Jerolim Paško Kavanjin: pjesnik i pravnik s dubokim korijenima u Sutivanu

Jerolim Paško Kavanjin (1641. – 1714.) bio je istaknuti hrvatski pjesnik i pravnik iz Splita, poznat kao jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatskog baroka. Njegova povezanost sa Sutivanom na Braču duboko je ukorijenjena kroz obiteljsku povijest i stvaralaštvo.

Obiteljski korijeni i ljetnikovac u Sutivanu

Kavanjin je potekao iz plemićke obitelji Cavagnini, koja je doselila iz sjeverne Italije krajem 16. stoljeća. Njegova majka, iz obitelji Nadali-Božićvić, potekla je iz Sutivana, što je pjesnika povezivalo s ovim mjestom. Početkom 18. stoljeća, izgradio je svoj ljetnikovac u Sutivanu, baroknu ljetnu rezidenciju smještenu uz malu luku. Ljetnikovac obuhvaća prostrano dvorište i prateće objekte. Natpis “OSTIVM NON HOSTIVM” (“Prijateljima vrata otvorena”) iznad južnog ulaza odražava gostoljubivost i duh zajedništva koji je pjesnik cijenio.

Stvaralaštvo u Sutivanu

U svom sutivanskom ljetnikovcu, Kavanjin je napisao svoje najpoznatije djelo, ep “Poviest vanđelska bogatoga a nesretnoga Epuluna i ubogoga a čestita Lazara“, poznatije kao “Bogatstvo i uboštvo“. Ovo djelo, jedno od najopsežnijih u hrvatskoj književnosti s oko 32.700 stihova, odražava duboko promišljanje o životu i ljudskoj prirodi kroz prizmu barokne duhovnosti.

Kulturni značaj za Sutivan

Sutivan je poznat po svojim plemićkim ljetnikovcima među kojima Kavanjinov ljetnikovac zauzima posebno mjesto. Ove građevine svjedoče o kulturnom i povijesnom značaju mjesta te o životu plemićkih obitelji poput Kavanjina. Danas, Kavanjinov ljetnikovac u Sutivanu nije samo podsjetnik na bogatu obiteljsku i kulturnu baštinu, već i aktivno mjesto za kulturne i umjetničke događaje, nastavljajući tradiciju koju je pjesnik započeo prije više od tri stoljeća.