Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 16. svibnja 2024. izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 17 novih redovitih članova, 6 dopisnih članova i 15 članova suradnika HAZU.
Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za redovite članove, odnosno akademike izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Robert Matijašić, Jasna Čapo, Nevenka Čavlek i Igor Mikecin, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nikola Basarić i Hrvoje Buljan, u Razredu za prirodne znanosti Marijan Herak, u Razredu za književnost Helena Sablić Tomić, Miro Gavran i Dražen Katunarić, u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Srećko Bradić, Olja Jelaska i Krešimir Seletković te u Razredu za tehničke znanosti Stanislav Kurajica, Jurica Sorić i Zvonimir Šipuš.
Velika je to i zaslužena počast dugogodišnjem Draženovom pjesničkom, književnom, uredničkom i izdavačkom plodnom radu, kojim je na razne načine obogatio hrvatsku kulturnu scenu. Svojim je posebnim angažmanom na izdavanju monografije “Sutivan, kulturna povijest” zadužio i svoj voljeni Sutivan, u kojem provodi veliki dio godine u stvaranju novih djela. Jedan od novijih u nizu literarnih uspjeha ostvario je na lanjskoj manifestaciji CROATIA REDIVIVA na kojoj je okrunjen maslinovim vijencem za svoju poeziju pisanu na čakavici.
“Prizivajući 1861. godinu i našeg utemeljitelja Josipa Jurja Strossmayera, osnaženi izborom novih članova nastavljamo dalje suočavati se sa svim izazovima na cijelom hrvatskom etničkom prostoru“, kazao je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt nakon što je po završetku izbora proglasio novoizabrane članove Hrvatske akademije.
Dražen KATUNARIĆ rođen je 1954. u Zagrebu. Pjesnik je, esejist, prozaik i urednik. Srednju školu i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Studij filozofije završio je 1978. na Sveučilištu humanističkih znanosti u Strasbourgu. Katunarić je pjesnik velike međunarodne recepcije. Autor je četrdeset knjiga, od kojih su neke objavljene u Belgiji, Francuskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Argentini, Rumunjskoj i Makedoniji. Djela su mu prevedena na engleski, francuski, španjolski, slovenski, bugarski, mađarski, rumunjski, korzički, njemački i talijanski. Sudjelovao je na mnogim međunarodnim festivalima poezije. Zastupljen je u svim najvažnijim antologijama suvremene hrvatske poezije i u nekoliko francuskih izbora hrvatskog pjesništva. Dobitnik je Brankove nagrade za najbolju prvu knjigu poezije u Jugoslaviji (1984.), Nagrade Tin Ujević za najbolju pjesničku knjigu (1994.), Nagrade Matice Hrvatske (1998.), Nagrade Europski krug za književni doprinos europskim vrijednostima (1998.), Međunarodne nagrade Menada za specifičnu vrijednost poezije (Makedonija, 2003.), Nagrade Steiermärkische Sparkasse (2009.) za roman Prosjakinja / Die Bettlerin, Nagrade Balkanica Rumunjskog društva pisaca za doprinos poeziji, Nagrade Dragutina Tadijanovića koju dodjeljuje Zaklada HAZU, Maslinova vijenca u sklopu pjesničke manifestacije Ča, kaj, što, a bio je i finalist ugledne francuske Nagrade Mallarmé. Dodijeljen mu je Red viteza umjetnosti i književnosti francuskog Ministarstva kulture te Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Radio je kao bibliotekar u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, bio je urednik u izdavačkoj kući Mladost, urednik hrvatskog izdanja časopisa Lettre internationale, glavni urednik časopisa Društva hrvatskih književnika Most / The Bridge i časopisa na stranim jezicima Hrvatskog društva pisaca Relations. Trenutno je glavni urednik Europskoga glasnika (izdavač HDP) i urednik u izdavačkoj kući Litteris. Bio je potpredsjednik Hrvatskog P.E.N. centra. Uz bogat pjesnički opus, autor je i zapaženih knjiga ogleda i romanopisac. Katunarić je književnik koji se priklanja temama i postupcima modernističkog nasljeđa. Njegovo pjesništvo vremenske nostalgije mediteranskoga poetskog kruga prepoznaje zvučnost tradicije, ali uvijek radije bira jednostavnost bljeskovitog trenutka života. U proznom je stvaralaštvu tematski i kompozicijski inovativan. Katunarićev esejistički dio opusa neosporan je doprinos žanru ogleda koji pokazuje autorovo izvrsno poznavanje hrvatske književne tradicije, ali i sposobnost dijaloga s reprezentativnim autorima francuske škole mišljenja. Katunarić je autor koji svojim književnim i javnim djelovanjem može pridonijeti ugledu Akademije.
