrvatski jezik nasuprot talijanskog, zapo\u010detu 1866. po principu \u201ejedan jezik-jedan narod\u201c, promicala je Narodna stranka. Prihva\u0107anjem Gajeve \u0161tokavice kao standardnog jezi\u010dnog izraza […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2918,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[217,223,3],"tags":[],"class_list":["post-2917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bastina","category-crtice-iz-povijesti","category-prilozi"],"yoast_head":"\n