Ivan Illich i njegove veze sa Sutivanom
Tko je bio Ivan Illich?
Ivan Illich (1926.–2002.) bio je istaknuti filozof, teolog i društveni kritičar poznat po svojoj kritici modernih institucija, posebice obrazovnog i zdravstvenog sustava. Njegova djela, poput Deschooling Society (1971.) i Medical Nemesis (1975.), potaknula su značajne rasprave o prirodi obrazovanja i medicine u suvremenom društvu.
Obiteljsko podrijetlo i povezanost sa Sutivanom
Illich potječe iz ugledne obitelji Ilić s otoka Brača. Njegov otac, Petar Ilić, bio je Hrvat katolik iz Sutivana, dok je majka, Ellen Regenstreif-Ortlieb, bila Židovka katoličke vjere. Obitelj Ilić stekla je zasluge u borbama protiv Osmanlija, a njihov kompleks, poznat kao Ilić dvor, i danas je jedna od kulturnih znamenitosti Sutivana.
Djetinjstvo i odnos s djedom
Illich je djetinjstvo provodio u Sutivanu sa svojim djedom, gdje je učio talijanski, francuski, njemački i hrvatski jezik. Tijekom boravka u Sutivanu, djed ga je podučavao, što je imalo značajan utjecaj na njegovo obrazovanje i formiranje stavova prema obrazovnim institucijama.
Ilić dvor – kulturna baština Sutivana
Ilić dvor nalazi se u središtu stivanske rive i jedan je od najstarijih kompleksa u tom području. Izgrađen u 17. stoljeću, obuhvaća obrambenu kulu s gotičkim prozorima te park na južnoj strani. Ova povijesna građevina svjedoči o dugoj povijesti obitelji Ilić i njihovoj ulozi u razvoju lokalne zajednice.
Obrazovanje i intelektualni razvoj
Illich je školovanje započeo u Beču, a nakon toga je studirao histologiju i kristalografiju na Sveučilištu u Firenci. Filozofiju i teologiju studirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, a doktorirao je s tezom o Arnoldu Toynbeeu i njegovoj filozofiji povijesti na Sveučilištu u Salzburgu. Njegova svestranost i široko obrazovanje omogućili su mu da postane polihistor svjetskog glasa.
Profesionalna karijera i ključna djela
Nakon zaređenja za svećenika 1951. godine, Illich je djelovao kao dušobrižnik u siromašnoj portorikanskoj župi u New Yorku. Godine 1956. postao je vicerektor Katoličkog sveučilišta u Portoriku, a 1961. osnovao je Centar za međukulturnu dokumentaciju (CIDOC) u Cuernavaci, Meksiko. Njegova ključna djela uključuju:
• “Deschooling Society” (1971.): Kritika institucionaliziranog obrazovanja i zagovaranje alternativnih oblika učenja.
• “Tools for Conviviality” (1973.): Rasprava o tehnologiji i njenom utjecaju na društvo, s naglaskom na alate koji promiču ljudsku kreativnost i autonomiju.
• “Medical Nemesis” (1975.): Analiza modernog medicinskog sustava i njegovih negativnih učinaka na zdravlje i društvo.
• “Gender” (1982.): Istraživanje povijesnih i kulturnih aspekata roda i njihovog utjecaja na društvene strukture.
-
Zanimanje znanstvene zajednice za Illichev rad
Illicheve ideje izazvale su i danas izazivaju veliko zanimanje i polemike unutar znanstvene zajednice. Njegova, danas toliko aktualna, kritika institucija poput škola i bolnica potaknula je preispitivanje njihovih uloga i funkcija u društvu. Njegova djela prevedena su na mnoge jezike, a brojni znanstvenici i istraživači nastavili su razvijati i kritički promišljati njegove teze.
Zaključak
Ivan Illich ostavio je dubok trag u svjetskoj filozofiji i društvenoj kritici. Njegova povezanost sa Sutivanom i obiteljskim naslijeđem oblikovala je njegov identitet i intelektualni razvoj. Njegove ideje i danas izazivaju rasprave te inspiriraju nove generacije mislilaca i praktičara.

Sakupljači znanja opet krenuli
Krenuli smo da novim krugom popularne igre POTRAGA ZA BLAGOM - SAKUPLJAČI ZNANJA u Narodnoj knjižnici Sutivan. Pozivamo djecu svih uzrasta (od II. razreda osnovne škole) i odrasle svih uzrasta da se uključe u novi krug i prodube ili preispitaju svoje znanje o mjestu...

Smotra sirnica otoka Brača u Supetru
Danas je u Supetru na terasi hotela OSAM održana 7. smotra sirnica otoka Brača. Domaćin Smotre bila je Turistička zajednica grada Supetra a organizator Narodna knjižnica Sutivan. Uzorke sirnica prijavilo je šest bračkih mjesta: Supetar, Selca, Sutivan, Milna, Mirca i...

Podignut spomenik Antoniu Rendiću Ivanoviću u Antofagasti
U Antofagasti je 29. lipnja 2018. postavljen spomenik Antoniu Rendiću Ivanoviću, a otkrila ga je gradonačelnica Karen Rojo. Vijest i fotografije dobili smo od Branka Antonia Marinova Martinića. Ovo je već četvrti po redu spomenik posvećen Hrvatima u...

Otvaranje Virtualnog muzeja iseljeništva u Splitu
Hrvatska matica iseljenika, podružnica Split i Hrvatski pomorski muzej Split 2017. su godine pokrenuli projekt istraživanja povijesti iseljeništva Dalmacije. Kao prvu aktivnost u sklopu tog projekta, Hrvatska matica iseljenika, podružnica Split, u suradnji...

Dobre vijesti iz Čilea
Upravo smo dobili vijest da je u Antofagasti regionalna bolnica imenovana po Antoniou Rendiću Ivanoviću kao i naša knjižnica. Također smo saznali da su Juan Mihovilovic Hernandez, Cristian Formoso Bavic, i Astrid Fugellie Gezan, književnici hrvatskog...

Skarmeta postaje akademik u Čileu
Upravo smo primili vijest da je poznati čilo-hrvatski pisac Antonio Skarmeta Vranicic pozvan na prijem u članstvo čileanske Akademije znanosti i umjetnosti. Time je postao dvanaesti po redu čilo-hrvatski pisac kojem je ponuđeno takvo časno mjesto za zasluge u...

ZAVRŠENA VI. SMOTRA SIRNICA OTOKA BRAČA
U Postirima u hotelu Pastura jutros je održana šesta po redu SMOTRA SIRNICA OTOKA BRAČA. Sudjelovalo je osam bračkih mjesta (Postira, Bol, Selca, Supetar, Škrip, Dračevica, Sutivan i Ložišća) koja su prijavila na ocjenjivanje dvadeset uzoraka sirnica ili pinci, jer se...
Novosti o zbirci Druga domovina
NIsmo se dugo javljali na web stranici pa vas sada informiramo o sadašnjoj situaciji sa zbirkom. Marljivo smo sakupljali knige sve ovo vrijeme, stvarali nova poznanstva i kontakte, dobili nove partnere i uskoro će biti puno lijepih vijesti. Možda ste primjetili na...

Dostupan on-line katalog
Od danas možete sa naših stranica pretraživati ažurni katalog knjižne građe naše knjižnice:

Potpora iz Tivta
Još jedna potpora sakupljanju zbirke Druga domovina stiže također iz susjedne Crne Gore, ovaj put iz Tivta. Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i hrvatska knjižnica Ljudevit Gaj te hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum poslali su nam primjerke svojih monografija i...