Zanimljivosti
PUČIŠKI ZBOR I ORKESTAR U AUSTRIJI
13.-15. ožujka 2015.
Pučiški župni mješoviti zbor Sv. Jeronima pod vodstvom s. Danijele Mihić i puhački orkestar BRASSČUTA pod vodstvom Marka Bauka, održali su koncert u župnoj crkvi Sv. Jurja u gradiću Miesenbachu kod Birkfelda. Zbor je izveo devet liturgijskih skladbi i nekoliko popularnih marijanskih pjesama, a orkestar isto toliko raznolikih europskih i svjetskih melodija. Nazočni vjernici i posjetitelji bili su oduševljeni nastupom pjevača i svirača. Koncert je završio zajedničkom pjesmom zbora i orkestra. Tom prigodom župnik Pučišća don Andro Ursić pozdravio je nazočne na čelu sa župnikom Romanom Miesebnerom i dekanom Hansom Schreinerom. Župnik Roman na kraju je srdačno zahvalio svim izvođačima s nadom ponovnog susreta.
Sutradan, u nedjelju 15. ožujka mješoviti zbor iz Pučišća, pjevao je misu i misne pjesme. Misu je predvodio vlč. Roman, a koncelebrirao je don Andro, koji je navijestio Evanđelje, a nakon propovijedi glavnog celebranta, održao govor zahvale na njemačkom jeziku. Don Andro je izrekao slijedeće:
„Draga braćo i sestre, prijatelji Strallegga i poštovani župniče Roman,
Prošle je više od 25 godina mojeg kontakta s ovom vjerničkom zajednicom Strallegg u kojom sam našao velikog suradnika, partnera i dobrotvora. Vaša djelotvorna ljubav, solidarnost, gostoljubivost i otvorenost bila su meni i mojim župljanima u Supetru velika potpora i snaga u sveukupnom pastoralnom radu. Zato Vam još jednom od srca hvala.
Sada dolazim u svojstvu župnika Pučišća sa župnim pjevačkim zborom pod vodstvom s. Danijele Mihić i puhačkim orkestrom BRASČUTA pod vodstvom Marka Bauka, s ciljem da se sretnemo i proširimo međusobna poznanstva te izmijenimo posjete. Vama nedostaje sunce i more, a nama nedostaju planine i snijeg. A svi se nalazimo, Vi u Štajerskoj, a mi na otoku Braču, u istoj vjeri i velikom sakralnom kulturom naslijeđu. Zato se nadam da će nas i dalje povezivati prijateljstvo i kršćanska solidarnost i zajedništvo.
Zasigurno, pojedine obitelji iz Strallegga sa župnikom Romanom posjetili su mnoga mjesta na otoku Braču, pa tako i Pučišća. Preko njih znamo da su Pučišća stoljećima živjeli od kamena i za kamen. Privatizacijom kamenoloma, mnoge obitelji su ostale bez posla, pa su pojedinci i obitelji morali napustiti mjesto. Sada mjesto ima 1400 stanovnika. Bez obzira na to stanovnici vole svoju crkvu. Imaju veliko kulturno naslijeđe i poznati su po kamenu, radu i pjesmi. Iz Pučišća je nadbiskup Nikola Eterović, donedavni tajnik Biskupske sinode, a sadašnji papinski nuncij u Berlinu.
Nadam se da ćemo i dalje biti u kontaktu i bratskom zajedništvu. Zato svim obiteljima, župniku Romanu i njegovim pastoralnim suradnicima – na ovom velikom susretu od srca hvala!“
U misi se je župnik spomenuo svih poginulih vojnika u 1. i 2. Svjetskom ratu. Na taj spomen trojica ratnih veteran držali su veliki barjak na sredini crkve. Nakon mise pjesma i susret pred župnom crkvom. Župniku Romanu uručena je velika kamena ploča s reljefom zvonika obiju župa pod kojim je napisano Strallegg – Pučišća, Begegnung – susret 2015. Ploča je izrađena u radioni Rade Drpić Puška. Nakon marende krenuli smo autobusom natrag prema domovini, Braču i Pučišćima.
