Bibliografija Sutivana - Narodna knjižnica Sutivan

Bibliografija Sutivan: istraživanja o Sutivanu na mrežnim stranicama Narodne knjižnice Sutivan

Narodna knjižnica Sutivan objavila je na svojim mrežnim stranicama detaljnu bibliografiju radova o Sutivanu i onih vezanih uz ovaj kraj, predstavljajući značajan doprinos istraživanju prošlosti i sadašnjosti Sutivana kroz različita znanstvena područja.

Bibliografija Sutivan predstavlja koristan izvor za znanstvenike, studente i istraživače koji se bave temama vezanim uz Sutivan ili šire geografsko područje u kojem Sutivan ima značajnu ulogu.

Ova bibliografija od oko 190 jedinica dominantno je suvremena, s preko 70% radova objavljenih nakon 2000. godine. Najzastupljeniji su članci u časopisima (oko 48%), ali značajan je i udio knjiga/poglavlja (oko 25%) te studentskih radova (oko 15%). Dominira hrvatski jezik (oko 70%), ali engleski (oko 28%) ima vrlo važnu ulogu, ukazujući na međunarodnu relevantnost nekih istraživanja. Velik dio radova ima online dostupnost (oko 60%).

Tematski, uz i dalje jake povijesno-arheološke teme (oko 28%), izuzetno su zastupljene teme turizma i lokalnog razvoja (oko 15%), sociološko-antropološka istraživanja (oko 15%) te biološko-ekološke studije (oko 12%). Geografski, radovi su prilično ravnomjerno podijeljeni između fokusa na Sutivan (oko 32%), fokusa na cijeli Brač (oko 37%) i šireg konteksta (oko 30%).

Bibliografija Sutivan dostupna je u PDF formatu na sljedećoj poveznici: Bibliografija Sutivan HNK ARI.

Alujević, T. (2012). ‘Šolta i 999 Brača’. Otvoreno more, 175, str. 46-47.
Sažetak nije dostupan za ovaj tip članka.
Anić, H. (2009). ‘Bibliografija o otocima Braču, Hvaru i Šolti u časopisu Bullettino di archeologia e storia dalmata / Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku’. Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 102(1), str. 167-193. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/47746 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Nastavljamo s objavljivanjem bibliografije i kazala lokaliteta iz časopisa Bullettino di archeologia e storia dalmata / Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku / Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku. Kao i u prethodnim svescima podaci za bibliografiju i kazalo izvađeni su iz članaka, s ovitka časopisa te iz dodataka. Članci su numerirani i poredani po autorima abecednim redom. Nepotpisani članci uvršteni su prije potpisanih članaka. Brojevi u kazalu označavaju bibliografsku jedinicu. Uz kratice su pridodane promjene naslova i točan popis svakog godišta / sveska, godine izlaženja i godine tiskanja.
Anić, M. (1942). ‘Dendroflora otoka Brača’. Glasnik za šumske pokuse: Annales pro experimentis foresticis, 8, str. 179-290. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/194962
U radu je obrađena dendroflora otoka Brača na temelju autorovih istraživanja i postojeće literature. Detaljno su opisane biljne zajednice, rasprostranjenost pojedinih drvenastih vrsta te njihov ekološki i gospodarski značaj za otok. Posebna pažnja posvećena je autohtonim i alohtonim vrstama te utjecaju čovjeka na sastav i strukturu šumske vegetacije Brača.
Antić, J. (2008). ‘Misto moje malo’. More magazin, 157, str. 98-104.
Reportaža o Sutivanu.
Antić, J. (2010). ‘Pustolov 1000 otoka’. More magazin, 184, str. 48-53.
Reportaža o Franji Mlincu i projektu “Utrka 1000 otoka” .
Babić, M. (2019). Kvaliteta života mladih na otoku Braču. Diplomski rad. Sveučilište u Zadru. Dostupno na: https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd%3A3720
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati neke aspekte kvalitete života mladih na otoku Braču. Za prikupljanje podataka korištena je metoda polu-strukturiranog intervjua, a istraživanje je provedeno na uzorku kojeg čine jedanaest mladih iz sedam bračkih općina (Bol, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Sutivan i Selca) i grada Supetra. Rezultati istraživanja pokazali su različitu percepciju kvalitete života između mladih otočana. […] Zaključno se može reći, da je primjetna cirkularnost u načinu života mladih na otoku Braču, što se posebno očituje u izgledu njihovog prosječnog dana, načinu provođenja slobodnog vremena i nekim društvenim aspektima kvalitete života.
Babić, V. i Kačić, T. (2015). ‘Bračke predaje u suvremenoj etnografiji’. Ethnologica Dalmatica, (22), str. 97-109. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/156672
U radu se na temelju terenskih istraživanja provedenih na otoku Braču analiziraju usmene predaje zabilježene kod recentnih kazivača. Istraživanje pokazuje vitalnost tradicijskog pripovijedanja, ali i transformacije motiva i funkcija predaja u suvremenom kontekstu. Analiziraju se teme poput postanka mjesta, vjerovanja o nadnaravnim bićima (macići, vile) te povijesne predaje, sagledavajući ih kroz prizmu suvremenih etnoloških teorija i lokalnog identiteta.
Bačelić Grgić, I. (2016). KARAKTERISTIKE MALIH OPĆINA U REPUBLICI HRVATSKOJ S OBZIROM NA INDEKS RAZVIJENOSTI. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A1649
Proces fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj je započeo 2001. godine. […] Ovaj rad za cilj imao je empirijski analizirati parametre indeksa razvijenosti te ispitati objektivnost istih. […] Zaključak je da indeks razvijenosti generalno uspješno dijeli općine prema stupnju razvijenosti, no da ipak postoji nesrazmjer između promatranih pokazatelja indeksa razvijenosti, barem na promatranom uzorku od 50 općina Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. […]
Banec, T. (2019). Turistička ponuda i turistički resursi otoka Hvara, Brača i Visa. Završni rad. Međimursko veleučilište u Čakovcu. Dostupno na: https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev%3A999
Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine […] U ovom završnom radu opisuju se samo neki od otoka – Hvar, Brač i Vis. Kroz šest tematskih cjelina obrazložit će se turistička ponuda i turistički resursi navedenih otoka Splitsko-dalmatinske županije. […] Dobiveni podaci iskorišteni su za kvalitetnu komparativnu analizu otoka Brača, Hvara i Visa kao turističkih destinacija.
Barbarić, V. (2006). ‘Nekropola u Vičjoj luci i gradina Rat na otoku Braču – nova razmatranja’. Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 99(1), str. 43-62. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8285 [Pristupljeno: 14. rujna 2023.].
U radu je izvršena revizija inventara grobnih cjelina iz Vičje luke kod Bobovišća na otoku Braču, pronađenih 1908. […] Objavljen je materijal koji potječe s rekognosciranja obližnje gradine Rat i potvrđuje postojanje kontakata s južnom Italijom od 8. st. pr. Kr. pa nadalje.
Barbarić, V. (2022). Sakralna topografija otoka Brača. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
U monografiji se obrađuje sakralna topografija otoka Brača od razdoblja prapovijesti do ranoga novoga vijeka. Poglavlja monografije su: Predgovor ; Prirodne datosti, privreda i ljudsko djelovanje u bračkome krajoliku ; Antički rimski kultovi na otoku Braču ; Ranokršćanska sakralna topografija otoka Brača ; Srednjovjekovna sakralna topografija otoka Brača ; Pustinjačke zajednice ranoga novoga vijeka ; Zaključak.
Barbarić, V. i Ursić, L. (2019). Sakralna baština otoka Brača: itinerari kulturnog turizma. Zagreb; Split: Arheološki muzej u Zagrebu, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije.
Knjiga predstavlja vodič kroz sakralne objekte Brača s prijedlozima ruta za kulturni turizam.
Barilla, R. (2022). Brač: negdje između mora i zvijezda. Supetar: Zaklada Otok Brač – negdje između mora i zvijezda.
Monografija ili zbirka eseja/fotografija o otoku Braču.
Beidler, K. J. & Morrison, J. M. (2016). ‘Sense of place: inquiry and application’. Journal of Urbanism: International Research on Placemaking and Urban Sustainability, 9(3), pp. 205-215. DOI: https://doi.org/10.1080/17549175.2015.1072762
‘Sense of place’ is a fundamental, yet presumptive concept within the planning and design disciplines. […] A thorough literature review reveals that sense of place is influenced by four primary dimensions. It is argued that this theoretical perspective can better inform the transformation of space into place by linking each dimension with specific design processes.
Belamarić, J., Bužančić, R., Domančić, D., Jeličić Radonić, J. i Kovačić, V. (1994). Ranokršćanski spomenici otoka Brača. Split: Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture. (Prilog za XIII. međunarodni kongres za starokršćansku arheologiju).
Katalog ili pregled ranokršćanskih lokaliteta i nalaza na Braču pripremljen za kongres.
Bennett, B. C. (1974). Sutivan: a Dalmatian village in social and economic transition. San Francisco: R and E Research Associates.
This is a study of socio-cultural change in the village of Sutivan on Brac Island located on the Dalmatian littoral in Croatia. […] This document also contains much information on geography, cultural history, community structure, various associations, medical care, education, wine making, the olive harvest, local entrepreneurs, and economic planning and development.
Bennett, B. C. (1978). ‘On Intra-European Migration’. Current Anthropology, 19(1), pp. 212-213. Dostupno na: https://www.jstor.org/stable/2741511 (Potreban pristup)
Članak raspravlja o migracijskim obrascima unutar Europe, s osvrtom na jugoslavenske/hrvatske migracije.
Bennett, B. C. (1993). ‘Ideological Accommodation and Reconciliation in a Croatian Community’. Anthropology of East Europe Review, 11(1 & 2), pp. 23-28. Dostupno na: https://scholarworks.umass.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1313&context=anthro_res_rpt11
Članak analizira kako se zajednica u Hrvatskoj (u Sutivanu) nosila s ideološkim promjenama i pomirenjem u kontekstu političkih tranzicija.
