Pages Menu
RssFacebook
Categories Menu

Posted on svi. 13, 2012

Mendule

Mendule

Gažul“Na izdisaju veljače, kad toplije sunčeve zrake zagrle naš primorski kraj, ovjenčaju se bijelim pahuljastim laticama razgranata stabla mendule i cijeli kraj zabjeli, a trava još pravo nije ni nikla.” (Ksenija Bobuš)

Bajam, badem, mendula (Prunus amygdalus) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Potječe s Bliskog Istoka gdje je kultiviran još u starom vijeku (3000 – 2000 g.p.k.) i raširen po cijelom Sredozemlju. Najstarije vrste badema potječu iz Kine, a nošene su Cestom Svile do Grčke, sjeverne Afrike, Turske i Srednjeg Istoka. Rimljani su ga širili svojim carstvom i to pod imenom “grčki orah” kako ga spominje Katon još u 2. st. prije nove ere, a u 1. st. nove ere Kolumela ga naziva “amigdala”, imenom koje mu je ostalo do danas.
Neki vjeruju da je “Markov kruh” (smjesa badema i šećera u osnosu 2:1), ali i sam plod, odnosno drvo badema, u Evropu iz Kine donio svjetski putnik Marko Polo.
O ovoj biljci postoje mnoge predaje, a židovska je osobito interesantna, jer govori da je bajam simbol novog života, krhkosti, a i besmrtnosti. U većini Europskih zemalja na vjenčanjima se tradicionalno koriste ušećereni (karmelizirani) bajami koji simboliziraju plodnost, ljubav, dobro zdravlje i sreću.

Prema pomološkoj klasifikaciji, odnosno prema svojstvima ploda bajam spada u lupinasto voće, zajedno s orahom, lješnjakom i kestenom. Najveći proizvođač jezgre bajama u svijetu su SAD sa 84%, zatim Španjolska sa 11%, Italija sa 3% i Grčka sa 2%.
Biljka je drvenasta s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima. Stablo bajama naraste od 4 – 9 m, a odlikuje se snažnim i velikim korijenom. Prirodni oblik krošnje najčešće je piramidnog oblika. Kora starijeg debla je ljuskasta, dok je kora mladih grana glatka i zelena. Listovi su izmjenični, kopljasti , nazubljeni, svjetle do tamno zelene boje. Cvjetovi se javljaju prije listanja i blijedoružičaste su boje. Koštica je u početku obavijena zelenom, nejestivom ljuskom koja se pri zrenju suši, puca i ljušti. U njoj se nalazi sjemenka ili jezgra, ovijena smeđom kožicom, slatkog ili gorkog okusa. Oblik plodova je različit: okruglast, ovalan, eliptičan, koničan i dr. Bajam cvjeta u proljeće, a bere se u jesen.

Bajam je jako osjetljiv na niske temperature u periodu prije cvatnje, za vrijeme cvatnje i nakon oplodnje, a u zimskom mirovanju podnosi temperature do -20°C. Dobro podnosi visoke temperature (50°C) pa se smatra “kraljem sušnih krajeva”. Razlog tome je kratko vrijeme potrebno za razvoj ploda i mladice 40-60 dana. Uspješno se može uzgajati u područjima gdje godišnje padne manje od 500 mm, međutim važno je da ima dovoljne količine oborina u vrijeme intenzivnog rasta vegetativnih i generativnih organa (mladica i plodova). Cvate kad je prosječna dnevna temperatura viša od 8°C.
Danas u svijetu postoji veliki broj sorti koje se uglavnom dijele prema tvrdoći ljuske, okusu i vremenu cvatnje. Prema okusu bajam se dijeli na: slatki (Prunus amygdalis dulcis) i gorki (Prunus amygdalis amara). Plodovi slatkog bajama jedu se sirovi, prženi, dodaju se raznim jelima, a isto tako se prerađuju za dobivanje bademovog maslaca, ulja ili mlijeka. Gorki bajam je otrovan (sadrži cijanovodičnu kiselinu), ali se kultivira i prerađuje radi dobivanja esencijalnog bademovog ulja.
Bajami u ljusci imaju najdulji rok trajnosti. Razlog tome je što ljuska spriječava izlaganje vanjskim utjecajima kao što su toplina, vlaga i zrak. No najčešće se kupuju bez ljuske, u rinfuzi i u već određenim pakiranjima od 100g, cijeli, s kožicom ili bez nje.
S obzirom da imaju veliki postotak masnoća, jako je važno čuvati ih na primjeren način kako se ne bi užegli. Čuvaju se u hermetički zatvorenoj posudi na tamnom, hladnom i suhom mjestu. Svježi imaju slatki i orašasti miris, a ukoliko je on oštar i gorak, bademi su užegli.

Koristi se u prehrambenoj, kanditorskoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Jezgra je veoma kalorična i sadrži značajan udio jednostruko nezasićene oleinske masne kiseline (iste one masne kiseline koja prevladava u maslinovu ulju) što pozitivno utječe na razinu kolesterola u krvi te štiti od utjecaja slobodnih radikala. Važan je izvor vitamina E i vitamina B kompleksa, te minerala mangana, magnezija i kalija. Četvrtina šalice zadovoljava čak 45 % dnevnih potreba za vitaminom E i manganom te trećinu dnevnih potreba za magnezijem. Ima dokazano povoljno djelovanje na bolesti srca i krvnih žila.
Bajam ima najveću nutritivnu vrijednost od svih orašastih plodova. Narodna medicina odavno koristi razne kreme za liječenje opeklina i za njegu kože. Također slatki bajam izvrsno je sredstvo protiv žgaravice, protiv bolova u želucu. Listovi i ljuske potiću rad jetre i smiruju kašalj. Čaj od kore se koristi kao sredstvo protiv crijevnih parazita, a pospješuje i izlučivanje mokraće. Sirup od bajama učinkovito je sredstvo protiv kašlja, a od ljuske bajama pripremaju se čajevi koji se piju kod bolesti mokraćnih kanala

“Slušaj kako zemlja diše,
slušaj kako raste trava,
slušaj kako po stopama našim,
skrivena snaga u sjemenci spava.” (Lidija Komes) 

Share Button

Post a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *