Predavanje: «Bogatstvo gljiva otoka Brača» u Sutivanu
U srijedu popodne (21. studenog) u 18 sati u dvorani Narodne knjižnice u Sutivanu prof. Mario Španja, veliki brački stručnjak za gljive održao je atraktivno i edukativno predavanje uz slajdove: «Bogatstvo gljiva otoka Brača».
Predavanje je popratila i zanimljiva izložba svježe sakupljenih gljiva koje su donijeli brojni posjetitelji sa svih strana otoka: Povalja, Selaca, Pučišća, Supetra, Nerežišća, Sutivana i Milne. U mnoštvu donesenih uzoraka bile su zastupljene skoro sve važnije otočke vrste na veliko veselje predavača ali i slušatelja koji su u nekoliko sati čuli bezbroj informacija o zanimljivom i ogromnom carstvu gljiva.
Samo na otoku Braču raste više od 3 tisuće vrsta i vrlo je lako pogriješiti u određivanju. Neke vrste su međusobno vrlo slične, pa brzopletost i površnost nekada mogu biti i pogubni! Uz 30 vrsta koje spadaju u prvoklasne jestive gljive Mario konzumira još 170 vrsta na razne načine: ukiseljene, posoljene, sušene i sl. Ipak uz te brojne jestive vrste krije se i 60-tak smrtno otrovnih pa treba biti vrlo siguran u poznavanje vrste koju sakupljate.
U zanimljivoj izložbi uživala su sutradan i djeca Osnovne škole Sutivan uz vođenje razrednih učiteljica i stručnu pomoć Tije Mlinac te čuli najosnovnije informacije o čarobnom svijetu gljiva koje su ih podučile, zainteresirale i zabavile.
Objavljujemo i osnovne upute sa važnim savjetima o branju gljiva za osobnu konzumaciju:
– ubirite samo one vrste koje zaista dobro poznajete, s višegodišnjim iskustvom – primjerke za koje niste sigurni radije ostavite u šumi ili se za pomoć obratite najbližem provjerenom poznavatelju – koristite barem najosnovniju literaturu, kako bi se što bolje upoznali s građom gljiva pojedinih rodova i porodica i drugim važnim osobinama i pojedinostima – nije uputno nositi knjigu u šumu i listajući tražiti sliku najsličniju nađenoj vrsti. Primjerke valja kući pažljivo proučiti i detaljno pročitati opis – fotografija je tek jedna od potvrdi, a nekad može biti i zbunjujuća, možda su uslikane gljive netipične ili je fotografija loša, iskrivljenih boja, možda su nađeni primjerci premladi, prestari ili zbog nečega netipični pa ih povezujemo sa slikom neke sasvim druge vrste. Opis je uvijek ključan. – ne ubirite premlade ni prestare primjerke – ne ubirite promočene, smežurane, polutrule, crvljive, deformirane, nagrižene, ljepljive ili sluzave primjerke (osim ako to nije osobina vrste) – gljive stavljajte u korpu od pletenog pruća ili u kakvu otvorenu kutiju, plastične vrećice nipošto nisu preporučljive, u njima se gljive gnječe jedna o drugu, a nemogućnost transpiriranja zraka ubrzava kvarenje – nije dobro gljive čupati u vis, valja ih nožem odrezati pri dnu stručka, a eventualno nastalu rupu zatrpati okolnom zemljom, iglicama ili lišćem, kako bi se spriječilo isušivanje micelija i ulazak životinjica – dobro je imati kakvu četkicu kojom se već u šumi može odstraniti zemlja i drugi materijal sa staništa, tako ćemo kod kuće imati manje posla sa čišćenjem – prikupljene gljive valja pripremiti istog dana, a neke čvršće vrste mogu se u frižideru sačuvati dan-dva – prema Zakonu o zaštiti gljiva neke ugrožene vrste zabranjeno je brati, a za neke je određena količina; stoga je za očuvanje vrsta dobro uvijek na staništu ostaviti trećinu nađenih primjeraka ili kod onih koje rastu pojedinačno ostaviti svaku treću – valja izbjegavati branje gljiva 50ak metara od prometnice jer su gljive skupljači teških metala i drugih možebitno škodljivih elemenata