Bennett, B. C. (1995). ‘ZAŠTO AMERIKANCI NE RAZUMIJU HRVATSKU?’. Društvena istraživanja – Časopis za opća društvena pitanja, (15), pp. 133-142. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/110413
Autor analizira dva djela koja su, po njegovu mišljenju, uvelike odredila američko razumijevanje tadašnje situacije u Hrvatskoj, kao i njezine povijesti. Prvo je Crno janje i sivi sokol: Putovanje kroz Jugoslaviju (1941) poznate engleske spisateljice Rebecce West, a drugo Balkanski duhovi: Putovanje kroz povijest (1993) američkog autora Roberta Kaplana. U članku se tvrdi da diskurs u tim knjigama koristi redukcionistička stajališta temeljena na novinskim putopisima i površnim dojmovima stereotipnih informatora.
Bennett, B. C. (2000). ‘Consequences of the War in Croatia at the Village and Urban Professional Levels’. U: Neighbors at War: Anthropological Perspectives on Yugoslav Ethnicity, Culture, and History. Penn State Press.
Poglavlje analizira društvene, ekonomske i psihološke posljedice Domovinskog rata na život u selima (Sutivan) i među urbanim profesionalcima u Hrvatskoj, koristeći antropološku perspektivu.
Bezić-Božanić, N. (1993). ‘STIVANSKI ANAGRAF IZ DRUGE POLOVINE 19. STOLJEĆA’. Čakavska rič, XXI(2), str. 99-109. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/176930
U radu se analizira anagraf (popis stanovništva) Sutivana iz druge polovice 19. stoljeća. Analiziraju se demografski podaci, struktura kućanstava, imena i prezimena te se donose zaključci o socijalnoj i demografskoj slici mjesta u tom razdoblju.
Bezić-Božanić, N. (2001a). ‘Stivanska imena i prezimena 17. i 18. stoljeća’. Ethnologica Dalmatica, 10, str. 29-48. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/10522
Rad analizira osobna imena i prezimena zabilježena u Sutivanu tijekom 17. i 18. stoljeća na temelju arhivskih izvora (matične knjige). Proučava se podrijetlo, učestalost i promjene imenskog fonda te se donose zaključci o jezičnim, kulturnim i migracijskim utjecajima na onomastiku Sutivana.
Bezić-Božanić, N. (2001b). ‘Katastarska izmjera Supetra, Miraca i Sutivana na otoku Braču četrdesetih godina 19. st.’. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 17, str. 75–95. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/111173
Podatci o smještaju lokaliteta, broju parcela i kuća s preciznim granicama. Navode se crkve i groblja, opis kuća, raster i izgled ulica, podjela zemljišta, pojedinačni vlasnici kuća i zemljišta.
Bezić-Božanić, N. (2007). ‘Brački iskoni Andre Jutronića’. U: Katunarić, D. i Mlinac, F. (ur.) Sutivan, kulturna prošlost. Zagreb: Litteris, str. 171-181.
Poglavlje analizira doprinos Andre Jutronića proučavanju povijesti i kulture Brača, s posebnim osvrtom na njegove radove o Sutivanu.
Bošnjak, M. (ur.) (2005). Biseri Jadrana: otok Brač. Zagreb: Fabra.
Monografija i turistički vodič posvećen otoku Braču.
Bjeliš, M., Masten Milek, T. i Mišetić, M. (2015). ‘Preliminarni rezultati istraživanja suzbijanja novo introducirane vrste Lindingaspis rossi Maskel 1989 (Hemiptera:Coccoidea: Diaspidiae) na maslini’. Glasilo biljne zaštite, 15(6), str. 419-425. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/169502 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Crna štitasta uš araukarije (Lindingaspis rossi Maskel 1989) […] novi je član hrvatske entomofaune masline (Olea europaea L.). Njezina prisutnost zabilježena je prvi put 2014. u Sutivanu na otoku Braču. […] Istraživanje učinkovitosti odabranih insekticida za suzbijanje vrste L. rossi provedeno je tijekom 2015. na lokalitetu Sutivan na otoku Braču. […]
Bojanovski, I. (1987). ‘Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji’. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, (25), str. 63-174.
La voie continentale entre la région du Bassin danubien romain et Epidaurum (Cavtat près de Dubrovnik) a été pressentie déjà par Th. Mommsen (CIL III p. 284). […] On présente ici les résultats de ces recherches entreprises dans le cadre du programme du Centre d’études balkaniques. Une longue voie romaine magistrale a mené d’Epidaurum à l’intérieur du pays […]
Bordjan, D. i Rozonicnik, A. (2010). ‘Breeding density of the Scops Owl Otus scops in urban settlements on the island of Brac (Central Dalmatia)’. Acrocephalus, 31(146-147), pp. 131-138. Dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/233979238_Breeding_density_of_the_Scops_Owl_Otus_scops_in_urban_settlements_on_the_island_of_Brac_Central_Dalmatia
Between 19 and 25 Apr, 2003, a Scops Owl Otus scops survey was carried out with the playback method on the island of Brač in Croatia, encompassing 20 human settlements scattered over the entire island. […] The ecological densities for separate settlements ranged between 3.1 and 15.0 calling males/10 ha and are considered among the highest in Europe.
Matulić, I. (ur.) (1979-). Bračka crkva: glasilo bračkih župa. Župe na otoku Braču. (Serijska publikacija, izlazi neredovito).
Sažetak nije primjenjiv za serijsku publikaciju. (Glasilo pokriva vjerske i kulturne događaje u župama otoka Brača).
Bralić, A. i Kraljev, K. (2011). ‘Proračuni dalmatinskih općina na početku XX. stoljeća (1900.-1908.)’. Časopis za suvremenu povijest, 43(1), str. 265-291. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/69063
This article analyzes the budgetary revenues and expenses of Dalmatian municipalities at the beginning of the 20th century. […] This analysis clearly shows the economic dominance of towns over villages. […] All data presented is compared to the GDP statistics for the Austrian lands of the Monarchy as well as with the wider European context.
Bralić, I. (2019). STANJE I MOGUĆNOSTI RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA NA OTOKU BRAČU. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A3407
Primarni cilj ovoga završnog rada je ukazati na adekvatnu valorizaciju i zaštitu kulturnih resursa te utvrditi mogućnosti profiliranja prepoznatljivih proizvoda kulturnog turizma na otoku Braču […]. Otok Brač prepoznat je kao destinacija kulture od strane turista, no potrebna je krovna turistička organizacija koja bi promovirala otok kao cjelovitu kulturnu destinaciju.
Brešković, L. (2018). DESTINACIJSKA MENADŽMENT KOMPANIJA SPECIJALIZIRANA ZA AKTIVAN ODMOR NA OTOKU BRAČU. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A2822
U radu se analizira otok Brač kao destinacija pogodna za razvoj aktivnog odmora. […] Promicanjem otoka Brača kao destinacije pogodne za aktivni odmor može se proširiti postojeća ponuda te produljiti sezona na otoku. Tim u vezi osigurati će se valorizacija prirodnih i kulturnih resursa koje destinacija posjeduje.
Bubalo, F. i Vukičević, S. (2009). ‘Sarkofazi bračkog Indiane Jonesa’. Otvoreno more, 77, str. 15-22.
Reportaža o arheološkim nalazima sarkofaga na Braču.
Buzov, M. (2012). ‘The ancient quarries in Croatia. The technology of extracting stone’. U: Interdisciplinary studies on ancient stone: proceedings of the IX Association for the Study of Marbles and Other Stones in Antiquity (ASMOSIA) Conference (Tarragona 2009). Institut Català d’Arqueologia Clàssica (ICAC), str. 628-635. (Link na cijeli zbornik: http://www.icac.cat/publicacions/col·leccio-documenta/documenta-23/)
Rad opisuje antičke kamenolome u Hrvatskoj, uključujući bračke, te tehnike vađenja kamena korištene u antici.
Bužančić, R. (2007). ‘Crkva sv. Ivana i Uznesenja Marijina u Sutivanu’. U: Katunarić, D. i Mlinac, F. (ur.) Sutivan, kulturna prošlost. Zagreb: Litteris, str. 129-143.
Poglavlje detaljno opisuje povijest, arhitekturu i umjetnički inventar župne crkve u Sutivanu.
Čikara, D. (2020). ‘Kasnobarokni ljetnikovci splitskog novog plemstva u Sutivanu’. Peristil, 63(1), str. 69-89. DOI: https://doi.org/10.17685/Peristil.63.5. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/251643
Artikulirana pročelja dviju reprezentativnih kuća u Sutivanu odražavaju tripartitni tlocrt. […] Geometrijsko-aritmetički sustav komponiranja zrcalne dispozicijske sheme […] upućuje na arhitektonske zamisli trogirskih graditelja iz obitelji Macanović-Raguseo.
Delonga, V. (2009). ‘Dobrotvorni križ nebeskog Boga’. Starohrvatska prosvjeta, III(36), str. 125-161. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81255 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Okosnicu rada čine dva latinska epigrafička spomenika: tzv. Pavlov stup i pilastar iz predromaničke crkve sv. Marije de Taurello […] Autorica razmišlja o okolnosti pod kojima je stup… dospio u bračko mjesto Sutivan i kao spolij poslužio u tamošnjoj graditeljskoj ili antikvarno – kolekcionarskoj djelatnosti povezanoj uz splitsku plemićku obitelj Natalis – Kavanjin. […]
Denegri, S. (2019). Podvodna baština Splitsko-dalmatinske županije. Split: Splitsko-dalmatinska županija; Kantharos.
Knjiga predstavlja pregled podvodnih arheoloških nalazišta i nalaza na području Splitsko-dalmatinske županije, uključujući i područje oko Brača.
Derado, K. i Čizmić, I. (1982). Iseljenici otoka Brača. Zagreb: Siz za kulturu općine Brač.
Knjiga se bavi poviješću i uzrocima iseljavanja s otoka Brača te sudbinama bračkih iseljenika diljem svijeta.
