Medicinska nemeza
U nakladi izdavačke kuće LITTERIS Zagreb, po prvi put je na hrvatskom tržištu objavljen prijevod jednog od najpoznatijih djela Ivana Ilića (Illich) svjetski priznatog filozofa, sociologa, društvenog kritičara, erudita i poliglota, bračkih korijena: MEDICINSKA NEMEZA – eksproprijacija zdravlja.
Ilić je studirao histologiju i kristalografiju na sveučilištu u Firenci, adoktorirao je s tezom o Arnoldu Toynbeeu i njegovoj filozofiji povijesti na Sveučilištu u Salzburgu. Tome je pridodao isti stupanj iz filozofije i teologije na uglednom Gregorijanskom sveučilištu u Vatikanu.
Zaređen za svećenika, djeluje kao dušobrižnik u siromašnoj portorikanskoj župi u New Yorku. 1959. odlazi u Južnu Ameriku, a 1961. g. osniva Centar za međukulturnu dokumentaciju (CIDOC) u Cuarnevaci, u Meksiku. Surađuje u različitim europskim i američkim časopisima, sudionik je mnogih međunarodnim skupovima. Jedna nepotpuna bibliografija Ilićevih djela broji više od sto jedinica.
Djela koja su ga učinila slavnim: Dolje škole (1971.), Pravo na zajedništvo (1973.), Medicinska Nemezis (1975.), Prema povijesti potreba (1978.) Rad u sjeni(1981.)
Sintagma ” Medicinska nemeza”, koja je naslov ove poznate Illicheve knjige, postala je drugo ime za razornu kritiku suvremene medicine, simbol negativnog i unazađujućeg djelovanja suvremenoga medicinskog establishmenta koji čine medicinske institucije, zdravstveno-zaštitni profesionalci, farmaceutske kompanije…
Illich u knjizi podastire obilje dokaza o brojnim štetama koje suvremeni medicinski establishment nanosi čovjeku. Moderna medicina, koja se temelji na biomedicinskom modelu i terapiji lijekovima, dovodi do epidemije jatrogeneze, tj. medicinski prouzrokovane bolesti.
Osim što liječnik nanosi neposredne štete čovjekovu zdravlju (zbog medicinske negligencije, nemara, neznanja, stručnih pogrešaka…), medicinski establishment i indirektno ugrožava čovjekovo zdravlje stvarajući njegovu ovisnost od tehnološki razvijenoj medicini. Jedna od posljedica takve ovisnosti, upozorava Illich, jest stanje u kojem ljudi postupno gube vjeru u vlastito znanje i vlastitu moć prosuđivanja.
Na taj način medicina pretvara čovjekovu adaptivnu sposobnost u discipliniranost pasivnoga medicinskog potrošača. Zdravstveno-zaštitne profesije podrivaju čovjekovo zdravlje na strukturalan način razarajući njegovu moć da na osoban i autonoman način ovlada svojom boli.
Ivan Illich preminuo je 2002. godine, a Sutivan mu je posvetio poseban prostor u proslavljenoj monografiji SUTIVAN: kulturna povijest.