Inače, Pučišćani su krenuli na put u četvrtak navečer 12. ožujka, pod vodstvom svog župnika don Andra Ursića. Pun autobus pjevača i svirača krenuo je u večernjim satima iz Splita prema Beču. Sutradan ujutro, 13. ožujka u Beču ih je dočekao vlč. Branko Kornfeind i pokazao im važne povijesno-kulturne znamenitosti tog velikog europskog grada. U predvečerje dočekani su u mjestu Strallegg i smješteni dijelom u hotelu, a dijelom po obiteljima. Srdačnost i gostoljubivost domaćina posebno župnika Romana i njegovih suradnika (Maria, Hans, Franci i dr.), uvjetovali su da radost Pučišćana obiluje oduševljenjem i pjesmom do kasno u noć.
Prilog: don Andro Ursić
Napustio nas je brački Michelangelo
GOVOR DON ANDRA URSIĆA NA POGREBU POK. IVI PETROVIĆU MIKELANĐELU
PUČIŠĆA, 1.12.2014.
Draga braćo i sestre, rodbino i prijatelji
Ušli smo prvom nedjeljom adventa u jednu novu crkvenu liturgijsku godinu s puno vjere i nade u dolazak Otkupitelja, Spasitelja u vremenu (njegov rođendan) i na kraju vremena (konačni dolazak). Sav naš ljudski život je označen određenim i konkretnim ljudskim težnjama i iščekivanjima. Čekamo nove naraštaje, bolje zarade i ostvarenja, čekamo nove ljude na političkoj sceni itd. Međutim život nije samo čekanje. Ono mora biti karakteristično po konkretnom zalaganju i ostvarivanju zahtjeva Evanđelja, a to je kršćanska djelotvorna ljubav tj. briga i zauzetost za pojedinca, obitelj i zajednicu. Zato veličina čovjeka nije po broju godina već po broju pozitivnih i djelotvornih ljudskih čina u okviru življenih godina. Crkva nas uči pozitivnom i aktivnom iščekivanju, izgradnji Božjeg kraljevstva već ovdje i sada, kako bismo u konačnici života ostvarili i postigli vječnu punini u onostranosti.
Danas sudjelujemo na molitvenom ispraćaju našeg Supetranina, Bračanina, ali i Pučišćanina iz znane nam obitelji Petrović. Možemo sa žalošću kazati da nas je iznenadila njegova kratka i teška bolest, ali s ponosom možemo izreći da je njegov životni put ispunjen djelotvornošću, zauzetošću i umjetničkim stvaralaštvom, ne samo na području voljenog otoka već daleko šire – jednostavno bio je slikar baštine, Jadrana i Mediterana. Njegovi karakteristični akvareli te brojne slike postavljene na zidovima i platnu, ukrašavaju naše domove, kafiće, hotele i galerije.
Naš Ivo Petrović zvani Mikelanđelo po svom iskonskom osjećaju pripadao je generaciji koja je znala za zajedništvo, šalu i pjesmu. Sa svojom suprugom Anđelkom sudjelovao je u obiteljskim, društvenim i crkvenim slavljima te se uvijek iskazivao kao socijalno biće pa su vrata, mnogih domova i ustanova, za njega bila širom otvorena.
Dok sam bio župnik u Nerežišćima, rado me je sa svojim prijateljima posjećivao, a sa tadašnjim župnikom Supetra don Slobodanom često je igrao šah.