Domančić, D. (1960). ‘Starokršćanski spomenici’. U: Brački zbornik 4. str. 94-110.
Poglavlje daje pregled ranokršćanskih arheoloških nalazišta i spomenika na otoku Braču poznatih do 1960. godine.
Duplančić, A. (2015). ‘A note on the Roman relief from Split depicting military gear’. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 108(1), str. 281-294. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/152658
Rad analizira rimski reljef pronađen u Splitu koji prikazuje vojnu opremu, raspravljajući o njegovoj dataciji, stilu i ikonografskom značenju.
Đaković, B. (2008). ‘Obredne vatre u godišnjem ciklusu’. Kodovi slovenskih kultura, (10), str. 215-233.
Rad analizira običaje paljenja obrednih vatri (poput Ivanjskih krijesova) u godišnjem ciklusu kod slavenskih naroda, uključujući i Hrvatsku, istražujući njihovo podrijetlo, simboliku i funkciju.
Erceg, J. (2019). IZRADA POSLOVNOG PLANA ZA OTVARANJE PUTNIČKE AGENCIJE U SEGMENTU CIKLOTURIZMA NA OTOKU BRAČU. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A3417
Ovaj završni rad napisan je u obliku poslovnog plana u svrhu otvaranja putničke agencije „SunBike“. U radu se analizira potencijal i mogućnost razvoja turističke ponude u segmentu cikloturizma na otoku Braču […] Kao rezultat, rad na kraju empirijskog dijela daje odgovor na pitanje je li ideja za otvaranjem putničke agencije „SunBike“ ostvariva te ekonomski opravdana.
Erceg, K. (2008a). ‘Stivanjski libar od formata’. Matica: mjesečna revija za hrvatske zajednice u svijetu, 7/2008, str. 43-45.
Članak prikazuje knjigu “Sutivan – kulturna povijest”.
Erceg, K. (2008b). ‘Posveta mistu srca njihovoga’. Nautica, 56/2008, str. 78-84.
Članak prikazuje knjigu “Sutivan – kulturna povijest”.
Erič, M. et al. (2013). ‘The Impact of the Latest 3D Technologies on the Documentation of Underwater Heritage Sites’. U: Addison, A. C. (ur.). Proceedings of the 2013 Digital Heritage International Congress. IEEE, vol. 2, str. 281-288. DOI: https://doi.org/10.1109/DigitalHeritage.2013.6743723
Documenting underwater cultural heritage is a challenging undertaking. […] Emergence of modern 3D methods […] is therefore of utmost importance for documenting and protection of underwater cultural heritage. […] For illustration of the above development we discuss archeological case studies from the North East Adriatic.
Eterović, M. (2020). ULOGA LOKALNIH TURISTIČKIH ZAJEDNICA U RAZVOJU GASTRO TURIZMA NA OTOKU BRAČU. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A3984
U ovom radu analizira se aktualno stanje gastro turizma na otoku Braču te napori turističkih zajednica u razvoju gastro turizma […]. Provedeno empirijsko istraživanje temeljni je doprinos rada […] U radu su […] dane preporuke za sustavno i sveobuhvatno iskorištavanje vrijednih resursa i prepoznatih razvojnih potencijala.
Katunarić, D. (ur.) (2004). ‘Europski glasnik’, 9. (Sadrži temu: Povratak Ivana Illicha, str. 587-641). Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/europski-glasnik?broj=4843
Dio časopisa posvećen djelu i misli Ivana Illicha, koji je živio i u Sutivanu.
Fisković, I. (1982). ‘O ranokršćanskoj arhitekturi na otocima Braču i Šolti’. Arheološki radovi i rasprave JAZU, VIII.-IX, str. 159-217. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=152442
Rad detaljno analizira tipologiju, stilske karakteristike i rasprostranjenost ranokršćanske arhitekture na otocima Braču i Šolti.
Gabela, N. (2022). Sutivan – prijateljima vrata otvorena. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Umjetnička akademija. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:175:459858 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Rad se bavi Sutivanom kroz prizmu gostoprimstva, turizma, kulture ili umjetničkog projekta vezanog za mjesto.
Gkounti, V. & Milonas, P. (2017). ‘First record of the bougainvillea mealybug Phenacoccus peruvianus in Greece’. ENTOMOLOGIA HELLENICA, 22, str. 16. DOI: https://doi.org/10.12681/eh.11523. Dostupno i na: https://ejournals.epublishing.ekt.gr/index.php/entsoc/article/view/11523
This is the first record of the Boungainvillea mealybug Phenacoccus peruvianus in Greece. […] It has become a major pest for various ornamental plant species. […]
Nigoević, J. (ur.) (2003-2006). Glos sa škrop: bračke aktualnosti, teme i dileme. (Serijska publikacija, mjesečnik).
Sažetak nije primjenjiv za serijsku publikaciju. (Časopis je pokrivao aktualne teme, događaje i probleme na otoku Braču).
Golec, I. (2017). Facijesi i stratigrafija mastrihtskih naslaga uvale Likva, otok Brač. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A4879
Glavnu strukturu otoka Brača čini kosa antiklinala […] Uvala Likva smještena je na sjeverozapadnom dijelu Brača, nedaleko od Sutivana. Gornjokredni (mastrihtski) vapnenci u uvali Likva […] ukazuju na povremena subaerska izlaganja dijelova karbonatne platforme […] za vrijeme vršnog mastrihta.
Gospodnetić, D. (2014). TRADICIJSKA KULTURNA BAŠTINA BRAČA. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:055838
U ovom diplomskom radu obrađuje se tema Tradicijska kulturna baština Brača. […] U ovom radu naglasak je na narodnim običajima i vjerovanjima te pjesmama vezanim za njih, na mikrostrukturnim oblicima (zagonetkama i poslovicama), te usmenoj prozi. […] Svi ovi usmeni oblici potvrđuju koliko je bogata baština otoka Brača […]
Gostl, I. (1996). ‘Five Centuries of Croatian Encyclopaedism’. Journal of Croatian Studies, 36/37 (1995/96), pp. 83-122. Dostupno na: https://www.jstor.org/stable/43539604 (Potreban pristup)
Članak daje pregled povijesti enciklopedistike u Hrvatskoj kroz pet stoljeća, spominjući i doprinose autora povezanih s Dalmacijom.
Gudelj, T. (2016). ANALIZA SEOSKOG TURIZMA U DALMACIJI. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A1654
U uvodnom dijelu rada prikazan je problem istraživanja, ciljevi rada […] U posljednjem djelu rada analizirala je se regija Dalmacija kao i njene mogućnosti za razvoj seoskog turizma […] Dalmacija obiluje poželjnim resursima za razvoj seoskog turizma […]
Hršak, V. (2003). ‘Multivariate analysis of phyto-climatic patterns of the Croatian part of the eastern Adriatic coast’. Plant Biosystems, 137(3), pp. 267-280. DOI: https://doi.org/10.1080/11263500312331351401
The present study analyses the climatic patterns of that part of the eastern Adriatic coast belonging to the Republic of Croatia […] Six main climate classes were obtained. The results are biologically more interpretable […]
Ivanišević, G. (2016). ‘Prirodne pretpostavke zdravstvenog turizma u Hrvatskoj’. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (27), str. 11-23. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/181298
The paper describes natural preconditions for the development of health tourism in Croatia. The first position is that of natural therapeutic factors […] In Croatia’s health service there are 17 operating natural health resorts […] In addition, more than a hundred other places with natural therapeutic factors have been found in Croatia. […]
Ivić, D., et al. (2021). ‘Fuzarijsko venuće kanarske palme u Hrvatskoj’. Glasilo biljne zaštite, 21(4), str. 425-429. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/259314 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Tijekom 2020. uočeni su u Zadru, Viru i Sutivanu na Braču simptomi propadanja kanarskih palma […] Iz simptomatičnih listova izoliran je Fusarium oxysporum […] uzročnik fuzarijskog venuća kanarske palme. U radu su ukratko opisane biologija, štetnost i mjere zaštite od bolesti, utvrđene prvi put u Hrvatskoj […]
Jaklić, A. et al. (2015). ‘Volumetric models from 3D point clouds: The case study of sarcophagi cargo from a 2nd/3rd century AD Roman shipwreck near Sutivan on island Brač, Croatia’. Journal of Archaeological Science, 62, pp. 143-152. DOI: https://doi.org/10.1016/j.jas.2015.08.008
Multi-image photogrammetry can in favorable conditions […] generate large clouds of 3D points […] For the study case we use an underwater wreck site of a Roman ship from 2nd/3rd century AD located near Sutivan on island Brač in Croatia. We demonstrate how superquadric models of sarcophagi […] can be reconstructed […]
Jeličić-Radonić, J. (1999). ‘Liturgical Installations in the Roman Province of Dalmatia’. Hortus Artium Medievalium, 5, pp. 133-145. DOI: https://doi.org/10.1484/J.HAM.2.305098
The development of the early Christian architecture and liturgical installations […] can be followed in Salona […] Strong influences of the metropolis were reflected upon urban centers and rural settings. […]
Jeličić-Radonić, J. (2005). ‘Altar Types in Early Christian Churches in the Province of Dalmatia’. Hortus Artium Medievalium, 11, pp. 19-28. DOI: https://doi.org/10.1484/J.HAM.1.100170
Rad analizira različite tipove oltara koji su se koristili u ranokršćanskim crkvama na području rimske provincije Dalmacije, uključujući i primjere s Brača.
Jelinčić, K. (2005). Topografija rustičnih vila na otoku Braču. Disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:291:429858 [Pristupljeno: 16. rujna 2023.].
Disertacija se bavi ubiciranjem, analizom i tipologijom rimskih rustičnih vila na otoku Braču.
Jurić, M. (2018). APARTMANI „AUBE“ POSLOVNI PLAN. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A2831
Poduzetništvo je gospodarska aktivnost […] Temeljni cilj svakoga biznis plana pa i ovoga je istraživanje isplativosti samoga projekta i opravdanosti ulaganja u njega. Ideja se razvila iz tradicije obitelji u posjedovanju apartmana u centru grada Splita te iz dobivenoga naslijeđa. […]
Jutronić, A. (1932). ‘Natpisi u Sutivanu (Brač)’. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 50, str. 347-349 i 439.
