Događanja
Zavjetne makete na Braču
Djelatnici Hrvatskog pomorskog muzeja Split Stjepan Lozo i Ljubomir Radić poduzeli su istraživanje do sada u Hrvatskoj nedovoljno obrađene teme najkarakterističnijih zavjetnih darova pomoraca – maketa brodova.
U nedavno tiskanom izdanju “Zavjetni darovi pomoraca – makete brodova” autori su izložili saznanja i kataloški prikazali sve zavjetne makete koje su pronašli u crkvama na hrvatskoj obali Jadrana.
Locirano je i registrirano 187 maketa brodova darovanih svetištima od Istre do Boke kotorske, a sve su darovane u razdoblju od početka 19. do početka 21. stoljeća. Na Braču se od tog broja nalazi čak 12 primjeraka i to šest (6) u crkvi sv. Roka u Sutivanu, dvije (2) u Supetru, tri (3) u Pučišćima i jedna (1) u Milni.
To je vrlo značajan fundus na razini otoka, ali još je zanimljivije da je upravo maketa iz stivanske zavjetne crkve datirana kao najstarija u ukupnoj kolekciji! Radi se o maketi dvojarbolnog jedrenjaka tipa “brik” sa križnim i sošnim jedrima kojem je na krmi upisana 1819. godina.
Daljnjim istraživanjem i argumentiranjem potvrđena je datacija makete tako da je sa sigurnošću utvrđeno da je najstarija zavjetna maketa broda izrađena 1819. godine i izložena u crkvi sv. Roka u Sutivanu na otoku Braču.
To je još jedan značajan doprinos kulturno-umjetničkom i tradicijskom bogatstvu Sutivana uz novootkriveni antički brodolom sarkofaga, prikaz morske medvjedice u zidu nekadašnje ranokršćanske bazilike sv. Ivana, katakombe na mjesnom groblju i brojne druge kulturno-povijesne atrakcije.
Maketa i spomenuta knjiga promovirane su nedavno povodom manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj narodnoj knjižnici Antonio Rendić Ivanović u Sutivanu gdje se još nekoliko dana može razgledati a zatim će biti vraćena na svoje mjesto u zavjetnoj crkvi.
Crni dani Zračne luke Brač
Objavljujemo u cjelosti dopis kojim djelatnici Zračne luke Brač upozoravaju na moguće zatvaranje ove prevažne tvrtke za turizam otoka.
Poštovani,
mi, radnici poduzeća Aerodrom Brač d.o.o., osjećamo potrebu izvijestiti sve naslovljene o saznanju da poduzeće planira prestati s radom, a čemu, naravno, slijedi i zatvaranje samog aerodroma.
Ovim dopisom želimo ukazati i posvijestiti svima naslovljenima kako zatvaranje aerodroma Brač pretpostavlja malu, gotovo nikakvu vjerojatnost da bi se isti ponovo jednog dana otvorio, a iz sljedećih razloga:
– Radnici aerodroma, a kao primarna stvar poslovanja istog, moraju posjedovati određene vještine i ovlaštenja za rad na prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika i prtljage, sigurnosti na istom, kao i za rad na poslovima vatrogasne zaštite u zračnom prometu. Ovlaštenja je potrebno redovito obnavljati u dvogodišnjim intervalima. Zatvaranjem aerodroma gotovo je nikakva vjerojatnost isti ponovo staviti u funkciju budući se radi o specifičnoj djelatnosti za čije oživljavanje ne postoji mogućnost upošljavanja osoba koje su npr. zavedene u Zavodu za zapošljavanje;
– Pregledavanje operativne površine i aerodromske opreme, kao i održavanje iste, zakonski je potrebno svakodnevno obavljati. Dakle, ukoliko isto izostane, a osobito duže vrijeme, eventualno ponovno otvaranje pretpostavlja dodatnu veću investiciju;
– Iako aerodrom uistinu bilježi višegodišnje financijsko nazadovanje, zatvaranje istog pretpostavlja i veliki gubitak za cijeli otok, a osobito otočkoj turističkoj djelatnosti budući je jasno kako je ista najzastupljenija privredna grana ovog područja.