Kad sam izišao iz zatvora 1989. g. i došao u Supetar za župnika, Ivo mi je među prvima pružio ruku potpore i razumijevanja. A uskoro nakon toga došlo je do pada Berlinskog zida, pa su i u našem Supetru „pali zidovi“ zatvorenosti, a vrata crkve otvorila su se mnogima, koji do tada nisu smjeli ući. Među, njima je bio naš sportaš, podvodni ribolovac, umjetnik, nastavnik likovnoga odgoja i matematike Ivo Petrović. Sjećam se koliko se naš Ivo veselio prvom Božiću u demokratskoj Hrvatskoj. Uzeo bi mikrofon i u crkvi glasno – poput djeteta – pjevao stare božićne pjesme. Osim toga, postavljao je i aranžirao jaslice i s djecom napravio toliko vrijednih akcija. Popravljao i bojao oštećene kipove i križeve u Supetru, Mircima, D. Humcu i Škripu. Znao bi u šali kazati: „Ličim ih od zla vremena, crva i komunizma!“ Sudjelovao je na brojnim umjetničkim kolonijama na području Hrvatske i Bosne i Hrecegovine, ostavivši svoja vrijedna umjetnička djela. A u samom Supetru sabrao bi umjetnike iz domovine i svijeta u cilju pomoći djeci iz doma SV. ANE iz Vinkovaca. Pokretao je mnoge kulturne manifestacije u gradu, ali bi često nalazio na otpor pojedinaca i skupina. Kreirao je brojne plakate, reklame i kulise. Gotovo sve usluge radio je bez naknade. Bio bi sretan da mu naručitelj podari marendu s čašom dobrog crnog vina.
Naš Mikelanđelo je bio duša Supetra i otoka Brača. Gotovo u svim mjestima postavljao je svoje izložbe slikajući brodove, mora, obale, polja, gomile, bunje, kuće,crkve, tornjeve i ljude. Znao je dati priznanje, u svom stvaralaštvu, kozi i tovaru, galebu i orepcu. Slikao je svece i križeve. Njegovi likovi Krista na križu odišu dubokom patnjom, ali uskrslom nadom i svjetlom neba.
Posljednja njegova izložba slika bila je u rodnom Supetru pod nazivom Svjetla Jadrana tj. slike mnogih svjetionika, koji su pokazatelji i usmjerivači brodovima i ljudima na životnim putovanjima. Umjetnik kao da je htio poručiti posjetiteljima izložbe da se čovjek u svom životnom hodu i putovanju treba osloniti na svjetla upozorenja tj. pridržavati prometnih znakova i normi koji će ga dovesti cilju životnom, ali i onom vječnom. A na naslovnici prospekta izložbe, nazire se svjetionik. Naime, iz tame i sjene tornja svjetionika, izbija reflektirajuće svjetlo prema obzorju stapajući se u sjaju zvijezda. I kao da je naš Ivo osjetio svoj posljednji put i konačno usmjerenje prema zvijezdama. Na postelji u bolničkoj sobi je molio i primio sakramente i kao da je gledao prema obzorjima vječnosti. Jer kako piše pjesnik: „ Smrti zapravo i nema! Smrću je samo obasjana staza od gnijezda do zvijezda!“ A Krist kaže: „Ja sam put, istina i život! Ja sam svjetlo svijeta!“ Nadamo se i vjerujemo da je naš Ivo išao obasjanom stazom od gnijezda do zvijezda i ušao u apsolutno svijetlo vječnosti.
S tim mislima suosjećam sa suprugom Anđelkom, njegovom djecom i unucima, mnogobrojnom rodbinom i prijateljima i kličem: Svjetlost vječna neka mu svijetli. Amen
Fotografija: Pero Dragičević, prof.
Zbirka u nastajanju
Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan započinje aktivnosti na programu formiranja knjižne zbirke «Druga domovina».
Program formiranja zbirke uvršten je u Strateški plan Narodne knjižnice Sutivan za razdoblje 2013. – 2015. Radi se o zbirci kakva do sada ne postoji u Hrvatskoj a misija koja stoji iza njenog osnivanja je aktualiziranje teme latino-američkih (prvenstveno čileanskih) književnika hrvatskog porijekla formiranjem jedinstvene zbirke originala na španjolskom jeziku kao i prijevoda na hrvatski jezik.