Članak dokumentira i analizira epigrafske spomenike pronađene u Sutivanu.
Jutronić, A. (1934a). ‘Naša primorska mjesta. Sutivan’. Jadranska straža, (6), str. 234-236.
Popularni članak koji opisuje Sutivan, njegovu povijest i znamenitosti.
Jutronić, A. (1934b). ‘Ruševine bazilike sv. Ivana iz V. vijeka u Sutivanu na Braču’. Novosti, (330), 30.11.1934., str. 7.
Novinski članak o otkriću i značaju ostataka ranokršćanske bazilike sv. Ivana u Sutivanu.
Jutronić, A. (1957a). ‘Najstarija sačuvana knjiga rođenih Sutivana (1622.–1694.)’. Starine, 47, str. 234. Dostupno na: https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=241758 (Pregled sadržaja sveska)
Kratka bilješka i prikaz najstarije matične knjige rođenih u Sutivanu.
Jutronić, A. (1957b). ‘«Loža» u Sutivanu’. Brački zbornik, (3), str. 274.
Kratki prilog o povijesti i značenju lože u Sutivanu.
Jutronić, A. (1958). ‘Gradnja Kavanjinove kuće u Sutivanu na Braču 1690-1705’. Starine JAZU, 48, str. 7-45. Dostupno na: https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=241761 (Pregled sadržaja sveska)
Detaljna studija temeljena na arhivskim dokumentima o procesu gradnje ljetnikovca Jerolima Kavanjina u Sutivanu.
Jutronić, A. (1969). ‘Četiri grupe dokumenata iz prošlosti Sutivana’. Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, 7, str. 409-434.
Rad objavljuje i analizira četiri skupine povijesnih dokumenata važnih za razumijevanje prošlosti Sutivana.
Jutronić, A. (1970a). ‘CONTRIBUTO ALLO STUDIO SULLA PRESENZA DI MARCHIGIANI A SPALATO’. Quaderni storici, 5(13), pp. 261-266. Dostupno na: https://www.jstor.org/stable/43776121 (Potreban pristup)
Prilog proučavanju prisutnosti stanovnika talijanske regije Marke u Splitu, s vezama prema Braču/Sutivanu.
Jutronić, A. (1970b). Iz kulturne prošlosti Brača. Split: Matica hrvatska.
Zbirka radova Andre Jutronića o različitim aspektima kulturne povijesti otoka Brača.
Jutronić, A. (1971). ‘Bibliografija otoka Brača’. Brački zbornik IX. Supetar.
Sveobuhvatna bibliografija radova o otoku Braču do 1971.
Jutronić, A. (1974). ‘Tri knjige bratovština u Sutivanu do 1798. godine’. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 8, str. 74. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110751 (Samo bibliografski zapis).
Prikaz ili analiza triju statutarnih knjiga (matrikula) bratovština koje su djelovale u Sutivanu do kraja 18. stoljeća.
Jutronić, A. (2002). Bračke teme. Split: Književni krug.
Posthumno izdanje sabranih radova Andre Jutronića o povijesti, kulturi, jeziku i životu otoka Brača.
Jutronić, D. (2001). ‘Uz šezdesetu obljetnicu prvog broja Bračkog zbornika’. Brački zbornik, 20, str. 62-65.
Osvrt na značaj i povijest izdavanja Bračkog zbornika povodom 60. obljetnice.
Jutronić, N. i Jutronić, P. (2007). ‘Zapisnik sa skupštine Grmara (Prag, 1924)’. U: Katunarić, D. i Mlinac, F. (ur.) Sutivan, kulturna prošlost. Zagreb: Litteris, str. 241-267.
Objavljuje i komentira zapisnik sa skupštine iseljeničkog društva “Grmari”, osnovanog od strane Sutivanjana u Pragu.
Jutronić, P. (1957). ‘Referat o razvitku elektrifikacije otoka Brača (prigodom puštanja u pogon kabela 8. IV 1956.)’. Brački zbornik, (3).
Izvještaj o povijesti i planovima elektrifikacije otoka Brača, predstavljen povodom polaganja podmorskog kabela.
Jutronić, P. i Jutronić, N. (2007). ‘O počecima elektrifikacije Sutivana, zamisli i ostvarenju projekta elektrifikacije Brača (Sutivan i Prag 1932)’. U: Katunarić, D. i Mlinac, F. (ur.) Sutivan, kulturna prošlost. Zagreb: Litteris, str. 267-279.
Poglavlje opisuje rane napore i inicijative za uvođenje električne energije u Sutivan i na cijeli otok Brač, uključujući ulogu iseljenika u Pragu.
Karač, Z. i Žunić, A. (nedatirano). ARHITEKTURA DALMATINSKIH I PRIMORSKIH VJETRENJAČA. Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Studija o arhitektonskim karakteristikama, tipologiji i rasprostranjenosti vjetrenjača na hrvatskoj obali, uključujući i primjerke s Brača ili reference na njih.
Karmelić, M. (2022). Ranokršćanske crkve na otoku Braču. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:264226 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Rad daje pregled poznatih ranokršćanskih crkvenih građevina na otoku Braču, analizirajući njihovu arhitekturu, dataciju i kontekst.
Katunarić, D. (2007). ‘Ivan Ilić, Sokrat glogalnog sela’. U: Katunarić, D. i Mlinac, F. (ur.) Sutivan, kulturna prošlost. Zagreb: Litteris, str. 403-409.
Esej o životu, misli i značaju Ivana Illicha, s naglaskom na njegov boravak i utjecaj u Sutivanu.
Katunarić, D. i Mlinac, F. (ur.) (2007). Sutivan – kulturna povijest. Zagreb: Litteris.
Zbornik radova različitih autora koji pokrivaju širok spektar tema iz kulturne povijesti Sutivana.
Kečkemet, D. (1995). ‘Jerolim Kavanjin na Braču’. Bračka crkva, 17(2-3), str. 18.
Kratki prilog ili osvrt na život i djelo pjesnika Jerolima Kavanjina vezano za otok Brač, posebno Sutivan.
Kovačić, J. (1991). ‘Andrija Bruttapelle i njegova radionica’. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 31(1), str. 347-353. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/118131 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
O djelovanju altarista Andrije Bruttapellea (1728.-1782.) i njegove obiteljske radionice iznose se, pored već objavljenih, i arhivski podaci koji pokazuju da je ta radionica u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. stoljeća izradila brojne mramorne žrtvenike u srednjoj Dalmaciji, osobito na otoku Hvaru gdje joj je bilo sjedište.
Kranjčević, J. (2014). ‘DALMATINSKI ARHITEKTI U ZBJEGU U EGIPTU 1944. – 1946.1’. Kulturna baština, (40), str. 211-224. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149277
U radu se istražuje koji su dalmatinski arhitekti sudjelovali u zbjegu u Egipat 1944.-1946. te koji je njihov doprinos u organizaciji privremenih naselja: El Shatt, El Khatadba i Tolumbat. […] Istraživanje je rađeno temeljem uvida u biografije pojedinih arhitekata te njihove ostavštine.
Leko, L. (2021). Održivo upravljanje turističkim proizvodima otoka Brača. Završni rad. Sveučilište VERN. Dostupno na: https://repozitorij.vern.hr/islandora/object/vern%3A1933
U ovom radu prikazana su obilježja održivog turizma u svijetu […] Analizirano je stanje održivog razvoja turizma u Hrvatskoj […] Utvrđeni su dionici otoka Brača i načini kojima društveno odgovorno upravljaju turizmom. Cilj ovog rada je utvrditi mogućnost postizanja održivog razvoja turizma otoka Brača […] Rezultati istraživanja su pokazali kako većina ispitanika smatra održivost srednje bitnom i da otok Brač ima mjesta za napredak. […]
Lewis, A. P. & Alempijević, N. (2014). ‘Nothing without Neighbours’ – Interlocal Relations and Campanilistic Narratives on two Croatian Islands. Journal of Mediterranean Studies, 23(2), pp. 153-168. Dostupno na: https://www.um.edu.mt/library/oar/handle/123456789/19639
On the Croatian islands of Hvar and Brač, there is a diversified system of rivalry and animosity among island communities, defined by the term campanilism. […] In this paper we analyze the way in which certain stereotypes focusing on islanders’ flaws or virtues are used in contemporary identity strategies and the construction of local uniqueness.
Lozo, S. i Radić, Lj. (2012). Zavjetni darovi pomoraca – makete brodova. Split: Hrvatski pomorski muzej Split.
Knjiga ili katalog izložbe obrađuje fenomen zavjetnih darova pomoraca u obliku maketa brodova u crkvama na hrvatskoj obali, uključujući primjere iz bračkih crkava.
Lukšić, I. (1968). ‘Zmorac i kopnenjak u Sutivanu na otoku Braču’. Hidrografski godišnjak, (1968), str. 125–136.
Rad analizira lokalne vjetrove, maestral (zmorac) i buru (kopnenjak), te njihove karakteristike i utjecaj u Sutivanu.
Lukšić, I. (1979). ‘Lokalni vjetrovi i problem zagađenja u Sutivanu na otoku Braču’. U: Druga konferencija o zaštiti Jadrana : zbornik referata : knjiga II. Hvar, 11–13. 4. 1979. Hvar, str. 151–159.
Rad povezuje karakteristike lokalnih vjetrova u Sutivanu s problemima potencijalnog zagađenja zraka.
Lukšić, I. (1991). ‘Obalna cirkulacija u Sutivanu na otoku Braču’. Priroda, 80(8), str. 31–33. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/192959
Članak opisuje obrasce morskih struja (cirkulacije) uz obalu Sutivana.
