Pages Menu
RssFacebook
Categories Menu

Utrka 1000 otoka

Utrka 1000 otoka originalan je projekt bračke udruge iz Sutivana UMK “Crno Bili Svit”. Primarna mu je uloga poticanje međuotočkih veza i kulturne razmjene i suradnje, popularizacija sportova u prirodi, ekološko i etičko promišljanje budućnosti i razvoja otoka, snimanje i dokumetiranje krajolika, ljudi i priča, a sve to na zabavan, originalan i kreativan način.

Do sada su ekranizirane brojne epizode osnovnog serijala, a snimljeni su i razni prateći dokumentarci. Službene stranice udruge možete pronaći na linkovima:

crnobilisvit.hr

1000-otoka.com

a na ovim stranicama dajemo vam uvid u do sada objavljene video uratke dostupne na internetu:

Što je utrka 1000 otoka?

Što je Utrka 1000 otoka? To je projekt imaginarnog naslova koji asocira na sportsko nadmetanje, ali on je mnogo više od toga. Radi se o višeslojnom multimedijskom projektu koji se oblikuje stečenim iskustvom i uključuje poticanje međuotočke povezanosti i kulturnu razmjenu, popularizaciju sportova u prirodi, promišljanje budućnosti otoka, snimanje i dokumetiranje krajolika, ljudi i priča, a sve to na zabavan, originalan i kreativan način. Tko stoji iza utrke? Nominalno iza utrke stoji udruga građana Udruga multimedijske kulture Crno Bili Svit iz Sutivana, koja se bavi i brojnim drugim aktivnostima, a nositelji same utrke su Franjo Mlinac i Valerio Radmilović. Ostali prateći sastav varira od otoka do otoka, ali uglavnom se radi o članovima udruge koji žele barem djelomično biti uključeni u projekt. Odakle ime projektu? Ime je preuzeto iz prvog dokumentarno-igranog filma u produkciji udruge: «Trkači na duge staze», koji je osvojio prvu nagradu publike na filmskom festivalu Vanka Regule, a protagonisti filma su takmičari u izmišljenoj utrci u kojoj moraju pretrčati za godinu dana sve hrvatske otoke u najtežim mogućim uvjetima. Ta izmišljena utrka kasnije se pretočila u naš projekt i zadržala svoje prvobitno ime. Što ustvari radite? Uglavnom trčimo i hodamo, ponekad bicikliramo po svim hrvatskim otocima, u prolazu obuhvaćamo manje poznate dijelove otoka i prelazimo ih po mogućnosti dijagonalno, po najdužoj ruti koju uvjeti dopuštaju. Male razdaljine među bliskim otocima preplivavamo, malo veće odveslamo ili projedrimo, a na matične otoke dolazimo lokalnim brodskim prijevozom. Imate li scenario ili knjigu snimanja? Ne. Na otok dolazimo prosječno informirani o njegovim glavnim karakteristikama, a od trenutka iskrcaja improviziramo i prilagođavamo se situaciji. Razgovore prethodno ne ugovaramo, sugovornike upoznajemo uglavnom slučajnim susretom, nekad preporukom mještana. Imate li profesionalnog snimatelja i opremu? Ne. Filmove radimo vrlo skromnom tehničkom opremom, a u samo snimanje uključeni su skoro svi sudionici, ovisno o situaciji, tako da ustvari učimo filmski i snimateljski zanat kako vrijeme prolazi a to se može primjetiti u epizodama koje smo snimili. Koliko je filmova snimljeno? Do sada je snimljeno trinaest (13) epizoda osnovnog serijala različitog trajanja (od 10 – 45 minuta po epizodi) i nekoliko pratećih dokumentaraca kojima smo zabilježili posebno zanimljive ljude i događaje koje nismo mogli dovoljno obraditi u samom serijalu. Osim filmova radimo i foto dokumentaciju, a često objavljujemo i tekstualne reportaže o pojedinim temama u vodećim hrvatskim časopisima poput More magazina. Da li se filmovi mogu kupiti na DVD-u? Ne. Za sada filmovi nisu u slobodnoj prodaji već se prikazuju samo na posebnim projekcijama u raznim gradovima, na filmskim festivalima i u sklopu kulturnih ljeta na otocima.U pregovorima smo sa televizijskim kućama o eventualnom otkupu serijala za TV prikazivanje, a nakon toga serijal će biti dostupan i na DVD medijima. Koliko još epizoda planirate? Sigurno je da će svoju epizodu dobiti svaki veći hrvatski otok, do sada su ekranizirani Brač, Hvar, Šolta, Lastovo, Korčula, Mljet, Pag, Vir, Ugljan, Pašman, Vis, Dugi otok, i prateći manji otoci. U skoroj budućnosti svoje epizode će dobiti Elafiti, Rab, Cres, Lošinj, Krk, Kornati, a i svi manji otoci koje obiđemo bit će grupirani u nekoliko epizoda. Zanimljivo je da smo igrom slučaja snimili i jedan švedski otok – Hven, pa razmišljamo i o tome da povremeno posjetimo poneki strani otok ukoliko nam mogućnosti budu dozvoljavale. Tko financira vaše avanture? Za sada vrlo malo novca dobijamo u vidu potpore i sponzorstva, tako da uglavnom trošimo vlastita sredstva, ali radimo nešto što nas jako veseli i ispunjava pa nam nije žao truda i troška. Naravno da bi voljeli da smo bolje praćeni od sponzora jer bi to rezultiralo većom tehničkom kvalitetom i bržom realizacijom, ali vjerujemo da će vremenom vrijednost i zanimljivost ovog projekta za društvo biti prepoznata. Za sada najveću potporu imamo od Ministarstva kulture RH i općine Sutivan. Koji su još efekti projekta osim razgledanja otoka i snimanja filmova? Najizraženiji popratni efekti su skretanje medijske pažnje na probleme i prednosti, specifičnosti života na otocima, a to posredno može pomoći njihovom rješavanju ili populariziranju i isticanju kvaliteta. Daljnji efekti se izražavaju kao kulturna suradnja na raznim programima i događanjima. Brojne umjetničke družine i klape nakon naših posjeta gostovale su na otoku Braču u sklopu kulturnih ljeta, a uskoro će doći i do jedinstvenog primjera bratimljenja dvije otočke narodne knjižnice – one u Salima na Dugom otoku i u Sutivanu na otoku Braču. Posebno važan efekt koji želimo izazvati je interes za posjećivanjem drugih otoka od strane otočana, jer specifično je za otočane da putuju uglavnom na kontinent ili u inostranstvo, a rijetko na druge obližnje otoke. Također je važno da otočani upoznaju svoju kulturnu baštinu, iznenadili bi se koliko domaćeg bračkog stanovništva nije nikad posjetilo jedinstvenu eremitažu Blaca ili Zmajevu špilju – dva ultra popularna kulturno-povijesna odredišta. Kad planirate završetak projekta? Završetak projekta ne planiramo uopće. Namjera nam je nakon obilaska svih hrvatskih otoka priču proširiti i na svjetske otoke, na način da obiđemo po jedan otok svake svjetske države, naravno ako nam to okolnosti i financijski okviri budu dozvoljavali, ali interes članova udruge za takav razvoj projekta je izrazit. To bi nam pružilo mogućnost usporedbe kako razne zemlje rješavaju otočke probleme i možda pomoglo promišljanju budućnosti naših otoka. Sa druge strane, ne opterećujemo se terminima. Projekt ćemo nastaviti bez panike, u skladu sa objektivnim mogućnostima, tako da je teško predvidjeti koliko će sve skupa potrajati. Zašto niste odmah počeli sa stranim, egzotičnim otocima? Zato jer držimo da čovjek najprije treba upoznati zemlju u kojoj živi, pa tek onda otputiti se u inostranstvo. Često smo skloniji dalekim putovanjima koja su skupa i komplicirana, a jednako zanimljive krajolike, ljude i prizore možemo pronaći i u našoj blizini ako ih potražimo. Živimo u prelijepoj zemlji i trebamo se potruditi da je što bolje upoznamo kako bi je više cjenili! Koja vam je najdraža epizoda? Teško je odabrati najdražu. Epizode su po karakteru dosta različite kako bi izbjegli monotoniju, a ranije epizode patile su i od specifičnih tehničkih nedostataka zbog načina snimanja, koje sada uspješnije rješavamo zahvaljujući iskustvu i kvalitetnijoj opremi. Skoro svaka epizoda dala je neke nezaboravne trenutke i scene, ali do sada držimo najuspješnijima Tilagusove zvončiće (Dugi otok), Harubice, vino i pjesmu (Korčula) i Ogigijsku odiseju (Mljet). Posebno mjesto zauzima i epizoda U zemlji Pipi Duge Čarape (Hven, Švedska), jer je prvo iskustvo sa stranim otokom. Odakle čudna imena epizodama? Imena su uglavnom potaknuta nekim od događaja ili situacija koje doživimo ili saznamo na samom otoku i epizode uglavnom krstimo tek po završetku montaže. Neobično ime ujedno je izazov gledatelju da sazna njegov izvor i tako nauči nešto više o tom otoku ili arhipelagu. Odgonetnite nam jedan naslov epizode za primjer? Evo, „Tilagusovi zvončići“ potaknuti su najprije starim imenom za ogromnu razvedenu uvalu Telašćicu, po kojoj se nekad nazivao i čitav otok (Tilagus – tri jezera) i Zvončićima – jednom od samo dvije skladbe koje na specifičan način izvodi originalna otočka glazbena skupina – Tovareća mužika. Kakve su reakcije publike na projekcijama? Reakcije su uglavnom vrlo pozitivne, a novoj publici uglavnom treba neko vrijeme da shvati o čemu se ustvari radi, jer serijal obiluje neobičnim situacijama i izjavama za koje se u početku ne zna da li su ozbiljne ili zafrkancija. Kad shvate da gledaju nešto sasvim drukčije od onoga na što su navikli od dokumentarnih filmova, onda se opuste i dobro zabavljaju. Jedna od skrivenih poruka ovog serijala je i da ne treba vjerovati svemu što se vidi i čuje na filmu ili televiziji, gledatelja se lako može izmanipulirati, ali mi to radimo na jedan obazriv i zabavan način.

 

Harubice, vino i pjesma

Posted by on svi 18, 2012 in Utrka 1000 otoka | 0 comments

UTRKA 1000 OTOKA – Korčula – HARUBICE, VINO I PJESMA (GUSTOSO VIAGGO) = 47:00 min

Korkyra nigra – crni otok, otkrio nam je svoje najdublje tajne. Od prapovijesti preko izumrlih zanata, zaboravljenih velikana, staroslavenskih bojnih mlatova, krvoločnih dekapitacija bikova do sladostrasnih jela, slatkiša i pića. Korčula je do sada najduža i najkaloričnija epizoda, a završava naravno – pjesmom, ali ovaj puta sa više sluha!

 

Ogigijska odiseja

Posted by on svi 18, 2012 in Utrka 1000 otoka | 0 comments

UTRKA 1000 OTOKA Mljet – OGIGIJSKA ODISEJA (OGYGIAN ODYSSEY) = 29:04 min

Na Odisejevom ljubavno-zatočeničkom otoku upoznali smo jedinog živućeg Titana, kojemu brda nisu nikakva prepreka kad nešto naumi. U ovoj epizodi pratila nas je ekipa HTV-a i Leteći medvjedići, otkrili smo kako je dobilo ime Babino polje, preveslali strašnu mljetsku močvaru Blatinu i doplutali slobodnim stilom u Malo jezero. Mljet je puno više od Nacionalnog parka – uvjerite se.

 

Napušteno utočište

Posted by on svi 18, 2012 in Utrka 1000 otoka | 0 comments

UTRKA 1000 OTOKA – Lastovo – NAPUŠTENO UTOČIŠTE (ABANDONED SANCTUARY) = 19:45 min

Na Lastovu je privremeno ulogu takmičara preuzeo novi šerpa i tako postao prva prava žrtva nesmiljenog tempa utrke, spašena samo zahvaljujući efikasnoj hitnoj liječničkoj službi otoka. Tehnički uvjerljivo najgora, ali kratka i nekima slatka epizoda.

 

Druga dimenzija

Posted by on svi 18, 2012 in Utrka 1000 otoka | 0 comments

UTRKA 1000 OTOKA – DRUGA DIMENZIJA (ANOTHER REALITY) otok Pag = 34:30 min

Najpomaknutija epizoda. Otkrivamo pravu istinu o posjetima vanzemaljaca otoku Pagu. Razotkrivamo šverc ptičjih jaja iz ornitološkog rezervata Velo Blato, istražujemo tko polaže pravo na jedinstvenu pašku čipku, snimamo iskaz zaštićenog svjedoka i iz svega izvlačimo živu glavu. Definitivno nije za gledatelje slabih živaca.

 

Osveta Spidermana

Posted by on svi 18, 2012 in Utrka 1000 otoka | 0 comments

OSVETA SPIDERMENA

Na Viru smo glupom odlukom prokockali ni manje ni više nego 5 000 000 kuna i za to ( a i mnoge druge virske probleme) proglasili krivim otočkog Spidermena.

Ždrelac Džankšn

Posted by on svi 18, 2012 in Utrka 1000 otoka | 0 comments

UTRKA 1000 OTOKA – ŽDRELAC DŽANKŠN

Otoci povezani mostom – Ugljan i Pašman, njihove priče i različitosti. Arheološke tajne mjesta Muline. Minsko polje usred otoka!? Upoznajte skupa s nama najstarijeg čovjeka na svijetu – u Tkonu!

 

Otoci s Diomedove rute

Posted by on svi 18, 2012 in Utrka 1000 otoka | 0 comments

Vis i viški arhipelag – OTOCI S DIOMEDOVE RUTE (DIOMEDES HIDING ROUTE)= 40:29 min

Prva „ozbiljna“ dokumentarna epizoda. Mnoštvo sugovornika, puno podataka, izvorna otočna poezija, inkarnacija slučajnog prolaznika, performance na Brusniku, popis stanovništva na Biševu i štošta drugo. Nije se zaludu Diomed skrivao oko ovih otočića od Odisejeva bijesa. Vis, nekadašnji „Titov otok“ danas je potencijalni raj za strane turiste i strane investitore – da li će sačuvati izvornu otočku dušu?