Želja nam je naslovljene izvijestiti kako aerodrom Brač bilježi pad prometa već desetak godina, ali isto tako želimo ukazati na krucijalne probleme koji su sustavno dovodili do istog:
– Desetogodišnje toleriranje opadanja prometa bez gotovo ikakvih pokušaja ustanovljenja uzroka kao i pokušaja djelovanja na poboljšanje stanja;
– Većinski vlasnik aerodroma, uvjetno i Zlatni rât d.d., poduzeće koje u svojem vlasništvu u Bolu ima 3 hotela, ne oslanja se na vrijednu infrastrukturu – aerodrom – pri punjenju svojih smještajnih kapaciteta;
– Strategijom podizanja cijena u kriznim vremenima ruši se vjerojatnost ostvarivanja i postojećeg prometa, stoga je iluzorno očekivati kako će se istim potezom umanjiti izdaci aerodroma (isplate plaća, nužne investicije za održavanje…). Zar se upravo u turizmu ne pristupa akcijskim cijenama u pred i posezonama kada je popunjenost smještajnih kapaciteta najlošija, a s namjerom privući što više gostiju u takvim razdobljima?;
– Iako smo kao radnici upravi poduzeća iznosili zamisli čijim bi se ostvarenjima moglo eventualno pokušati revitalizirati promet, a o čemu postoje zapisi sa prethodnih sastanaka, uprava bi se redovito oglušila na prijedloge;
– Ne postoji marketinško djelovanje po pitanju aerodroma Brač…
Zbog čega svojevremeno nije ispoštovan dogovor s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe oko preuzimanja novoizgrađenog tornja i pripadajućih prostorija?
Vlasnikovo prebacivanje krivice na autocestu kao jednog od većih uzročnika pada prometa je potpuno neutemeljeno jer se kao protuteža takvoj tvrdnji može uzeti Zračna luka Zadar koja, iako nadomak autocesti, bilježi itekakav porast prometa zadnjih godina.
Ono što držimo izuzetno važnim naglasiti jest da je aerodrom Brač bilježio višegodišnje dobro poslovanje s trostruko većim prometom nego što je promet kojim ostvaruje zadnjih godina. Bio je povezan višestrukim tjednim linijama sa Zagrebom, kao i charter letovima s Austrijom (Graz, Beč, Klagenfurt, Salzburg, Innsbruck, Linz), Njemačkom (München, Augsburg, Friedrichshafen), Slovenijom (Maribor, Lubljana), Italijom (Ancona, Trst, Bari, Milano), Češkom (Kunovice). Zastupljenost komercijalnog prometa je bila svakodnevna, dok su dani vikenda, osobito subote, bilježili i preko 20 charter letova i minimalno dvije linije sa Zagrebom. A posljednjih godina promet se sveo na svega 4 chartera i 1 liniju i to isključivo subotama.
Suradnja sa svim zračnim prijevoznicima (Croatia Airlines, Austrian Airways, Adria Airways, Denim Wings, Augsburg Airways, Discovery, Alitalia…) bila je uvijek na visokoj razini i u sve vrijeme suradnje do danas nije zabilježen nijedan problem.
Aerodrom Brač je još uvijek omiljena destinacija i općem zrakoplovstvu u kojem slučaju se svakodnevno izražava oduševljenje pristupom osoblja koji je i iznad tek pukog profesionalnog, već je i topao, domaćinski, kojeg stranke rado naglase hvaleći isti u usporedbi s mnogim drugim, pa i svjetskim destinacijama.
Dakle, aerodrom Brač predstavlja i prvi dodir putnika namjernika s Hrvatskom te svaka pohvala itekako služi, ne samo na čast aerodromu i otoku, već i na slavu države.
Najnovija saznanja o tome kako je i država odlučila odustati od svojeg udjela od 36% u Aerodromu Brač d.o.o. dodatno je pesimistično ozračje koje prati neispunjavanje namjere revitalizacije otoka. Stoga bi još jednom zamolili Vladu RH i resorno ministarstvo preispitati odluku o prodaji svojeg udjela u Aerodromu Brač d.o.o.
Država se daleko više brine za aerodrome koji imaju i nekoliko puta više zaposlenih nego što ih je na aerodromu Brač, a imaju višestruko manji promet od bračkog aerodroma. Dok se rade strategije izgradnje aerodroma na drugim otocima, nevjerojatna je pomisao da bračkom aerodromu prijeti zatvaranje.
Držimo kako bi se uz ispravno vođenje poduzeća i osmišljavanje marketinške i promidžbene strategije, ovom aerodromu, kao i otoku u cjelini, itekako mogao osigurati prosperitet i svjetlija budućnost uz zapošljavanje novih, a ne otpuštanjem postojećih ljudi i zatvaranjem aerodroma.
Radnici Aerodroma Brač d.o.o.
Aerodrom Brač, 31. siječnja 2013.
