Zbirka u nastajanju - Druga domovina

Ova zbirka Narodnoj knjižnici u Sutivanu daje posebnu prepoznatljivost i pretvara ju u jedinstvenu točku na kulturnom zemljovidu otoka, ali i šire i dalje od otoka Brača. Ali, dosadašnji entuzijazam same knjižnice i njezinih nesebičnih donatora obvezuje: obvezuje na stalno popunjavanje na kojem poslu će joj jamačno biti od pomoći i samo iseljeništvo i one hrvatske institucije i tijela koja podržavaju veze i programe između Domovine i iseljeništva. Bude li tako, sutivanska će zbirka postati neka vrsta samosvojnog zrcala te odseljene Hrvatske. To joj od srca želimo.

Mirjana Polić Bobić

Sutivanska narodna knjižnica “Antonio Rendić Ivanović” osnivanjem zbirke Druga domovina učinila je povijesni potez ne samo za bračko knjižničarstvo, već i za cijeli hrvatski knjižnični sustav i hrvatsku kulturu. Hvalevrijedan primjer kako se čuva baština, kako se generacijama – ne samo najmlađima – prenose informacije o vrijednoj hrvatskoj dijaspori i njihovim potomcima.

Božo Biškupić

  • PRATIMO POPUNJAVANJE ZBIRKE DO 1000 JEDINICA GRAĐE 76% 76%
Con todos los literatos de ascendencia eslava que ubico en Magallanes, comepartiré esta preclara idea sobre la biblioteca de Sutivan.


Sa tolikim piscima hrvatskog podrijetla koji postoje u Magallanesu, pozdravljam ovu dalekovidnu ideju sutivanske knjižnice.

Niki Kuscevic Ramirez, Punta Arenas

Drago mi je što Sutivan na taj način održava sjećanje na Rendića koji je zbilja bio veliki čovjek.
Dr.sc. Marina Perić Kaselj, Institut za migracije i narodnosti

Za mene je čast biti prisutan sa mojim knjigama na ovom otoku koji toliko volim!
Antonio Skarmeta

Državni ured pored podrške projektu koristi prigodu izraziti zadovoljstvo što je isti prerastao iz lokalnog u nacionalni, nazvan Zbirka Druga domovina u kojem je strateško partnerstvo prihvatila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, njezin Odjel Zbirka inozemne Croatice te će on kao takav postati jedinstvenom sastavnicom hrvatske nacionalne kulturne knjižne baštine i građe.
Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH

Pozdravljamo Vašu ideju otvaranja posebnoga odjela za knjige čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla u Narodnoj knjižnici u Sutivanu na Braču s kojega su potekli mnogi hrvatski iseljenici što već četvrti naraštaj žive u Čileu, posebice oni u Punta Arenasu, a danas su njihovi potomci brojni književnici, pjesnici među kojima je i Antonio Rendić Ivanović po kojemu sutivanska knjižnica nosi ime.

Predstavljanje bračkoj i hrvatskoj čitalačkoj javnosti djela čileanskih književnika hrvatskog podrijetla u Narodnoj knjižnici u Sutivanu na posebnom odjelu, što u originalu na španjolskom jeziku, što u prijevodu na hrvatski jezik, zasigurno će učvrstiti kulturne, jezične i ine veze domovinske i iseljene Hrvatske te omogućiti tješnje kulturne i druge veze Republike Hrvatske i Republike Čile.

Biserka Lukan, Državni ured za Hrvate izvan RH

Sigurni smo kako će ta nova zbirka – izmještena na mitski mediteranski otok Brač s kojeg potječu brojni slavni pisci, uz postojeću Zbirku inozemne Croatice u NSK u Zagrebu, doprinjeti daljnjoj afirmaciji na Mediteranu hrvatske pisane riječi iz dijaspore, kao i prevodilaštvu književnih djela posvećenih našem europskome kulturnome krugu i dodirima s drugim kulturama od Sjevernoga do Južnoga pola.
Mr.sc. Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika

Zbirka se pokreće kao projekt, a treba nastojati da uz svekoliku podršku na lokalnoj i nacionalnoj, državnoj razini postane trajan oblik djelatnosti ove narodne knjižnice. Sadržaj i zadaće zbirke šire su, ipak, od lokalne sredine, one su svojim doprinosom koji se želi postići sastavnim dijelom cjelokupne hrvatske nacionalne kulturne slike.
dr. sc. Željka Lovrenčić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Zavičajna zbirka Druga domovina ima i širu zadaću i važnost – dati cjelovitu i na građi zasnovanu informaciju korisnicima i široj zainteresiranoj (stručnoj) javnosti o opsegu i bogatstvu djela koja su nastajala u ‘drugoj domovini’ brojnih Bračana, u Čileu. Zbirka teži okupiti ona djela koja su već nastala, ali i ona koja nastaju danas ili će nastati u budućnosti, dakle želi biti trajan izvor utemeljenih i povijesnih i suvremenih informacija.
mr. sc Jelica Leščić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Katalog zbirke "Druga domovina"