Lukšić, I. (1997a). ‘Kopnenjak i onečišćenje zraka u Sutivanu’. U: Šega, K. et al. (ur.) Zaštita zraka ʻ97 : priopćenja. Prvi hrvatski znanstveno-stručni skup Zaštita zraka ʻ97, Crikvenica, 16–18. 10. 1997. Zagreb: Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka, str. 467–471.
Rad dalje razrađuje vezu između vjetra kopnenjaka (bure) i problema onečišćenja zraka u Sutivanu.
Lukšić, I. (1997b). ‘Pripreme za Brački povjetarac u 1997. godini’. Bračka crkva, (1), str. 32.
Kratka vijest ili najava meteorološkog projekta “Brački povjetarac”.
Lukšić, I. (2023). ‘Identifikacija vjetrova obalne i planinske cirkulacije na otoku Braču’. Hrvatski meteorološki časopis, 56(56), str. 47-76. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/301103
Rad detaljno analizira i klasificira različite tipove lokalnih vjetrova (dnevne/noćne, obalne/planinske cirkulacije) na cijelom otoku Braču, koristeći meteorološke podatke i modele.
Lulić, L. i Matić, R. (2009). ‘Otkvačeni rekordi pribranih sportaša’. Nautica, 69, str. 40-43.
Članak opisuje neobične sportske rekorde i događaje, vezane za Sutivan i festival Vanka regule.
Ljubetić, J. (2007). ‘Čileanski pisci sutivanskog podrijetkla’. U: Katunarić, D. i Mlinac, F. (ur.) Sutivan, kulturna prošlost. Zagreb: Litteris, str. 385-403.
Poglavlje predstavlja biografije i djela čileanskih književnika koji vuku podrijetlo iz Sutivana.
Mlinac, F. (ur.) (2019b). Mačka u kampanelu : ponos i predrasude. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Zbirka tekstova inspirirana lokalnom legendom o mački u zvoniku, baveći se temama lokalnog identiteta, ponosa i stereotipa.
Makjanić, L. (2020). Specifičnosti sidrišta otoka Brača. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:164:235510
Ovim radom detaljnije su istražene i opisane sve luke i uvale otoka Brača. […] ove informacije mogu biti od velike koristi nautičarima, čarter agencijama, kao i lokalnom stanovništvu […]
Manczak, W. (1998). ‘Etymologia nazw chorwackich typu “Sutivan.”’. Wiener Slavistisches Jahrbuch, 44, pp. 115–120. Dostupno na: https://www.jstor.org/stable/24748729 (Potreban pristup)
Lingvistički rad koji analizira etimologiju hrvatskih toponima nastalih od imena svetaca, poput Sutivan < Sveti Ivan.
Manzoni, I. (1926). Dobrodošlica Ivanu Ivanoviću na povratku iz Antofagaste u svoje rodno mjesto Sutivan dne 8. VIII. 1926. Split: Leonova tiskara.
Tiskani govor ili pjesma dobrodošlice povratniku iz emigracije.
Marović, D. (1995). ‘Glazbeni događaj u Sutivanu’. Bračka crkva, 17(2-3), str. 21.
Kratki osvrt na glazbeni događaj održan u Sutivanu.
Marović, D. (1997). ‘Športska djelatnost Andre Jutronića’. Brački zbornik, 19, str. 35-41.
Članak opisuje doprinos i aktivnosti Andre Jutronića u razvoju sporta na Braču.
Marović, D. (1999). Povijest športa na otoku Braču. Brački zbornik.
Knjiga ili opsežan članak koji daje pregled razvoja različitih sportskih disciplina i klubova na otoku Braču.
Martinic Beros, M. (1992). ‘La inmigración croata en Magallanes. Apellidos y origen regional’. Estudios latinoamericanos, 14, pp. 167-192. Dostupno na: https://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.desklight-100ef3af-65ba-4459-a770-8b070e5b6f6d
La determinación de la cuantía de la inmigración croata en Magallanes se ha visto dificultada por la inexistencia de documentos que informen. (Članak se bavi problematikom utvrđivanja broja i podrijetla hrvatskih (uključujući bračke) iseljenika u regiji Magallanes u Čileu, analizirajući prezimena i regionalno podrijetlo).
Martinić Jerčić, L. (2018). Razvoj naselja otoka Brača. Završni rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A5701
Rad se bavi razvojem naselja na otoku Braču. Obuhvaća historijsko-geografski osvrt na naseljavanje otoka Brača, prirodno-geografsku osnovu i društveno-gospodarske prilike. Pomoću tih obilježja prikazan je sustav naselja na otoku Braču.
Márton, E., Drobne, K., Ćosović, V. i Moro, A. (2003). ‘Palaeomagnetic evidence for Tertiary Counterclockwise rotation of Adria’. Tectonophysics, 377(1–2), pp. 143-156. DOI: https://doi.org/10.1016/j.tecto.2003.09.008
With the aim of obtaining Tertiary palaeomagnetic directions for the Adriatic Foreland of the Dinaric nappe system, we carried out a palaeomagnetic study on platform carbonates […] From these data we conclude that stable Istria, in close coordination with imbricated Adria, must have rotated by 30° counterclockwise in the Tertiary […]
Matić, V. (2017). Plovidba kao figura sjećanja–primjer vapora na otoku Braču. Diplomski rad.
This master thesis deals with the collective memory of sailing of vapor alongside places Sutivan, Supetar, Splitska, Postira, Pučišća, Povlja and Sumartin on the island of Brač. […] A special emphasis has been put on the collective memory of the people born between 1955 and 1960 who sailed with vapor at the beginning of the 1970s. […]
Matura, A. (2019). Toponimija starokršćanskih lokaliteta na području rimske provincije Dalmacije. Diplomski rad. Sveučilište u Zadru. Dostupno na: https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd%3A3731
U radu se nastoji objasniti uloga toponimije i toponomastike u arheologiji […] U radu je obuhvaćen prostor nekadašnje rimske provincije Dalmacije te će se pokušati povezati današnji toponimi s prisutnošću starokršćanskih objekata […]
Medicina, Društvo, čovjek: Živost kritike Ivana Illicha (1926. -2002.) deset godina nakon njegove smrti (2012). (Simpozij) Knjižica sažetaka. Rijeka: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Dostupno na: http://ivan-illich.org/wp-content/uploads/2016/03/Medicina-društvo-čovjek_Rijeka_2012.pdf
Zbornik sažetaka s znanstvenog skupa posvećenog kritičkoj misli Ivana Illicha.
Mifka, B. i Vučetić, V. (2012). ‘Vremenska analiza za vrijeme velikog šumskog požara na otoku Braču od 14. do 17. srpnja 2011.’. Vatrogastvo i upravljanje požarima, II(1), str. 13-25. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/103617 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Tijekom šumskog požara na otoku Braču […] izgorjela je velika površina od oko 5600 ha […] Za vrijeme trajanja šumskog požara […] analizirani su prizemni podaci […] s klimatoloških postaja Bol i Sutivan […] Za procjenu opasnosti od požara primijenjena je kanadska metoda za izračunavanje indeksa FWI […]
Milek, T. M., Šimala, M. i Markotić, V. (2015). ‘First records of bougainvillea mealybug (Phenacoccus peruvianus Granara de Willink, 2007) and Madeira mealybug (Phenacoccus madeirensis green, 1923)(Hemiptera: Pseudococcidae) in Croatia’. Zbornik predavanj in referatov, 12. slovenskega posvetovanja o varstvu rastlin z mednarodno udeležbo, Ptuj, 3.-4. marec 2015. Ljubljana: Društvo za varstvo rastlin Slovenije. Dostupno na: https://www.dvr S.si/wp-content/uploads/publikacije/zborniki/zbornik2015.pdf (str. 350-354)
Rad bilježi prve nalaze dviju invazivnih vrsta štitastih uši u Hrvatskoj, uključujući Phenacoccus peruvianus koji je ranije zabilježen i u Sutivanu.
Miliša, M. (2018). ‘“Marmore Lavdata Brattia.”’. ASMOSIA XI Interdisciplinary Studies of Ancient Stone, Proceedings of the Eleventh International Conference of ASMOSIA, Split, 18–22 May 2015, XI, pp. 963–979. Dostupno na: https://asmosia.org/asmosia-xi-split-2015/ (Informacije o konferenciji)
Rad se bavi upotrebom bračkog kamena (mramora) u antici, njegovom kvalitetom, eksploatacijom i distribucijom, referirajući se na Plinijev citat.
Mišetić, R. (2010). ‘Srednja Dalmacija: prostor diferenciranoga demografskog razvitka (1961. – 2001.)’. Migracijske i etničke teme, 26(3), str. 297-319. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/59189
The paper analyses Central Dalmatian territory […] The results have shown that all three components of Central Dalmatia (hinterland, coast, islands) have not been equally characterized by the cited demographic progression. […] Central Dalmatia proved to be a space of differentiated demographic development […] where population is concentrated in the narrow longitudinal coastal zone.
Mladineo Mika, H. (2020). ‘PISMA IVE VOJNOVIĆA IZ OSOBNOG ARHIVSKOG FONDA ANTE TRESIĆA PAVIČIĆA’. Kulturna baština, (46), str. 141-176. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/252631
Rad objavljuje i analizira nepoznata pisma Ive Vojnovića pronađena u ostavštini Ante Tresića Pavičića, s referencama na Brač ili Dalmaciju.
Mlinac, F. (2005). ‘Granica od pjeva ptica’. U: Bošnjak, M. (ur.) Biseri Jadrana: otok Brač. Zagreb: Fabra.
Esej ili priča vezana za Sutivan.
Mlinac, F. (2006). ‘As far as the bird sings’. U: Karlić, B. (ur.) The Island of Brač. Zagreb: Fabra.
Engleski prijevod eseja ‘Granica od pjeva ptica’.
Mlinac, F. (2007). ‘Općina Sutivan – sažeti povijesni pregled’. U: Katunarić, D. i Mlinac, F. (ur.) Sutivan – kulturna povijest. Zagreb: Litteris, str. 15-27.
Poglavlje daje kronološki pregled ključnih događaja i razdoblja u povijesti općine Sutivan.