LAG-ov poziv za iskaz interesa
Objavljujemo Poziv za iskaz interesa za prijavu projekta
koji bi se prijavili na Program „ IPARD-a“ , Mjere 101,103,302 u 2013.godini
Aktivno starenje i rad na računalu
„2012. – Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti” jača svijest o doprinosu starijih osoba društvu i načinima na koji se taj doprinos može poduprijeti. Inicijativa želi potaknuti i mobilizirati stvaratelje politika i relevantne dionike na svim razinama da djeluju u cilju stvaranja boljih mogućnosti za aktivno starenje i jačanje solidarnosti između generacija.
U skladu sa spomenutim ciljevima svoj će doprinos “godini aktivnog starenja” dati i stivanska udruga multimedijske kulture Crno Bili Svit u suradnji sa Narodnom knjižnicom u Sutivanu.
U srijedu (28.11.) popodne u 18 sati pozivaju sve bračke umirovljenike koji žele savladati osnove rada na računalu prilagođene njihovim potrebama (E-mail, Skype, Internet, Facebook, Word) da dođu u čitaonicu Narodne knjižnice Sutivan na dogovor oko održavanja besplatne obuke od strane volontera udruge.
Obuka će se održavati jedan do dva puta tjedno (ovisno o interesu i broju prijavljenih) a poželjno je da sudionici donesu vlastito prijenosno računalo ako ga posjeduju zbog efikasnosti obuke.
Više informacija na tel: 718 000 ili 098 318 165.
Poziv na predavanje o gljivama
Predavanje: «Bogatstvo gljiva otoka Brača» u Sutivanu
U srijedu popodne (21. studenog) u 18 sati u dvorani Narodne knjižnice u Sutivanu prof. Mario Španja, najveći brački stručnjak za gljive održat će atraktivno i edukativno predavanje uz slajdove: «Bogatstvo gljiva otoka Brača».
U istom prostoru održat će se i izložba svježe sakupljenih gljiva koje mogu donositi svi posjetitelji predavanja kako bi se izvršila njihova determinacija (prepoznavanje) i naučilo ponešto o njihovoj vrsti, jestivosti ili škodljivosti.
Samo na otoku Braču raste više od 3 tisuće vrsta gljiva i vrlo je lako pogriješiti u određivanju. Neke vrste su međusobno vrlo slične, pa brzopletost i površnost nekada mogu biti i pogubni!
Svi posjetitelji dobit će na predavanju letak sa važnim savjetima o branju gljiva za osobnu konzumaciju i naučiti ponešto o njihovom čarobnom svijetu i posebitostima.
Ne propustite:
Sutivan – Narodna knjižnica – SRIJEDA 21. studenog u 18 sati
Informacije na tel: prof. Mario Španja 091 762 2003, Franjo Mlinac: 098 931 4840
Upute za ubiranje gljiva za determinaciju
Na predavanje “Bogatstvo gljiva otoka Brača” koje će održati prof. Mario Španja u SRIJEDU 21. 11. u 18:00 sati u Sutivanu
svatko tko želi može donijeti gljive koje sam sakupi kako bi utvrdio koje su vrste, da li su jestive i sl.
Gljive se mogu donijeti od 16 do 18:00 u srijedu popodne u knjižnicu, determinacija će se održati nakon predavanja.
Upute za branje GLJIVA ZA DETERMINACIJU I IZLOŽBU:
– Za potrebu determinacije valja ubirati cijele gljive (za slučaj da u zemlji imaju kakav važan morfološki detalj, vrećicu, bulbu, bazalni micelij i sl.)
– Treba ubirati primjerke različite zrelosti, mlađe i razvijene, za slučaj značajnih razlika tijekom rasta (boja i dr.)
– Nije dobro ubirati promočene, prestare, pljesnive ili na drugi način deformirane i netipične jer to otežava determinaciju
– Gljive je najbolje stavljati u korpu (kortol), jer se u plastičnim vrećicama gnječe, a za vrućih dana se mogu vrlo brzo ukvariti jer plastične
vrećice onemogućavaju transpiraciju, a toplina u vrećici ubrzava i razvoj mikroorganizama
– Dobro je zabilježiti ili zapamtiti stanište, barem tip staništa (šuma, livada, grmlje i sl.) i osnovno drveće u najbližem krugu nalaza, te otpriličnu nadmorsku visinu
– Malene i krhke vrste dobro je spremiti u kakvu kutijicu, da se očuvaju
– Ako se gljive ubiru dan ili dva prije determinacije, dobro ih je pohraniti u frižider (obični, ne u zamrzivač), u nekoj djelomično pokrivenoj posudi
– Na ovaj datum više gljiva može se naći na nižoj nadmorskoj visini (bliže moru), u šumama alepskog bora, u šumama česvine, u maslinicima, na livadama, po poljima,
u makiji (ne u pregustoj)