Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan

Narodna knjižnica Sutivan sa svojim suvremenim pristupom korisnicima jedna je od knjižnica koje su na putu da postanu “treći prostor” lokalne zajednice, koji će im uz obiteljski i radni prostor ponuditi sadržaje koji im omogućuju da se zabave, educiraju i informiraju te da ostvare potrebu  pripadnosti društvu i potrebu za samopotvrđivanjem putem volontiranja i participiranja u raznim aktivnostima koje knjižnica provodi.

Usluge

USLUGE

Osim uobičajenih knjižničnih usluga nudimo i neke sasvim posebne – provjerite!

Zanimljivosti

ZANIMLJIVOSTI

Jeste li znali da smo među najaktivnijim knjižnicama u Hrvatskoj u domeni BookCrossinga? Jeste li znali da smo i član familije knjižnica-izdavača i da smo nedavno objavili naše prvo izdanje? Saznajte više na ovom linku.

Projekti

PROJEKTI

Formiranje zbirke djela književnika i pjesnika hrvatskog podrijetla pod imenom “Druga domovina” trenutno je najveći projekt na kojem knjižnica radi. U ovom, za hrvatsku knjižnu baštinu vrlo važnom projektu surađujemo sa nizom ustanova i institucija u RH i u inostranstvu.

Radno vrijeme

RADNO VRIJEME

Radno vrijeme knjižnice za korisnike je:

Ponedjeljak i srijeda od 15 do 20:00 sati.

Utorak, četvrtak i petak od 10 do 15:00 sati.

tel. 021 718 000

Prestižna nagrada čileanskim znanstvenicima hrvatskoga podrijetla

Prestižna nagrada čileanskim znanstvenicima hrvatskoga podrijetla

Dvoje znanstvenika hrvatskog podrijetla:  Francisco Bozinovic Kuscevic i Ivan Jaksic Andrade ove su godine među dobitnicima prestižne nagrade "Premio Nacional de Chile" za postignuća u poljima znanosti i povijesti. Nagrada se dodjeljuje za izvrsnost, kreativnost,...

Crtice iz stivanske povijesti – smjena zvonara

Crtice iz stivanske povijesti – smjena zvonara

Posredstvom Roka Zuanića dobili smo još jedan zanimljiv zapis iz crkvenog arhiva. Radi se o zamjeni zvonara (remete) do koje je došlo 1927. godine, za vrijeme službovanja stivanskog župnika don Tome Ivanovića. Iz ljetopisa doznajemo da je te godine službu zvonara...

Započela terenska istraživanja stivanskog govora

Započela terenska istraživanja stivanskog govora

Dva vrsna jezikoslovca/filologa dr. sc. Dunja Jutronić i dr. sc. Filip Galović započeli su temeljito istraživanje današnjega govora Sutivana, jednoga od triju bračkih mjesta (uz Milnu i Supetar), za koje se u dijalektologiji drži da su cakavska. Upravo spoznaja koliko...

Objavljena info-brošura o mjestu Ložišće na otoku Braču

Objavljena info-brošura o mjestu Ložišće na otoku Braču

Inicijativom mještana Ložišća na otoku Braču nedavno je objavljena promotivna brošura koja nudi virtualnu šetnju kroz mjesto i upoznavanje sa njegovim posebnostima i bogatom kulturnom baštinom. Brošura je dvojezična i sadrži kartu sa označenim lokacijama koje se...

Procesija sv. Roka – ufanje i tradicija

Procesija sv. Roka – ufanje i tradicija

Događaj i tradicija koja povezuje dva stivanska zvonika i njihova zvona procesija je sa kipom sv. Roka koja se održava svake godine 16. kolovoza od crkve na brežuljku do Župne crkve BDM, kao i u obrnutom smjeru sedam dana kasnije kada se kip sv. Roka vraća u svoju...

Stivanski zvonici i zvona

Stivanski zvonici i zvona

STIVANSKI ZVONICI I ZVONA   Među svojim brojnim posebitostima koje ga izdvajaju od drugih jadranskih mjesta i gradića Sutivan odlikuje i jedinstvena vizura mjesta sa dva elegantna kampanela (crkvena zvonika) koja tvore njegov prepoznatljivi vizualni identitet i motiv...

Mjesto za novosti

Trudit ćemo se obavijestiti Vas o svim važnijim i neobičnijim događanjima u knjižnici kao i razveseliti vas zanimljivim fotografijama. Naša knjižnica je mjesto gdje se djeca izuzetno dobro zabavljaju i rado provode slobodno vrijeme pa je najveći broj aktivnosti usmjeren upravo njima.

  • Djeca u knjižnici 40% 40%
  • Odrasli u knjižnici 60% 60%
  • Od ukupnog broja stanovnika 12% 12%
Čitanje priča na Danu darivanja knjiga
Budući bubnjari
Budući informatičari

Motto naše knjižnice:

Ulaskom u knjižnicu postajete dioničar “društva znanja” i baštinik povijesne ljubavi za pisanom riječi.

Dok su nekada komparativne prednosti države bile plodna zemlja, pa sirovine i energija, danas je to stanovništvo koje je sposobno i spremno primjenjivati relevantno znanje u donošenju i provođenju važnih odluka, kako na kolektivnoj, tako i na knowindividualnoj razini. Za male je zemlje osobito važna odgovarajuća primjena postojećeg svjetskog znanja, koje je uglavnom dostupno svima, u čemu one mogu nadmašiti velike zemlje, pa se u njima može živjeti kvalitetnije nego i u ‘supersilama’. U proizvodnji, pak, novog znanja trebaju se usredotočiti na područja u kojima raspolažu potrebnim istraživačkim kapacitetima ili ih mogu razviti. Zbog uloge znanosti i obrazovanja u nacionalnom razvoju vodeća je ambicija Europske unije postati najdinamičnija i najkompetitivnija svjetska ekonomija, sposobna za održivi gospodarski rast s više boljih poslova i većom socijalnom kohezijom, tako da postane vodeće društvo znanja (The Lisbon Process, 2000., Educational ambitions for Europe, CIDREE, 2002.).

Budući da stvarati i primjenjivati novo znanje ne mogu neobrazovani ili loše obrazovni ljudi, obrazovanje treba biti kvalitetno i dostupno svima. S tim se u vezi mijenja i sam koncept obrazovanja i razumijevanje njegove kvalitete. Napušta se tradicionalno razumijevanje obrazovanja kao školovanja namijenjenog samo djeci i mladima. Prema tradicionalnom shvaćanju, život je podijeljen na dva osnovna razdoblja: razdoblje djetinjstva i mladenaštva kada se uči i razdoblje odraslosti kada se radi. Međutim, zbog dinamičnih tehnoloških, gospodarskih, ali i društvenih i ekoloških promjena učiti treba čitav život, a ne samo u djetinjstvu i mladosti. No, kako se čitav život ne može ići u školu, uči se i neškolskim oblicima cjeloživotnog učenja – ‘neformalnim i informalnim’ obrazovanjem (samoobrazovanjem). U tom kontekstu obrazovanje odraslih postaje sastavni dio sustava cjeloživotnog učenja.

A da bi društvo postalo društvo znanja, ono mora biti i društvo koje uči (lifelong learnin society – LLL).

(iz teksta doktora znanosti Nikole Pastuovića objavljenog u Vjesniku 2008.)

Postanite član

Učlanite se kako bi postali naš prijatelj i pomogli rad knjižnice