Mlinac, F. (2008). ‘Deset godina adrenalina’. More magazin, 160, str. 84-87.
Članak opisuje festival ekstremnih sportova “Vanka regule” u Sutivanu, povodom njegove 10. obljetnice.
Mlinac, F. (2011). ‘Kontra kratke pameti’. More magazin, 196, str. 56-59.
Članak govori o važnosti očuvanja festivala ekstremnih sportova “Vanka regule” u Sutivanu.
Mlinac, F. (2021). Priča o mački u kampanelu = The Story about the cat in belfry. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Dvojezična slikovnica ili ilustrirana priča koja prepričava lokalnu sutivansku legendu.
Mlinac, F. (ur.) (2019a). Antonio Rendić Ivanović : 1896.- 1993 : liječnik siromašnih i apostol skromnih. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Brošura posvećena životu i djelu dr. Antonija Rendića Ivanovića, rodom iz Sutivana, poznatog po svom radu u Čileu.
Mlinac, F. (ur.) (2022). Sirnice otoka Brača : okusi i mirisi djetinjstva = The Sirnica Festival of the Island of Brač : the flavors of childhood. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Dvojezična publikacija posvećena tradiciji pripreme uskrsne pince (sirnice) na Braču i festivalu posvećenom tom običaju.
Mlinac, F. (ur.) (2014). Tristo (300) godina nakon Kavanjina : 1714.- 2014. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Publikacija izdana povodom 300. obljetnice smrti pjesnika Jerolima Kavanjina, sadrži radove o njegovu životu, djelu i recepciji.
Mlinac, F. i Zuanić, R. (2021). Priča o stivanskim topovima : gromoglasna tradicija. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Publikacija o povijesti i tradiciji pucanja iz topova (mačkula) u Sutivanu tijekom blagdana.
Mlinac, F. i Zuanić, R. (2024). Stivanski zvonici i zvona : malo misto s dva kampanela = belfries and bells of Sutivan : a small town with two belltowers. Sutivan: Narodna knjižnica Sutivan.
Dvojezična publikacija o povijesti, arhitekturi i značenju dvaju sutivanskih zvonika i njihovih zvona.
Mlinac, T. i Škaljac, M. (2012). 103 samonikle biljke otoka Brača : vodič za šetnju prirodom. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Ilustrirani vodič kroz najčešće samonikle biljke koje se mogu naći na otoku Braču, namijenjen šetačima i ljubiteljima prirode.
Nakićen, J. i Čuka, A. (2016). ‘Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju’. Migracijske i etničke teme, 32(3), str. 319-351. DOI: https://doi.org/10.11567/met.32.3.2. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/172872
Rad analizira demografske trendove na otoku Braču (kretanje broja stanovnika, prirodni prirast, migracije) te istražuje stavove i motive otočana vezane uz potencijalno iseljavanje.
Nižetić, K. (2021). UPRAVLJANJE PRORAČUNOM JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NA PRIMJERU OPĆINA OTOKA BRAČA. Specijalistički diplomski stručni rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A4468
Ciljevi rada su na temelju analize proračuna jedinica lokalne samouprave determinirati ključne karakteristike prihodovne i rashodovne strane […] Prihodi poslovanja kod svih općina otoka Brača zauzimaju najveći udio dok najveće ukupne prihode po glavi stanovnika ostvaruje Općina Sutivan. […] Uspoređujući fiskalne kapacitete analiziranih općina može se zaključiti kako se Općina Sutivan nalazi iznad svih promatranih općina otoka Brača […]
Orlić, M., Kuzmić, M. i Pasarić, Z. (1994). ‘Response of the Adriatic Sea to the bora and sirocco forcing’. Continental Shelf Research, 14(1), pp. 91-116. DOI: https://doi.org/10.1016/0278-4343(94)90053-4
The response of the Adriatic shelf waters to dominant winter winds is analysed: the bora […] and the sirocco […] It is shown that the bora induces a rather complex response of the Adriatic Sea […] According to the present model, the sirocco-driven currents are controlled by two different mechanisms […]
Orlić, M., Penzar, B. i Penzar, I. (1988). ‘Adriatic Sea and Land Breezes: Clockwise Versus Anticlockwise Rotation’. Journal of Applied Meteorology, 27(5), pp. 675–679. DOI: https://doi.org/10.1175/1520-0450(1988)027%3C0675:ASALBC%3E2.0.CO;2
Rotary spectra were computed from wind data […] along the east Adriatic coast. The spectra showed diurnal peaks associated with sea and land breezes […] It appears that the energy of sea and land breezes decreases from north to south along the coast, and that the sea breeze rotation changes from clockwise in the north to anticlockwise in the south.
Palijan, N. (2020). Stanje i problemi osnovnog školstva na hrvatskim otocima. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.ufzg.hr/islandora/object/ufzg%3A1057
Ovaj diplomski rad donosi detaljan prikaz stanja osnovnog školstva na hrvatskim otocima. […] U radu se ukazuje na višestruke probleme hrvatskih otoka […] Godine 2008. pokrenut je projekt e-Otoci […] Iako je projekt omogućio kvalitetniju izvedbu nastave, on za sobom povlači i mnoge nedostatke koji su opisani u radu. […]
Pavlović, A. (2014). Sutivan – turizam malog mista. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:123:768318
Cilj projekta je otkriti kakav turizam i za kakav profil korisnika Sutivan kao malo mjesto na otoku može ponuditi […]. Definiranje turističkog sadržaja na ovakav način omogućuje posjetitelju da se ovdje osjeća kao dio lokalne zajednice […]
Pejnović, I. (2018). Interpretacija krednih facijesa otoka Brača u svijetlu paleomagnetskih istraživanja Vanjskih Dinarida. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A6371
Diplomski rad sadrži facijesne i mikropaleontološke opise uzoraka […] odabranih lokaliteta otoka Brača. […] naslage formacije Sumartin nalazimo u uvalama Likva, Splitska, Mirca i Sumartin […]. Na lokalitetu Likva, uz naslage mastrihta, mikrofosilima je dokazan danski kat (paleocen). […]
Pejović, D. i Radoičić, R. (1985). ‘Contribution to the study of Upper Cretaceous stratigraphy of Brač’. Geologija, 28(1), pp. 121–150. Dostupno na: https://www.geologija-revija.si/si/clanek/777/Contribution%20to%20the%20study%20of%20Upper%20Cretaceous%20stratigraphy%20of%20Bra%C4%8D
The biostratigraphy of a part of Senonian of the northern part of the Brač island is given on the base of biota of beds in the areas of Pučišća, Sutivan, Supetar-Spliska […] Pironaea milovanovici […] in the succession at Brač occurs in limestones of Campanian age. […]
Perinić Lewis, A., Rajić Šikanjić, P., Miloš, M. i Kolarić, B. (2022). ‘Death, funerals and mourning on the Croatian islands during the COVID-19 pandemic’. Collegium antropologicum, 46(3), pp. 229-235. DOI: https://doi.org/10.5671/ca.46.3.6. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/286655
Članak analizira kako je pandemija COVID-19 utjecala na običaje vezane uz smrt, pogrebe i žalovanje na hrvatskim otocima.
Perojević, S., Trifunović, B., Busatto, T., Grubišić, H. i Trifunović, V. (nedatirano). Konzervatorski elaborat kuće na Obali kralja Tomislava 2, Sutivan.
U konzervatorskom elaboratu se obrađuje prostorno- povijesni razvoj istočnog dijela sutivanske luke s naglaskom na kuću izgrađenu na samom sjeveroistočnom uglu luke. Na temelju studije izrađeni su valorizacija te prijedlog mjera zaštite kuće na adresi Obala kralja Tomislava 2.
Petrić, I. (2020). UTJECAJ DRUŠTVENIH MREŽA NA ORGANIZACIJU UTRKE “UVATI VITAR” NA OTOKU BRAČU. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne studije. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:228:490255
Društvene mreže su stranice na kojima se kreira i uređuje osobni profil […] U sklopu organizacije maratona Bike Friendly održava se utrka „Uvati vitar“. To je velika biciklistička utrka sa startom i završetkom u Sutivanu na otoku Braču. Prilikom organizacije se koriste društvene mreže […] Društvene mreže koje se koriste prilikom organizacije ovog događaja su Facebook, Instagram i WhatsApp
Pijanović, F. (2017). Regionalizacija Dalmacije – prijedlog novog administrativno-teritorijalnog ustroja. Završni rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A5071
Polazeći od činjenice da se na području Dalmacije nalazi preveliki broj jedinica lokalne samouprave […] Cilj ovog rada je prijedlog novog administrativno-teritorijalnog ustroja Dalmacije. […] Nakon analize trenutnog administrativno-teritorijalnog ustroja, predložen je novi administrativno teritorijalni ustroj s manjim brojem krupnijih jedinica lokalne samouprave.
Podrug, J. (2019). Vatrocentar Supetar. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:123:423890
Grad Supetar […] nema prikladan vatrogasni dom. Općina Supetar svojim DVD-om obuhvaća još tri općine: Postira, Nerežišća i Sutivan. Novi vatrogasni dom omogućava prikladniji prostor za vatrogasce […] Stoga predloženo arhitektonsko rješenje unosi i sadržaj za lokalno stanovništvo.
Prijatelj Pavičić, I. (2008). ‘Prilog poznavanju djelovanja altarista Pietra Cavallierija u Dalmaciji’. U: Pažanin, I. (ur.) Vinišćarski zbornik. Vinišće: Župa Presvetog Srca Isusova, str. 35-54.
U radnji se analiziraju dosad neobjavljeni arhivski podaci o altaristi mletačkog porijekla Pietru Cavallieriju […] Poznato je da je radio […] na dvama oltarima u župskoj crkvi u Sutivanu: oltaru Gospinog Uznesenja i glavnom oltaru. […]
Prodić, V. (1977). Kronika otoka Brača – legende i kronike. Split: Logos.
Knjiga sadrži prikupljene legende, predaje i kroničarske zapise vezane uz povijest otoka Brača.
