Crni dani Zračne luke Brač

Objavljujemo u cjelosti dopis kojim djelatnici Zračne luke Brač upozoravaju na moguće zatvaranje ove prevažne tvrtke za turizam otoka.

 

Poštovani,

 

mi, radnici poduzeća Aerodrom Brač d.o.o., osjećamo potrebu izvijestiti sve naslovljene o saznanju da poduzeće planira prestati s radom, a čemu, naravno, slijedi i zatvaranje samog aerodroma.

 

Ovim dopisom želimo ukazati i posvijestiti svima naslovljenima kako zatvaranje aerodroma Brač pretpostavlja malu, gotovo nikakvu vjerojatnost da bi se isti ponovo jednog dana otvorio, a iz sljedećih razloga:

 

–          Radnici aerodroma, a kao primarna stvar poslovanja istog, moraju posjedovati određene vještine i ovlaštenja za rad na prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika i prtljage, sigurnosti na istom, kao i za rad na poslovima vatrogasne zaštite u zračnom prometu. Ovlaštenja je potrebno redovito obnavljati u dvogodišnjim intervalima. Zatvaranjem aerodroma gotovo je nikakva vjerojatnost isti ponovo staviti u funkciju budući se radi o specifičnoj djelatnosti za čije oživljavanje ne postoji mogućnost upošljavanja osoba koje su npr. zavedene u Zavodu za zapošljavanje;

–          Pregledavanje operativne površine i aerodromske opreme, kao i održavanje iste, zakonski je potrebno svakodnevno obavljati. Dakle, ukoliko isto izostane, a osobito duže vrijeme, eventualno ponovno otvaranje pretpostavlja dodatnu veću investiciju;

–          Iako aerodrom uistinu bilježi višegodišnje financijsko nazadovanje, zatvaranje istog pretpostavlja i veliki gubitak za cijeli otok, a osobito otočkoj turističkoj djelatnosti budući je jasno kako je ista najzastupljenija privredna grana ovog područja.

 

Želja nam je naslovljene izvijestiti kako aerodrom Brač bilježi pad prometa već desetak godina, ali isto tako želimo ukazati na krucijalne probleme koji su sustavno dovodili do istog:

 

–          Desetogodišnje toleriranje opadanja prometa bez gotovo ikakvih pokušaja ustanovljenja uzroka kao i pokušaja djelovanja na poboljšanje stanja;

–          Većinski vlasnik aerodroma, uvjetno i Zlatni rât d.d., poduzeće koje u svojem vlasništvu u Bolu ima 3 hotela, ne oslanja se na vrijednu infrastrukturu – aerodrom – pri punjenju svojih smještajnih kapaciteta;

–          Strategijom podizanja cijena u kriznim vremenima ruši se vjerojatnost ostvarivanja i postojećeg prometa, stoga je iluzorno očekivati kako će se istim potezom umanjiti izdaci aerodroma (isplate plaća, nužne investicije za održavanje…). Zar se upravo u turizmu ne pristupa akcijskim cijenama u pred i posezonama kada je popunjenost smještajnih kapaciteta najlošija, a s namjerom privući što više gostiju u takvim razdobljima?;

–          Iako smo kao radnici upravi poduzeća iznosili zamisli čijim bi se ostvarenjima moglo eventualno pokušati revitalizirati promet, a o čemu postoje zapisi sa prethodnih sastanaka, uprava bi se redovito oglušila na prijedloge;

–          Ne postoji marketinško djelovanje po pitanju aerodroma Brač…

 

Zbog čega svojevremeno nije ispoštovan dogovor s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe  oko preuzimanja novoizgrađenog tornja i pripadajućih prostorija?

 

Vlasnikovo prebacivanje krivice na autocestu kao jednog od većih uzročnika pada prometa je potpuno neutemeljeno jer se kao protuteža takvoj tvrdnji može uzeti Zračna luka Zadar koja, iako nadomak autocesti, bilježi itekakav porast prometa zadnjih godina.

 

Ono što držimo izuzetno važnim naglasiti jest da je aerodrom Brač bilježio višegodišnje dobro poslovanje s trostruko većim prometom nego što je promet kojim ostvaruje zadnjih godina. Bio je povezan višestrukim tjednim linijama sa Zagrebom, kao i  charter letovima s Austrijom (Graz, Beč, Klagenfurt, Salzburg, Innsbruck, Linz), Njemačkom (München, Augsburg, Friedrichshafen), Slovenijom (Maribor, Lubljana), Italijom (Ancona, Trst, Bari, Milano), Češkom (Kunovice). Zastupljenost komercijalnog prometa je bila svakodnevna, dok su dani vikenda, osobito subote, bilježili i preko 20 charter letova i minimalno dvije linije sa Zagrebom. A posljednjih godina promet se sveo na svega 4 chartera i 1 liniju i to isključivo subotama.

Suradnja sa svim zračnim prijevoznicima (Croatia Airlines, Austrian Airways, Adria Airways, Denim Wings, Augsburg Airways, Discovery, Alitalia…) bila je uvijek na visokoj razini i u sve vrijeme suradnje do danas nije zabilježen nijedan problem.

 

Aerodrom Brač je još uvijek omiljena destinacija i općem zrakoplovstvu u kojem slučaju se svakodnevno izražava oduševljenje pristupom osoblja koji je i iznad tek pukog profesionalnog, već je i topao, domaćinski, kojeg stranke rado naglase hvaleći isti u usporedbi s mnogim drugim, pa i svjetskim destinacijama.

Dakle, aerodrom Brač predstavlja i prvi dodir putnika namjernika s Hrvatskom te svaka pohvala itekako služi, ne samo na čast aerodromu i otoku, već i na slavu države.

 

Najnovija saznanja o tome kako je i država odlučila odustati od svojeg udjela od 36% u Aerodromu Brač d.o.o. dodatno je pesimistično ozračje koje prati neispunjavanje namjere revitalizacije otoka. Stoga bi još jednom zamolili Vladu RH i resorno ministarstvo preispitati odluku o prodaji svojeg udjela u Aerodromu Brač d.o.o.

Država se daleko više brine za aerodrome koji imaju i nekoliko puta više zaposlenih nego što ih je na aerodromu Brač, a imaju višestruko manji promet od bračkog aerodroma. Dok se rade strategije izgradnje aerodroma na drugim otocima, nevjerojatna je pomisao da bračkom aerodromu prijeti zatvaranje.

 

Držimo kako bi se uz ispravno vođenje poduzeća i osmišljavanje marketinške i promidžbene strategije, ovom aerodromu, kao i otoku u cjelini, itekako mogao osigurati prosperitet i svjetlija budućnost uz zapošljavanje novih, a ne otpuštanjem postojećih ljudi i zatvaranjem aerodroma.

 

 

Radnici Aerodroma Brač d.o.o.

 

 

Aerodrom Brač, 31. siječnja 2013.