Prilozi
Nova saznanja o antičkom brodolomu
Krajem 2008. g. ronilački klub „PIK Mornar“ prijavio je pronalazak brodoloma s teretom kamenih elemenata i
sarkofaga na području uvale Livka u Sutivanu na Braču.
Stručnim uviđajem, koji je izvršio Odjel za podvodnu arheologiju početkom 2009. g., potvrđeno je da
je uistinu riječ o antičkom brodolomu s teretom poluobrađenih kamenih proizvoda. Prvo istraživanje provedeno
je 2010. g. te je nastavljeno u 2011. g. i 2012. g.
Ovaj brodolom je jedan od tri srodna antička brodoloma pronađena u
podmorju Republike Hrvatske. Najranije otkriveni i najpoznatiji je brodolom kod Velog Školja kod otoka Mljeta s teretom
mramornih sarkofaga i ostalih poluobrađenih mramornih proizvoda. Treći brodolom s teretom sarkofaga nalazi se kod
otoka Jakljana nedaleko Dubrovnika.
U članku koji prilažemo obrađena su najnovija saznanja vezana za ovu atraktivnu arheološku lokaciju u Sutivanu.
Do sada restaurirani keramički izlošci uključujući i koštanu kocku za kockanje izloženi su u Narodnoj knjižnici u Sutivanu.
Članak: Histria_Antiqua_21-2012 mihajlovic
Crni dani Zračne luke Brač
Objavljujemo u cjelosti dopis kojim djelatnici Zračne luke Brač upozoravaju na moguće zatvaranje ove prevažne tvrtke za turizam otoka.
Poštovani,
mi, radnici poduzeća Aerodrom Brač d.o.o., osjećamo potrebu izvijestiti sve naslovljene o saznanju da poduzeće planira prestati s radom, a čemu, naravno, slijedi i zatvaranje samog aerodroma.
Ovim dopisom želimo ukazati i posvijestiti svima naslovljenima kako zatvaranje aerodroma Brač pretpostavlja malu, gotovo nikakvu vjerojatnost da bi se isti ponovo jednog dana otvorio, a iz sljedećih razloga:
– Radnici aerodroma, a kao primarna stvar poslovanja istog, moraju posjedovati određene vještine i ovlaštenja za rad na prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika i prtljage, sigurnosti na istom, kao i za rad na poslovima vatrogasne zaštite u zračnom prometu. Ovlaštenja je potrebno redovito obnavljati u dvogodišnjim intervalima. Zatvaranjem aerodroma gotovo je nikakva vjerojatnost isti ponovo staviti u funkciju budući se radi o specifičnoj djelatnosti za čije oživljavanje ne postoji mogućnost upošljavanja osoba koje su npr. zavedene u Zavodu za zapošljavanje;
– Pregledavanje operativne površine i aerodromske opreme, kao i održavanje iste, zakonski je potrebno svakodnevno obavljati. Dakle, ukoliko isto izostane, a osobito duže vrijeme, eventualno ponovno otvaranje pretpostavlja dodatnu veću investiciju;
– Iako aerodrom uistinu bilježi višegodišnje financijsko nazadovanje, zatvaranje istog pretpostavlja i veliki gubitak za cijeli otok, a osobito otočkoj turističkoj djelatnosti budući je jasno kako je ista najzastupljenija privredna grana ovog područja.
Želja nam je naslovljene izvijestiti kako aerodrom Brač bilježi pad prometa već desetak godina, ali isto tako želimo ukazati na krucijalne probleme koji su sustavno dovodili do istog:
– Desetogodišnje toleriranje opadanja prometa bez gotovo ikakvih pokušaja ustanovljenja uzroka kao i pokušaja djelovanja na poboljšanje stanja;
– Većinski vlasnik aerodroma, uvjetno i Zlatni rât d.d., poduzeće koje u svojem vlasništvu u Bolu ima 3 hotela, ne oslanja se na vrijednu infrastrukturu – aerodrom – pri punjenju svojih smještajnih kapaciteta;
– Strategijom podizanja cijena u kriznim vremenima ruši se vjerojatnost ostvarivanja i postojećeg prometa, stoga je iluzorno očekivati kako će se istim potezom umanjiti izdaci aerodroma (isplate plaća, nužne investicije za održavanje…). Zar se upravo u turizmu ne pristupa akcijskim cijenama u pred i posezonama kada je popunjenost smještajnih kapaciteta najlošija, a s namjerom privući što više gostiju u takvim razdobljima?;
– Iako smo kao radnici upravi poduzeća iznosili zamisli čijim bi se ostvarenjima moglo eventualno pokušati revitalizirati promet, a o čemu postoje zapisi sa prethodnih sastanaka, uprava bi se redovito oglušila na prijedloge;
– Ne postoji marketinško djelovanje po pitanju aerodroma Brač…
Zbog čega svojevremeno nije ispoštovan dogovor s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe oko preuzimanja novoizgrađenog tornja i pripadajućih prostorija?
Vlasnikovo prebacivanje krivice na autocestu kao jednog od većih uzročnika pada prometa je potpuno neutemeljeno jer se kao protuteža takvoj tvrdnji može uzeti Zračna luka Zadar koja, iako nadomak autocesti, bilježi itekakav porast prometa zadnjih godina.