Rađa, B., Bonacci, O., Rađa, T. et al. (2020). ‘The water and biology on a small Karstic island: the Island of Brač (Croatia) as one example’. Environmental Earth Sciences, 79, 116. DOI: https://doi.org/10.1007/s12665-020-8867-y
The objective of this paper was to stress the significance of a holistic interdisciplinary approach to analyses of a small karst island valuable and vulnerable ecosystem. […] The Island of Brač […] An overview of karst ecohydrological characteristics on the island of Brač […] is given. A decrease in rainfall and increasing air temperature were observed. […] This paper also includes an analysis of the physicochemical parameters and faunal composition of six groundwater habitats […]
Regan, K. i Nadilo, B. (2007). ‘Starokršćanske crkve na otoku Braču’. Građevinar, 59(2), str. 127-139. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11862
Rad daje pregled i analizu arhitektonskih karakteristika ranokršćanskih crkava na otoku Braču iz perspektive građevinske struke.
Rendić Ivanović, A. (2023). Uzvišena gesta ljubavi: izabrane pjesme. ur. Mlinac, F. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Zbirka odabranih pjesama Antonija Rendića Ivanovića.
Roberts, D. F., Noor, Z. M., Papiha S. S. & Rudan, P. (1992). ‘Genetic variation in Brac, Croatia’. Annals of Human Biology, 19(6), pp. 539-557. DOI: https://doi.org/10.1080/03014469200002442
A serological survey of the Dalmatian island of Brac (Croatia) […] shows considerable local genetic variation. […] This heterogeneity is interpreted as deriving from the settlement process (founder effect), random differentiation, and the essentially local marriage pattern.
Rogić-Nehajev, I. (2006). ‘Tipologija naselja i stambenih tvorevina za povremenu uporabu’. Društvena istraživanja – Časopis za opća društvena pitanja, 15(1-2 (81-82)), str. 79-96. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/9772
In the text the author gives a typology of housing developments and housing units characterised by temporary residence […] The second part of the paper deals with the morphological distribution of building types […] the consequences in the environment can be defined as “building pollution” […]
Russell, B. (2013). ‘Roman and late-antique shipwrecks with stone cargoes: a new inventory’. Journal of Roman Archaeology, 26, pp. 331-361. DOI: https://doi.org/10.1017/S104775940000670X
Članak donosi inventar i analizu rimskih i kasnoantičkih brodoloma koji su prevozili kamene terete, uključujući sarkofage poput onih pronađenih kod Sutivana.
Sefc, K., et al. (2020). ‘Phylogeographic structure and population connectivity of a small benthic fish ( Tripterygion tripteronotum ) in the Adriatic Sea’. Journal of Biogeography, 47(11), pp. 2469-2482. DOI: https://doi.org/10.1111/jbi.13951
Population connectivity of benthic marine organisms depends strongly on planktonic larval dispersal […] We examine isolation by distance versus resistance to barriers […] in a small benthic fish of the Adriatic Sea. […] Results: Genetic population structure corresponded to the Adriatic gyres […] Genetic signatures of population expansion were consistent with a rapid post-glacial recolonization of the northern Adriatic.
Mlinac, F. (ur.) (2022). Sirnice otoka Brača : okusi i mirisi djetinjstva = The Sirnica Festival of the Island of Brač : the flavors of childhood. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Dvojezična publikacija posvećena tradiciji pripreme uskrsne pince (sirnice) na Braču i festivalu posvećenom tom običaju.
Spicijarić Paškvan, N. i Stipanović, I. (2021). ‘Samarica ili derić. Prilog etimologiji.’. Problemi sjevernog Jadrana, 19, str. 97-114. DOI: https://doi.org/10.21857/yrvgqte3k9. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/274970
Samarica ili derić jednostavna je konstrukcija […] a služi(la je) za pretovar tereta na brodovima. Cilj je ovoga rada terenskim ispitivanjem u Kostreni popisati osnovne dijelove toga sustava te ih etimološki obraditi. […]
Lučin, B. i Dukić, D. (ur.) (2018). Splitski epik Jerolim Kavanjin : o 300. obljetnici smrti : zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Splitu 22. rujna 2014. Split: Književni krug.
Zbornik radova sa znanstvenog skupa posvećenog Jerolimu Kavanjinu.
Marinković, I. (ur.) (1987). Spomenica prof. Andre Jutronić, 1895 – 1977, u povodu 10-obljetnice smrti. Supetar: SIZ kulture Općine Brač.
Zbornik radova posvećen životu i djelu Andre Jutronića.
Stančić, D. Z. i Veljanovski, T. (2000). ‘Understanding Roman settlement patterns through multivariate statistics and predictive modelling’. U: Lock, G. R. (ur.) Beyond the Map: Archaeology and Spatial Technologies. IOS Press, pp. 147-157.
Poglavlje opisuje primjenu statističkih metoda i GIS modeliranja za analizu i predviđanje obrazaca rimskih naselja, s primjerima iz Dalmacije.
Stanković, A. (2019). Sakralna baština otoka Brača. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Umjetnička akademija. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:175:792674
Župne crkve otoka Brača oslikavaju društveni položaj zajednica […] Ipak najizrazitiji biljeg na župnim crkvama otoka Brača ostavilo je vrijeme baroka (17. i 18. stoljeće). […] Jedno su od dojmljivih obilježja baroka na otoku su zvonici sa završnom lukovicom, kakvi su izgrađeni u Pučišćima, Donjem Humcu i Sutivanu.
Steuber, T., Korbar, T., Jelaska, V. i Gušić, I. (2005). ‘Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Brač (Adriatic Sea, Croatia): implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy’. Cretaceous Research, 26(5), pp. 741-756. DOI: https://doi.org/10.1016/j.cretres.2005.05.008
The chronostratigraphy of Coniacian–Maastrichtian platform carbonates exposed on the island of Brač […] has been revised, based on numerical ages derived from strontium-isotope stratigraphy (SIS) […] Based on the revised chronostratigraphy […] the stratigraphic ranges of characteristic Tethyan rudist bivalves and benthic foraminifers are re-evaluated.
Stivanska kronika: glasilo Općine Sutivan (2004-). (Serijska publikacija). (Npr. Br. 5: https://sutivan.hr/stivanska-kronika-br-5/)
Službeno glasilo Općine Sutivan koje donosi vijesti, odluke i informacije o radu općinske uprave i događanjima u mjestu.
Šaban, L. (1980). ‘POVIJESNE ORGULJE KAO KULTURNA BAŠTINA DALMACIJE’. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 21(1), str. 555-571. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/159787 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Rad valorizira povijesne orgulje u Dalmaciji kao važan dio kulturne baštine, spominjući i instrumente u bračkim crkvama.
Šimičić, L., Houtzagers, P., Sujoldžić, A. i Nerbonne, J. (2013). ‘Diatopic Patterning of Croatian Varieties in the Adriatic Region’. Journal of Slavic Linguistics, 21(2), pp. 259–302. Dostupno na: https://www.jstor.org/stable/24699908 (Potreban pristup)
The calculation of aggregate linguistic distances can compensate for some of the drawbacks inherent to the isogloss bundling method […] Synchronic aggregate analysis can also point out differences with respect to a diachronically based classification. (Članak koristi kvantitativne lingvističke metode za analizu dijalektalnih razlika hrvatskih govora na Jadranu, uključujući Brač).
Šimunović, P. (1972). Toponimija otoka Brača. Brački zbornik 10. Supetar: Skupština općine Brač. (Novo izdanje 2004. Bračka toponimija. Zagreb: Golden marketing-tehnička knjiga).
Fundamentalno djelo koje sustavno obrađuje i etimološki tumači nazive mjesta (toponime) na otoku Braču.
Šimunović, P. (1997). Brač – vodič po otoku. Zagreb: Golden marketing.
Vodič kroz otok Brač koji kombinira geografske, povijesne, kulturne i turističke informacije.
Šimunović, P. (2006). Rječnik bračkih čakavskih govora. Supetar: Brevijar.
Opsežan rječnik koji dokumentira leksik čakavskih govora otoka Brača.
Štamol, V. i Marković, L. (1985). ‘Prilog flori otoka Brača’. Acta Botanica Croatica, 44(1), pp. 99-106. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/127282
Rad donosi nove podatke o biljnim vrstama zabilježenim na otoku Braču, dopunjujući ranija floristička istraživanja.
Telišman, P. M. (2000). ‘PRIKAZ DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA OBALNE CIRKULACIJE NA JADRANU U HRVATSKOJ’. Hrvatski meteorološki časopis, 33/34 (1998/99), str. 63-S9. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/5824
Pregledni rad o istraživanjima morskih struja uz hrvatsku obalu Jadrana.
Tešović, C. B., Martinuš, M., Golec, I. & Vlahović, I. (2020). ‘Lithostratigraphy and biostratigraphy of the uppermost Cretaceous to lowermost Palaeogene shallow-marine succession: top of the Adriatic Carbonate Platform at the Likva Cove section (island of Brač, Croatia)’. Cretaceous Research, 114, 104497. DOI: https://doi.org/10.1016/j.cretres.2020.104497
The Likva Cove section on the island of Brač (Croatia) represents a rare example within the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) succession […] The K/Pg contact is constrained […] Top of the section contains well developed coral patch reefs intensely karstified […]
Karlić, B. (ur.) (2006). The Island of Brač. Zagreb: Fabra.
Engleska verzija monografije ili turističkog vodiča “Biseri Jadrana: otok Brač”.
Tomić, R. (1989). ‘SLIKA ANTONIJA TRIVE NA BRAČU’. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 28(1), str. 169-175. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143376 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Autor objavljuje sliku »Caritas« (Sutivan na Braču, vl. obitelj Ilić) i pripisuje je emilijansko-mletačkom slikaru Antoniju Trivi (1628–1699) […] Bračka slika […] jedino je Trivino djelo u Dalmaciji te se ističe vrsnoćom i sadržajem.
Tomić, R. (2004). ‘Djela Bartolomea Litterinija u Dalmaciji’. Peristil, 47(1), str. 43-65. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/151590 [Pristupljeno: 16. rujna 2023.].