Vizija projekta je od Narodne knjižnice Sutivan stvoriti mjesto proučavanja i uvida u književno stvaralaštvo pisaca i pjesnika hrvatskog porijekla u južno-američkoj državi Chile. Smještaj takve zbirke u jednoj od bračkih narodnih knjižnica nalazi svoje opravdanje u činjenici da preko 90% južno-američkih pisaca i pjesnika hrvatskog porijekla potječe sa otoka Brača. Knjižnica u Sutivanu nosi ime Antonija Rendića Ivanovića, velikog čileanskog pjesnika i humaniste.
Stručni savjetnik i inicijator projekta je prof. Jerko Ljubetić, dopisni član Čileanske akademije za jezik, a strateški partner knjižnice u ovom projektu je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Vrijednost projekta prepoznali su i spremnost za potporom izrazili: Veleposlanstvo Republike Čile u Zagrebu, Državni ured za Hrvate izvan RH, Veleposlanstvo RH Santiago de Chile, Ministarstvo vanjskih poslova u Čileu, Čileansko-hrvatski institut za kulturu Santiago de Chile i mnogi drugi.
En pueblo turistico de Sutivan (isla de Brac, Croacia) la biblioteca popular tiene el nombre de Antonio Rendic Ivanovic, el poeta chileno y humanista nacido en este pueblo.
Es conocido que ya casi un siglo y medio más de dos cientos chilenos de origen croata participan como parte integrante en la literatura chilena. En algunas de sus obras puedese evidentamenta encontrar los elementos de tradicón y cultura croata.
Desde la isla de Brac emigró mucha gente a Chile. Se puede decir que no hay un pueblo de esta isla que no dió algunas personas muy conocidas en vida cultural, intelectual, politica y economica de Chile. Asi en el año 2004 en la isla llegó el Presidente de Chile Ricardo Lagos Escobar para abrir la placa de piedra agradeciendo a la gente de Brac por el desarollo de su país.
Un departamento de biblioteca Antonio Rendic Ivanovic llamado DOS PATRIAS está en proceso de coleccionar las obras de autores chilenos de origen croata, sea en castellano, en otros idiomas y naturalmente en croata. Cada dia llegan más y más libros. Nos parece que somos la única biblioteca de este clase en la región. Lo puede facilitar a los lectores a encontrar lo que les interesan
Por fin queremos destacar que nos interesan también las obras de los autores de origen croata desde otros paises.
Smotra sirnica u Škripu
Najbolja ocjena u pojedinačnoj kategoriji donijela je Selcima laskavu titulu «Čuvara kulinarske tradicije otoka Brača za 2014. godinu». Njima idu sve pohvale za ukupan nastup na Smotri koji je dodatno doprinosio inače odličnoj atmosferi. Vidimo se dogodine u Selcima!
Tekst: F.Mlinac, fotografije V.Radmilović
Happy Sutivan
Stivanska video obrada svjetski popularnog hita ugledala je svjetlo dana u ponoć i jednu minutu 11.04.2014.:
Audicija Kinorame
Djeco i odrasli !
Produkcijska kuća Kinorama poziva zainteresirano građanstvo otoka Brača, svih dobnih skupina, da se jave na audiciju za dječju TV seriju “Božić na suncu” u švedsko – hrvatskoj proizvodnji.
Serija će se snimati na Braču u razdoblju od veljače do svibnja ove godine.
Audicija će se održati:
– u Bolu
u petak 21. veljače od 17 do 19 sati u Domu kulture u Bolu
– u Supetru
u nedjelju 23. veljače od 17 do 19 sati u Narodnoj knjižnici Supetar
Veselimo se vašem dolasku.
Boćanje uživo na vašim monitorima
Prijenos uživo finala boćarskog turnira trojki “Sokolana 2014” od 18:00
do 20:00 h
http://www.ustream.tv/channel/vals-studio
Danas, dan prije praznika zaljubljenih i na rođendan Hajduka u Sutivanu
će se odviti finale boćarskog turnira trojki u kojem nastupaju ekipe
kodnog imena “Braco” i “Pero”. Koliko je nama poznato, ovo je prvi uživo
prijenos nekog bračkog sportskog događaja pa Vas pozivamo da s nama
uživamo u kreiranju povijesti.
