OPIS ZBIRKE ISELJENIČKE KNJIŽEVNOSTI - DRUGA DOMOVINA -
Otkrijte detaljnu trojezičnu analizu knjižne zbirke „Druga domovina“, koju sakuplja Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan. Istražite djela hrvatskih iseljenika, osobito u Čileu.
Izdan stručni rad o knjižnoj zbirci „Druga domovina“ u Hrvatskoj narodnoj knjižnici Antonio Rendić Ivanović Sutivan
Krajem 2024. godine, iz tiska je izašla detaljna trojezična analiza knjižne zbirke „Druga domovina“, koju od 2013. godine sakuplja Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan. Smještena na otoku Braču, koji je povijesno povezano s hrvatskim iseljeništvom u Južnu Ameriku, posebice u Čile, zbirka uključuje književna djela hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Fokusira se na Čile i širu hrvatsku dijasporu širom svijeta.
Stručnu analizu zbirke odradila je ugledna zagrebačka hispanistica Mirjana Polić Bobić, prof. emerita sa Sveučilišta u Zagrebu, koja je i glavna urednica časopisa Hrvatska revija Matice hrvatske. Autorica je, kroz dvije godine temeljitog istraživanja, pregledala više od 780 jedinica knjižne građe koja čini zbirku. Građa je podijeljena prema zemljama podrijetla, a autorica je posvetila posebnu pažnju iznimnim djelima koja su dostupna hrvatskim čitateljima i istraživačima isključivo u ovoj knjižnici. Također, autorica je iznijela preporuke za buduće istraživače i smjernice za daljnje obogaćivanje zbirke.
Ova analiza objavljena je na hrvatskom, španjolskom i engleskom jeziku, s ciljem podizanja svijesti o značaju zbirke, te njenoj jedinstvenosti i opravdanosti unutar hrvatskog knjižničnog sustava. Analiza također teži budućem uvrštenju zbirke na popis hrvatske kulturne baštine. Ovaj proces podržavaju Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan i Općina Sutivan.
Predgovore analizi napisali su Božo Biškupić i Patricia Stambuk Mayorga, a knjiga je dostupna besplatno svim zainteresiranim ustanovama, institucijama i udrugama. Za besplatan primjerak, zainteresirani mogu kontaktirati Narodnu knjižnicu Sutivan.
Sutivanska narodna knjižnica “Antonio Rendić Ivanović” osnivanjem zbirke Druga domovina učinila je povijesni potez ne samo za bračko knjižničarstvo, već i za cijeli hrvatski knjižnični sustav i hrvatsku kulturu. Hvalevrijedan primjer kako se čuva baština, kako se generacijama – ne samo najmlađima – prenose informacije o vrijednoj hrvatskoj dijaspori i njihovim potomcima.
Božo Biškupić
Zbirku «Druga domovina» u Sutivanu, koju promiču kulturni vizionari u Hrvatskoj, brižno i majstorski opisuje dr. Mirjana Polić-Bobić, svjesna da se na tim stranicama nalazi trag sjećanja od više od jednog stoljeća, koji ne možemo, niti želimo izgubiti. Autorica ovog iscrpnog bibliografskog pregleda u svojim uvodnim poglavljima vrlo dobro opisuje snagu te masovne dijaspore koja je započela u 19. stoljeću. Iako to, s pravom, smatra žalosnim, zbog gubitka ljudskog potencijala otoka i naroda, s drugog gledišta, proširenje hrvatske genetike na tolika mjesta u svijetu, pogotovo u Čile, razlog je za zadovoljstvo.
Patricia Stambuk Mayorga
Ova zbirka Narodnoj knjižnici u Sutivanu daje posebnu prepoznatljivost i pretvara ju u jedinstvenu točku na kulturnom zemljovidu otoka, ali i šire i dalje od otoka Brača. Ali, dosadašnji entuzijazam same knjižnice i njezinih nesebičnih donatora obvezuje: obvezuje na stalno popunjavanje na kojem poslu će joj jamačno biti od pomoći i samo iseljeništvo i one hrvatske institucije i tijela koja podržavaju veze i programe između Domovine i iseljeništva. Bude li tako, sutivanska će zbirka postati neka vrsta samosvojnog zrcala te odseljene Hrvatske. To joj od srca želimo.
Mirjana Polić Bobić
Stručna analiza zbirke «Druga domovina» iz pera vrsne hispanistice Mirjane Polić Bobić ima dvojaku ulogu: jedna je dati iscrpnu analizu postojeće građe, njen potencijal i značenje u hrvatskom kulturnom prostoru te preporuke za njeno korištenje i daljnje popunjavanje, a druga utrti korake prema prepoznavanju ove zbirke kao vrijednog dijela hrvatske kulturne baštine kako bi se opravdalo njeno uvrštenje u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ostvarenja oba cilja poticaj su njenoj daljnjoj izgradnji i trajna obveza institucijama lokalne i regionalne vlasti na potpori njenom očuvanju i razvoju.
Franjo Mlinac