Rad analizira i atribuira slike venecijanskog slikara Bartolomea Litterinija koje se nalaze u crkvama i zbirkama u Dalmaciji, uključujući i Brač.
Tomić, R. (2007). ‘Refugium Ilić na otoku Braču’. U: Katunarić, D. i Mlinac, F. (ur.) Sutivan, kulturna prošlost. Zagreb: Litteris, str. 159-171.
Poglavlje obrađuje ljetnikovac ili posjed obitelji Ilić u Sutivanu kao mjesto odmora i kulturnog utočišta.
Tomić, R. (2008). ‘ANĐELI U VODICAMA, SUTIVANU I GLAVOTOKU’. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 41(1), str. 363-374. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/109693 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
Autor analizira mramorne kipove anđela u župnoj crkvi u Vodicama […], župnoj crkvi u Sutivanu na otoku Braču, te u franjevačkoj crkvi u Glavotoku […]. Za anđele u Vodicama i u Sutivanu predlaže se ime Paola Callala (Venecija, 1655.-1725.) […]
Tomić, R. (2014). ‘Slikar Mate Otoni Napoli’. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (38), str. 103-116. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134657
Novim čitanjem […] dokumenata utvrdilo se da je u drugoj polovini 17. stoljeća u Dalmaciji živio […] slikar Mate Otoni Napoli […] Prvi je put njegovo ime zabilježeno 1660. godine u Zadru gdje se njemu i supruzi Mandi, rođ. Zuanić, iz Sutivana na Braču, rodio sin. Potom se učestalo spominju u Sutivanu […] Pretpostavlja se da je dulje živio u Sutivanu […]
Mlinac, F. (ur.) (2014). Tristo (300) godina nakon Kavanjina : 1714.- 2014. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Publikacija izdana povodom 300. obljetnice smrti pjesnika Jerolima Kavanjina, sadrži radove o njegovu životu, djelu i recepciji.
Trutanić, A. i Mandac, P. (nedatirano). Uloga mitova i legendi u formiranju turističke ponude otoka Brača.
Rad istražuje kako se lokalni mitovi i legende otoka Brača mogu koristiti ili se već koriste za obogaćivanje turističke ponude i stvaranje autentičnog doživljaja.
Trutanić, J. (2021). ‘Kontroverze oko izbora kandidata otoka Brača za Dalmatinski sabor u kotaru vanjskih općina Brača, Hvara i Visa 1901. godine’. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (63), str. 289-323. DOI: https://doi.org/10.21857/ypn4oc1nq9. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/267943
Ovaj rad tematizira izbore za Dalmatinski sabor 1901. […] Na primjeru osporavanog izbora Ante Radića kao kandidata za otok Brač prikazana je sva slojevitost složene političke kombinatorike […] rasvjetljava zapostavljena tema o političkim kretanjima na Braču na prijelazu stoljeća, ponajviše kroz djelovanje Petra i Toma Didolića.
Tulić, D. (2014). ‘Spomenik ninskom biskupu Francescu Grassiju u Chioggi: prilog najranijoj aktivnosti venecijanskog kipara Paola Callala’. Ars Adriatica, (4), str. 335-346. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/130928 [Pristupljeno: 4. rujna 2023.].
U Dalmaciji se relativno skroman opus dosada uočenih Callalovih [djela] sastoji od dva mramorna anđela […] u Vodicama te četiri putta svirača […] kao i onih na bočnom oltaru u župnoj crkvi u Sutivanu na otoku Braču. […]
Ursić, S., Mišetić, R. & Mišetić, A. (2015). ‘New perspectives on sustainabe development of second homes in Croatia: strategic planning or proliferation of building’. U: Urban planning and Architectural Design in Developing Countries.
Planning approaches nowadays face challenges […] The authors have focused on the second home phenomenon […] Regarding the second home issues, the aim of this paper is to gain insight into the extent in which the criteria of sustainable development has been implemented in spatial and urban planning documents. […] The analyses has shown that the Croatian urban planning documents […] neither sufficiently recognize nor do they control the development of second home […]
Ursić, V. (2016). ISPITIVANJE STAVOVA POSJETITELJA O PRUŽENOJ RAZINI USLUGA U ODREDIŠTU STUDIJA SLUČAJA – OTOK BRAČ. Diplomski rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Dostupno na: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A1842
Ovo istraživanje je imalo za cilj istražiti stavove posjetitelje otoka Brača o kvaliteti pružene usluge […] koristeći SERVQUAL mjerni instrument. […] Također se istraživao utjecaj demografskih obilježja posjetitelja […] na jaz između očekivane i percipirane razine usluga […]
Uskoković, S. (2011). ‘KONTEKSTUALIZAM I REGIONALIZAM U DJELU ARHITEKTA LOVRE PERKOVIĆA’. Prostor, 19(1(41)), str. 136-145. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/71020
Lovro Perković […] managed to successfully bring together modernity and tradition […] By remaining strongly attached to the Mediterranean tradition, Perković promoted regionalism and contextualization […] Reference na Perkovićeve radove na Braču.
Vežić, P. (2011). ‘Dalmatinski trikonhosi’. Ars Adriatica, (1), str. 27-66. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93273 [Pristupljeno: 16. rujna 2023.].
Autor raspravlja o fenomenu ranokršćanskih i srednjovjekovnih trikonhosa na istočnoj obali Jadrana […] Drugu tvore nešto složeniji triconchosi […] Nalaze se na području antičke Dalmacije po čemu ih autor i naziva dalmatinskim trikonhosima. […] (Uključuje analizu trikonhosa na Braču).
Vidović, R. (1984). ‘Bračko cakavsko naselje Stivan’. Radovi, I(III), sv. I(III), str. 199-320. Sveučilište u Splitu – Filozofski fakultet u Zadru – OOUR Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. (Posvećeno Andri Jutroniću; Velikim dijelom pretiskano u Sutivan – kulturna povijest, 2007, str. 27-87).
Opsežna studija cakavskog govora Sutivana, uključujući fonologiju, morfologiju, sintaksu i leksik.
Violich, F. (1972). ‘An Urban Development Policy for Dalmatia: Part I: The Urban Heritage to the Time of Napoleon’. The Town Planning Review, 43(2), pp. 151-165. Dostupno na: https://www.jstor.org/stable/40102805 (Potreban pristup)
Prvi dio analize urbanog razvoja Dalmacije, fokusiran na povijesno naslijeđe do Napoleonovog doba, pružajući kontekst za kasniji razvoj, uključujući mjesta poput Sutivana.
Violich, F. (1983). ‘“Urban Reading” and the Design of Small Urban Places: The Village of Sutivan’. The Town Planning Review, 54(1), pp. 41–62. Dostupno na: https://www.jstor.org/stable/40112657 (Potreban pristup)
Rad koristi Sutivan kao studiju slučaja za metodu “urbanog čitanja” – intuitivnog razumijevanja i interpretacije karaktera i smisla mjesta kao osnove za urbano planiranje i dizajn.
Violich, F. (1985). ‘Towards revealing the sense of place: An intuitive “reading” of four Dalmatian towns’. U: Seamon, D. i Mugerauer, R. (ur.) Dwelling, Place and Environment. Dordrecht: Springer. DOI: https://doi.org/10.1007/978-94-009-5351-1_8
Places and people are inseparable. […] The key question is how in a practical way one recognizes “sense of place,” […] How can one clarify and interpret the essential qualities underlying the uniqueness of place […]? (Poglavlje razvija koncept “čitanja” mjesta na primjeru dalmatinskih gradova, uključujući i Sutivan).
Violich, F. (2013). Most prema Dalmaciji : Potraga za značenjem mjesta. Zagreb: Litteris.
Hrvatski prijevod Violichove knjige koja sažima njegova istraživanja i razmišljanja o urbanizmu, identitetu i “smislu mjesta” u Dalmaciji, s posebnim osvrtom na Sutivan.
Vrbanić, V. (2018). ‘Stolni klaviri i njihovi graditelji: pet primjeraka iz dalmatinskih muzeja’. Bašćinski glasi: Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak, 13(1), str. 49-71. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/216129
Rad opisuje i analizira pet povijesnih stolnih klavira (tafelklavier) koji se čuvaju u muzejima u Dalmaciji, istražujući njihove graditelje i povijest.
Vrsalović, D. (1968). Povijest otoka Brača. Brački zbornik 6. Supetar.
Sveobuhvatna monografija koja detaljno obrađuje povijest otoka Brača od prapovijesti do modernog doba.
Wiskulski, T. i Jaźwiecka, M. (2015). ‘Changes in the volume of tourist traffic from Poland to Split-Dalmatia Region in Croatia in the period of 2002-2011’. CeON Repozytorium. Dostupno na: https://depot.ceon.pl/handle/123456789/5464
Rad analizira promjene u broju turističkih dolazaka iz Poljske u Splitsko-dalmatinsku županiju u navedenom razdoblju.
Zegura, S. L., Janicijevic, B., Sujoldzic, A., Roberts, D. F. i Rudan, P. (1991). ‘Genetics, ethnohistory, and linguistics of Brač, Yugoslavia’. American Journal of Human Biology, 3(2), pp. 155-168. DOI: https://doi.org/10.1002/ajhb.1310030210. PMID: 28520248.
Interdisciplinarni rad koji povezuje genetičke podatke […], etnopovijesne informacije i lingvističke karakteristike stanovništva otoka Brača kako bi se razumjela njegova populacijska struktura i povijest.
Zuanić, R. i Mlinac, F. (2021). Priča o stivanskim topovima : gromoglasna tradicija. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Publikacija o povijesti i tradiciji pucanja iz topova (mačkula) u Sutivanu tijekom blagdana.
Zuanić, R. i Mlinac, F. (2023). 400 godina štovanja sv. Roka : 1623.-2023. Sutivan: Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović.
Publikacija izdana povodom 400. obljetnice početka štovanja sv. Roka kao zaštitnika Sutivana.

Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan, 2025.

“`