Vaš BK “Stivan”
Nagrada zavičajnom muzeju
Muzej otoka Brača u Škripu dobitnik godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva
Nagradu Hrvatskog muzejskog društva za muzejsku akciju u 2012. godini dodijeljenu Muzeju otoka Brača u Škripu primila je na svečanosti u zagrebačkom Muzeju Mimara ravnateljica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović.
Godišnja nagrada za objavljena, izložena ili na drugi način javno prezentirana ostvarenja muzejske struke u protekloj kalendarskoj godini dodijeljena je u pet kategorija, a Muzej u Škripu dobio je nagradu za muzejsku akciju – Noć muzeja pod nazivom “Večer bračke škrtosti”.
U obrazloženju ocjenjivačkog suda stoji kako se Muzej otoka Brača u Škripu u sklopu županijske ustanove Centra za kulturu Brač, u Noći muzeja 2012. pod nazivom “Večer bračke škrtosti” iznimno uspješno povezao s lokalnom zajednicom i izašao izvan svojih okvira u okruženje u kojem žive njegovi posjetitelji te senzibilizirao lokalnu zajednicu spram muzeja, istovremeno pokazujući čime rezultira povezivanje baštinskih ustanova ( muzej – turistička zajednica – knjižnica – škole).
Ravnateljica Jasna Damjanović zahvalila se suorganizatorima Noći muzeja 2012. – Turističkoj zajednici grada Supetra i Narodnoj knjižnici Supetar, bračkim i svim ostalim sudionicima ove nagrađene muzejske akcije, a osobito kustosici muzeja Andrei Matoković i svim mještanima Škripa.
– Zaista nas veseli ova nagrada struke i obvezuje u nastojanjima da muzej i nadalje bude poticaj za kulturni ali i turistički i gospodarski razvoj naše otočne zajednice. U prilog tome govori i činjenica da je brački zavičajni muzej ove godine posjetilo gotovo 15 tisuća posjetitelja – kazala je Damjanović
(preneseno sa: http://www.dalmacijanews.com)
Prvi brački kviz
Tradicionalni kviz Narodne knjižnice Sutivan, koji se već godinama održava u ovom bračkom mistu pod imenom “Pametan, spretan i sretan”, ove godine izlazi izvan okvira Stivana i poziva sva bračka mjesta da se uključe sa svojim ekipama.
Kviz je zabavna mješavina igara znanja, snalažljivosti i spretnosti a neke od najčešćih disciplina su: slaganje riječi od izvučenih slova, pitalice razne tematike, brzinsko slaganje puzla, foto memorija, prepoznavanje glazbe, balansiranje predmeta na glavi, prepoznavanje mirisa i okusa, pantomima i sl. a ove godine posebna pažnja posvetit će se poznavanju otoka Brača u svim aspektima.
Svako bračko mjesto ima pravo prijaviti jednu ekipu koja će predstavljati to mjesto na način da prva regularno prijavljena ekipa dobija pravo zastupanja svog mjesta. Ekipe se sastoje od 4+1 igrača, koji se moraju prijaviti imenom, prezimenom i slikom na mail Narodne knjižnice Sutivan knjiznica-sutivan@otok-brac.info počevši od 13.12.2013.
Kotizacija sa sudjelovanje u kvizu je 100 kuna po ekipi, kvalifikacijski susreti će se odigrati 04. siječnja 2014. (subota), a finalni susret sljedećeg dana 05. siječnja 2014. (nedjelja) u stivanskoj knjižnici.
Posebna zanimljivost je da će se finalni susret putem “live streaminga” prenositi na internetu što će osigurati dobru gledanost zainteresirane publike a više detaljnijih informacija možete dobiti na tel. 718 000 kroz radno vrijeme knjižnice Sutivan.
Okušajte svoje znanje i ostale vještine u prvom svebračkom kvizu 04. i 05. siječnja 2014. godine.
