Pročitajte kako su stručnjaci našeg važnog partnera u projektu – Nacionalne i sveučilišne knjižnice valorizirali postojanje ovakve zbirke:
Zbirka Druga domovina pri Narodnoj knjižnici Antonio Rendić Ivanović u Sutivanu na Braču
Jedna je od zadaća svake narodne knjižnice skrb o zavičajnoj baštini – identificiranje, prikupljanje, stručna obrada i davanje na korištenje i informiranje o djelima koja su u zavičaju nastala ili o njemu govore ili su njihovi autori znameniti zavičajnici.
Zavičajna zbirka Druga domovina ima i širu zadaću i važnost – dati cjelovitu i na građi zasnovanu informaciju korisnicima i široj zainteresiranoj (stručnoj) javnosti o opsegu i bogatstvu djela koja su nastajala u ‘drugoj domovini’ brojnih Bračana, u Čileu. Zbirka teži okupiti ona djela koja u već nastala, ali i ona koja nastaju danas ili će nastati u budućnosti, dakle želi biti trajan izvor utemeljenih i povijesnih i suvremenih informacija.
Imamo u vidu građu koja obuhvaća književna djela, ali i one radove koji s drugih aspekata promišljaju hrvatsku književnost u iseljeništvu i želi ju prepoznati kao nedjeljivi dio hrvatske književnosti u cjelini. Bez obzira na to gdje su hrvatski autori živjeli i stvarali, njihova su djela neodvojiva sastavnica hrvatske književnosti, kulture i kulturne povijesti pri čemu razdoblja, zemlje pa i kontinenti, kada i gdje je nastajala, nisu presudni.
Iskustva bračkih iseljenih književnika, kulturnih i znanstvenih pregalaca, sveučilišnih nastavnika, pokazuju da su u novoj domovini postali poznati i prepoznati upravo po svom nesebičnom radu i doprinosu zajednici u kojoj su djelovali uvijek, ipak, neraskidivo vezani uz domovinu kojoj će njihov doprinos na raznim poljima biti približen upravo kroz ovu Zbirku.
Cilj je Zbirke
- biti središnje mjesto utemeljenih informacija o hrvatskoj književnosti i kulturi u iseljeništvu
- na jednom mjestu prikupiti i dati na korištenje djela hrvatskih književnika koji su stvarali u Čileu
- o književnom djelu iseljenih autora sustavno obavještavati domovinsku kulturnu javnost
- organizirati književne susrete i predstavljanja novih djela
- organizirati znanstvene skupove
- ostvariti suradnju s odgovarajućim kulturnim institucijama (prije svega sa Zbirkom inozemne Croatice u NSK)
Nastojat će se da proces bude dvosmjeran, odnosno da se hrvatska književnost i hrvatske kulturne teme predstave i hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Čileu kao i sredinama u kojima ona živi i djeluje te tako doprinositi upoznavanju i povezivanju kultura čija su spona upravo autori s dvije domovine.
U okviru rada i zadaća zbirke posebno će se nastojati bibliografski obraditi djela hrvatskih iseljenih autora koji su djelovali u Čileu, neovisno o mjestu njihova objavljivanja, kako bi se izgradila cjelovita baza podataka – bibliografija kao referentan izvor pa i temelj za daljnje stručno znanstveno i književno povijesno proučavanje i vrednovanje ovoga dijela hrvatske književnosti i kulture i stvaranje cjelovite i složene slike kulturne povijesti i sadašnjosti te promišljanje budućnosti, a nadasve upoznavanje javnosti s dosezima ovih autora.
Već uklopljena u Strategiju razvoja Narodne knjižnice Antonio Rendić Ivanović u Sutivanu do 2015., Zbirka se pokreće kao projekt, a treba nastojati da uz svekoliku podršku na lokalnoj i nacionalnoj, državnoj razini postane trajan oblik djelatnosti ove narodne knjižnice. Sadržaj i zadaće zbirke šire su, ipak, od lokalne sredine, one su svojim doprinosom koji se želi postići sastavnim dijelom cjelokupne hrvatske nacionalne kulturne slike.
mr. sc Jelica Leščić, dr. sc. Željka Lovrenčić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