Ono što držimo izuzetno važnim naglasiti jest da je aerodrom Brač bilježio višegodišnje dobro poslovanje s trostruko većim prometom nego što je promet kojim ostvaruje zadnjih godina. Bio je povezan višestrukim tjednim linijama sa Zagrebom, kao i charter letovima s Austrijom (Graz, Beč, Klagenfurt, Salzburg, Innsbruck, Linz), Njemačkom (München, Augsburg, Friedrichshafen), Slovenijom (Maribor, Lubljana), Italijom (Ancona, Trst, Bari, Milano), Češkom (Kunovice). Zastupljenost komercijalnog prometa je bila svakodnevna, dok su dani vikenda, osobito subote, bilježili i preko 20 charter letova i minimalno dvije linije sa Zagrebom. A posljednjih godina promet se sveo na svega 4 chartera i 1 liniju i to isključivo subotama.
Suradnja sa svim zračnim prijevoznicima (Croatia Airlines, Austrian Airways, Adria Airways, Denim Wings, Augsburg Airways, Discovery, Alitalia…) bila je uvijek na visokoj razini i u sve vrijeme suradnje do danas nije zabilježen nijedan problem.
Aerodrom Brač je još uvijek omiljena destinacija i općem zrakoplovstvu u kojem slučaju se svakodnevno izražava oduševljenje pristupom osoblja koji je i iznad tek pukog profesionalnog, već je i topao, domaćinski, kojeg stranke rado naglase hvaleći isti u usporedbi s mnogim drugim, pa i svjetskim destinacijama.
Dakle, aerodrom Brač predstavlja i prvi dodir putnika namjernika s Hrvatskom te svaka pohvala itekako služi, ne samo na čast aerodromu i otoku, već i na slavu države.
Najnovija saznanja o tome kako je i država odlučila odustati od svojeg udjela od 36% u Aerodromu Brač d.o.o. dodatno je pesimistično ozračje koje prati neispunjavanje namjere revitalizacije otoka. Stoga bi još jednom zamolili Vladu RH i resorno ministarstvo preispitati odluku o prodaji svojeg udjela u Aerodromu Brač d.o.o.
Država se daleko više brine za aerodrome koji imaju i nekoliko puta više zaposlenih nego što ih je na aerodromu Brač, a imaju višestruko manji promet od bračkog aerodroma. Dok se rade strategije izgradnje aerodroma na drugim otocima, nevjerojatna je pomisao da bračkom aerodromu prijeti zatvaranje.
Držimo kako bi se uz ispravno vođenje poduzeća i osmišljavanje marketinške i promidžbene strategije, ovom aerodromu, kao i otoku u cjelini, itekako mogao osigurati prosperitet i svjetlija budućnost uz zapošljavanje novih, a ne otpuštanjem postojećih ljudi i zatvaranjem aerodroma.
Radnici Aerodroma Brač d.o.o.
Aerodrom Brač, 31. siječnja 2013.
Crni dani poštanskih ureda
Od početka 2013. godine nekoliko poštanskih ureda HP-a na Braču radi skraćenim radnim vremenom a najavljeno je i uskoro zatvaranje istih. Na tom crnom popisu našao se i poštanski ured Sutivan.
Trenutno je radno vrijeme ureda pomaknuto sa cjelojutarnjeg na trosatno: od 12:30 do 15:30 od ponedjeljka do petka, a distribucija, tj. dostava pošte usmjerena je na ured u Supetru tako da stivanski pošćer svakog jutra odlazi u Supetar da zaduži poštu i krajem radnog vremena odlazi opet u Supetar da razduži neuručene pošiljke. Dostava paketa u Sutivan dolazi tek oko 14 sati a ne u ranijim jutarnjim satima kao nekad.
Nepotrebno je govoriti koliko poštanski ured znači za jedno mjesto koje je ujedno i općinsko središte i koliko pomaknuto radno vrijeme i dostava te otpremanje pošte i paketa ugrožavaju normalno odvijanje poslovanja lokalnih poduzetnika i dekomodiraju ostale mještane koji imaju potrebe za poštanskim uslugama. Podsjetimo se, te usluge uključuju: otpremanje brzojava, pošte i paketa, mjenjačke poslove, poslove platnog prometa (plaćanje računa, podizanje i polaganje gotovine), preuzimanje mirovine, fax uslugu, usluge kupovine telefonskih i mobilnih uređaja, telefonskih brojeva, sim kartica i paketa, kupovinu knjiga, razglednica itd.
Po ostvarenom prometu poštanski ured u Sutivanu zauzima treće mjesto na otoku pa je vrlo teško shvatiti argumente koji su pokrenuli postupak njegovog zatvaranja. Vjerovatno je svima jasno koliko postojanje poštanskog ureda doprinosi standardu života u nekom mjestu, a naročito u turističkom mjestu poput Sutivana.
Prepoznali su to još davne 1872. godine kada je 1. rujna u Sutivanu bio osnovan Brzojavni poštanski ured što se može iščitati iz zapisa pronađenog u župskoj arhivi mjesta, a danas se ta potreba dovodi u pitanje?
Bilo kako bilo općinske uprave poduzimaju određene korake da se problem rješi u interesu Bračana a i vi možete pomoći tom procesu vašim pritužbama na besplatni broj telefona HP-a za reklamacije korisnika: 0800 303 304, pa ako mislite da se pošte na Braču ne smiju ugasiti uputite vaš apel na pravo mjesto.