Mediteranska prehrana
Na sjednici UNESCO-ovog međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu 04.12.2013. godine potvrđeno je da je multinacionalna kandidatura Španjolske, Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Hrvatske pod nazivom: Mediteranska prehrana (Mediterranean diet), upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.
U rujnu 2008. godine zemlje Grčka, Italija, Maroko i Španjolska predale su zajedničku kandidaturu za upis mediteranske prehrane na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva pod nazivom „Mediteranska prehrana“ (Mediterranean Diet), te je ona prihvaćena i upisana na Reprezentativnu listu 2010. godine.
U ljeto 2011. godine Španjolska je, kao koordinator četriju zemalja, uputila službeni poziv Hrvatskom povjerenstvu za UNESCO za pridruživanjem Republike Hrvatske zajedničkoj kandidaturi, a poziv je bio upućen i Cipru i Potugalu. Ministarstvo kulture je prihvatilo poziv za pridruživanjem te se u Upravi za zaštitu kulturne baštine, u suradnji sa stručnjacima Instituta za etnologiju i folkloristiku, a čije područje istraživanja i proučavanja jest i tradicijska prehrana, pripremila kandidatura.
Na prikupljanju potrebnih materijala, informacija i dokumenata radile su Melanija Belaj, Marina Blagaić Bergman i Koraljka Kuzman Šlogar, koje su na otocima Braču i Hvaru uspostavile suradnju sa više udruga u kulturi i sa kulturnim institucijama na otocima koje su dale mnoštvo informacija i potporu inicijativi. UNESCO- mediteranska-kuhinja
Uvrštenje Mediteranske prehrane na hrvatskom Jadranu na nacionalnu listu bio je uvjet za pridruživanjem Republike Hrvatske zajedničkoj kandidaturi.
Republika Hrvatska je upisom Mediteranske prehrane na svjetske liste nematerijalne kulturne baštine dodala još jedno nematerijalno kulturno dobro te sada, uz preko 130 nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Hrvatska ima 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva i 1 nematerijalno kulturno dobro na Listi ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Ovaj izuzetan uspjeh potvrda je višegodišnjeg predanog rada Ministarstva kulture, njegovih stručnih službi, kao i stručnjaka iz područja etnologije i kulturne antropologije te samih nositelja nematerijalnih kulturnih dobara.
Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa, uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Ta vrsta prehrane, kao i u ostalim zemljama na području Mediterana, očituje se u Hrvatskoj u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života, te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa. Mediteranska prehrana temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru, te je tekovina raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. Ujedno je i jedinstvena zbog oblikovanja kulturnog identiteta svojstvenog za hrvatski Jadran, njegove obale, otoka i dijela zaleđa, što se ponajviše očituje u običajima i obredima te govoru. Mediteranski model prehrane osnova je cjelokupnoga kulinarskog sustava obale, otoka i dijela zaleđa. Međusobna veza prirodnih resursa i ljudskih potreba te posljedično i ljudske vještine, odražava se na prehrani stanovnika. Život u suglasju s prirodnim blagodatima osnova je takvog života i prehrane. Prehrana se razlikuje među pojedinim mjestima i društvenim slojevima, a može se podijeliti na ribarsku (osim u dijelu zaleđa) i težačku ili na njihovu kombinaciju, što je vrlo čest slučaj na otocima. Temelj te prehrane svodi se na uporabu određenih namirnica, pripremu jela od tih namirnica, te njihovu pripremu i konzumaciju u određenim uvjetima (svakodnevici ili blagdanima).
Uvrštenje ovog kulturnog dobra na Reprezentativnu listu svakako znači potvrdu njegove vrijednosti i značaja, ne samo kao nacionalne već i kao dijela svjetske baštine. To je ujedno i izuzetno priznanje svima koji su ulagali napore i skrbili da se nematerijalno dobro sačuva od nestajanja, a bit će to snažan poticaj da ono i nadalje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjere njegove zaštite.