Mendule
“Na izdisaju veljače, kad toplije sunčeve zrake zagrle naš primorski kraj, ovjenčaju se bijelim pahuljastim laticama razgranata stabla mendule i cijeli kraj zabjeli, a trava još pravo nije ni nikla.” (Ksenija Bobuš)
Bajam, badem, mendula (Prunus amygdalus) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Potječe s Bliskog Istoka gdje je kultiviran još u starom vijeku (3000 – 2000 g.p.k.) i raširen po cijelom Sredozemlju. Najstarije vrste badema potječu iz Kine, a nošene su Cestom Svile do Grčke, sjeverne Afrike, Turske i Srednjeg Istoka. Rimljani su ga širili svojim carstvom i to pod imenom “grčki orah” kako ga spominje Katon još u 2. st. prije nove ere, a u 1. st. nove ere Kolumela ga naziva “amigdala”, imenom koje mu je ostalo do danas.
Neki vjeruju da je “Markov kruh” (smjesa badema i šećera u osnosu 2:1), ali i sam plod, odnosno drvo badema, u Evropu iz Kine donio svjetski putnik Marko Polo.
O ovoj biljci postoje mnoge predaje, a židovska je osobito interesantna, jer govori da je bajam simbol novog života, krhkosti, a i besmrtnosti. U većini Europskih zemalja na vjenčanjima se tradicionalno koriste ušećereni (karmelizirani) bajami koji simboliziraju plodnost, ljubav, dobro zdravlje i sreću.
Prema pomološkoj klasifikaciji, odnosno prema svojstvima ploda bajam spada u lupinasto voće, zajedno s orahom, lješnjakom i kestenom. Najveći proizvođač jezgre bajama u svijetu su SAD sa 84%, zatim Španjolska sa 11%, Italija sa 3% i Grčka sa 2%.
Biljka je drvenasta s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima. Stablo bajama naraste od 4 – 9 m, a odlikuje se snažnim i velikim korijenom. Prirodni oblik krošnje najčešće je piramidnog oblika. Kora starijeg debla je ljuskasta, dok je kora mladih grana glatka i zelena. Listovi su izmjenični, kopljasti , nazubljeni, svjetle do tamno zelene boje. Cvjetovi se javljaju prije listanja i blijedoružičaste su boje. Koštica je u početku obavijena zelenom, nejestivom ljuskom koja se pri zrenju suši, puca i ljušti. U njoj se nalazi sjemenka ili jezgra, ovijena smeđom kožicom, slatkog ili gorkog okusa. Oblik plodova je različit: okruglast, ovalan, eliptičan, koničan i dr. Bajam cvjeta u proljeće, a bere se u jesen.
Bajam je jako osjetljiv na niske temperature u periodu prije cvatnje, za vrijeme cvatnje i nakon oplodnje, a u zimskom mirovanju podnosi temperature do -20°C. Dobro podnosi visoke temperature (50°C) pa se smatra “kraljem sušnih krajeva”. Razlog tome je kratko vrijeme potrebno za razvoj ploda i mladice 40-60 dana. Uspješno se može uzgajati u područjima gdje godišnje padne manje od 500 mm, međutim važno je da ima dovoljne količine oborina u vrijeme intenzivnog rasta vegetativnih i generativnih organa (mladica i plodova). Cvate kad je prosječna dnevna temperatura viša od 8°C.
Danas u svijetu postoji veliki broj sorti koje se uglavnom dijele prema tvrdoći ljuske, okusu i vremenu cvatnje. Prema okusu bajam se dijeli na: slatki (Prunus amygdalis dulcis) i gorki (Prunus amygdalis amara). Plodovi slatkog bajama jedu se sirovi, prženi, dodaju se raznim jelima, a isto tako se prerađuju za dobivanje bademovog maslaca, ulja ili mlijeka. Gorki bajam je otrovan (sadrži cijanovodičnu kiselinu), ali se kultivira i prerađuje radi dobivanja esencijalnog bademovog ulja.
Bajami u ljusci imaju najdulji rok trajnosti. Razlog tome je što ljuska spriječava izlaganje vanjskim utjecajima kao što su toplina, vlaga i zrak. No najčešće se kupuju bez ljuske, u rinfuzi i u već određenim pakiranjima od 100g, cijeli, s kožicom ili bez nje.
S obzirom da imaju veliki postotak masnoća, jako je važno čuvati ih na primjeren način kako se ne bi užegli. Čuvaju se u hermetički zatvorenoj posudi na tamnom, hladnom i suhom mjestu. Svježi imaju slatki i orašasti miris, a ukoliko je on oštar i gorak, bademi su užegli.
Koristi se u prehrambenoj, kanditorskoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Jezgra je veoma kalorična i sadrži značajan udio jednostruko nezasićene oleinske masne kiseline (iste one masne kiseline koja prevladava u maslinovu ulju) što pozitivno utječe na razinu kolesterola u krvi te štiti od utjecaja slobodnih radikala. Važan je izvor vitamina E i vitamina B kompleksa, te minerala mangana, magnezija i kalija. Četvrtina šalice zadovoljava čak 45 % dnevnih potreba za vitaminom E i manganom te trećinu dnevnih potreba za magnezijem. Ima dokazano povoljno djelovanje na bolesti srca i krvnih žila.
Bajam ima najveću nutritivnu vrijednost od svih orašastih plodova. Narodna medicina odavno koristi razne kreme za liječenje opeklina i za njegu kože. Također slatki bajam izvrsno je sredstvo protiv žgaravice, protiv bolova u želucu. Listovi i ljuske potiću rad jetre i smiruju kašalj. Čaj od kore se koristi kao sredstvo protiv crijevnih parazita, a pospješuje i izlučivanje mokraće. Sirup od bajama učinkovito je sredstvo protiv kašlja, a od ljuske bajama pripremaju se čajevi koji se piju kod bolesti mokraćnih kanala
“Slušaj kako zemlja diše,
slušaj kako raste trava,
slušaj kako po stopama našim,
skrivena snaga u sjemenci spava.” (Lidija Komes)
