Zanimljivosti
Forum 50 u Sutivanu
Stivanski “Forum 50” na sastanku 04. ožujka (ponedjeljak) u 18 sati u čitaonici Narodne knjižnice Sutivan otvara raspravu povodom teme: “Formiranje anketnog upitnika – 50 pitanja“.
Forum 50 nestranačka je inicijativa grupe mladih građana Stivana, Narodne knjižnice Sutivan i udruge Crno Bili Svit, a cilj mu je prvenstveno demokratski razvoj lokalne zajednice i jačanje participacije građana u odlučivanju i radu tijela lokalne samouprave. Forum u Sutivanu djeluje od siječnja 2013. godine i njegovi sastanci otvoreni su za javnost i održavaju se svakog ponedjeljka u 18 sati u prostorijama stivanske knjižnice.
Ovaj jedinstveni brački model zamišljen je kao platforma za otvorenu raspravu o temama koje građani smatraju važnim za održivi razvoj mjesta, sa naglaskom na mlađu populaciju ali ne zanemarujući iskustva i savjete starijih participanata.
Ideja ove platforme je da bude potpora svim političkim strankama i neovisnim pojedincima u mjestu koji žele dobrobit Stivanu. Forum će pomoći da odluke i radnje koje donose i poduzimaju budu što više u skladu sa voljom većine tako da njihova provedba u praksi bude što uspješnija.
Anketni upitnik na kojem Forum aktivno radi pomoći će svim kandidacijskim listama i kandidatima za načelnike na nadolazećim lokalnim izborima da osluhnu što mještani doista žele i što ih brine, kako bi njihovi razvojni planovi bili što kvalitetniji.
Sve političke stranke i pojedinci dobit će na Forumu ravnopravnu mogućnost za prezentaciju svojih rješenja i strategija razvoja Sutivana zainteresiranoj javnosti.
Smotra sirnica 2013 – poziv
Narodna knjižnica Sutivan u suradnji sa Centrom za razvoj zajednice 2012. godine organizirala je prvu službenu Smotru sirnica otoka Brača, manifestaciju koja je okupila kulinarske tradicionaliste iz skoro svih bračkih mjesta u Sutivanu. Ideja je naišla na odličan odaziv interesanata i zaljubljenika u gastronomsku tradiciju otoka Brača te izrodila inicijativu za “šetnjom” spomenute manifestacije našim otokom.
Slijedom toga objavljujemo:
JAVNI POZIV ZA DOMAĆINSTVOM
SMOTRE SIRNICA OTOKA BRAČA 2013.
Apeliramo na sve zainteresirane institucije u kulturi, knjižnice, turističke zajednice i općine da iskažu svoj interes kako bi na vrijeme priredili program i animirali kulinarske majstore otoka da se uključe u manifestaciju.
Napominjemo da je prošle godine titulu “Uspješnog čuvara kulinarske tradicije otoka” po sudu ocjenjivača zaslužilo mjesto Ložišća sa svojim ukusnim uzorcima sirnica.
Zainteresirani za ovogodišnje domaćinstvo neka se jave što prije putem kontakt forme na našim stranicama, mailom ili na tel. 718 000 kako bi saznali propozicije održavanja smotre i preuzeli licencu za ovu godinu.
Zavjetne makete na Braču
Djelatnici Hrvatskog pomorskog muzeja Split Stjepan Lozo i Ljubomir Radić poduzeli su istraživanje do sada u Hrvatskoj nedovoljno obrađene teme najkarakterističnijih zavjetnih darova pomoraca – maketa brodova.
U nedavno tiskanom izdanju “Zavjetni darovi pomoraca – makete brodova” autori su izložili saznanja i kataloški prikazali sve zavjetne makete koje su pronašli u crkvama na hrvatskoj obali Jadrana.
Locirano je i registrirano 187 maketa brodova darovanih svetištima od Istre do Boke kotorske, a sve su darovane u razdoblju od početka 19. do početka 21. stoljeća. Na Braču se od tog broja nalazi čak 12 primjeraka i to šest (6) u crkvi sv. Roka u Sutivanu, dvije (2) u Supetru, tri (3) u Pučišćima i jedna (1) u Milni.
To je vrlo značajan fundus na razini otoka, ali još je zanimljivije da je upravo maketa iz stivanske zavjetne crkve datirana kao najstarija u ukupnoj kolekciji! Radi se o maketi dvojarbolnog jedrenjaka tipa “brik” sa križnim i sošnim jedrima kojem je na krmi upisana 1819. godina.
Daljnjim istraživanjem i argumentiranjem potvrđena je datacija makete tako da je sa sigurnošću utvrđeno da je najstarija zavjetna maketa broda izrađena 1819. godine i izložena u crkvi sv. Roka u Sutivanu na otoku Braču.
To je još jedan značajan doprinos kulturno-umjetničkom i tradicijskom bogatstvu Sutivana uz novootkriveni antički brodolom sarkofaga, prikaz morske medvjedice u zidu nekadašnje ranokršćanske bazilike sv. Ivana, katakombe na mjesnom groblju i brojne druge kulturno-povijesne atrakcije.
Maketa i spomenuta knjiga promovirane su nedavno povodom manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj narodnoj knjižnici Antonio Rendić Ivanović u Sutivanu gdje se još nekoliko dana može razgledati a zatim će biti vraćena na svoje mjesto u zavjetnoj crkvi.
Nova saznanja o antičkom brodolomu
Krajem 2008. g. ronilački klub „PIK Mornar“ prijavio je pronalazak brodoloma s teretom kamenih elemenata i
sarkofaga na području uvale Livka u Sutivanu na Braču.
Stručnim uviđajem, koji je izvršio Odjel za podvodnu arheologiju početkom 2009. g., potvrđeno je da
je uistinu riječ o antičkom brodolomu s teretom poluobrađenih kamenih proizvoda. Prvo istraživanje provedeno
je 2010. g. te je nastavljeno u 2011. g. i 2012. g.
Ovaj brodolom je jedan od tri srodna antička brodoloma pronađena u
podmorju Republike Hrvatske. Najranije otkriveni i najpoznatiji je brodolom kod Velog Školja kod otoka Mljeta s teretom
mramornih sarkofaga i ostalih poluobrađenih mramornih proizvoda. Treći brodolom s teretom sarkofaga nalazi se kod
otoka Jakljana nedaleko Dubrovnika.
U članku koji prilažemo obrađena su najnovija saznanja vezana za ovu atraktivnu arheološku lokaciju u Sutivanu.
Do sada restaurirani keramički izlošci uključujući i koštanu kocku za kockanje izloženi su u Narodnoj knjižnici u Sutivanu.
Članak: Histria_Antiqua_21-2012 mihajlovic
Crni dani Zračne luke Brač
Objavljujemo u cjelosti dopis kojim djelatnici Zračne luke Brač upozoravaju na moguće zatvaranje ove prevažne tvrtke za turizam otoka.
Poštovani,
mi, radnici poduzeća Aerodrom Brač d.o.o., osjećamo potrebu izvijestiti sve naslovljene o saznanju da poduzeće planira prestati s radom, a čemu, naravno, slijedi i zatvaranje samog aerodroma.
Ovim dopisom želimo ukazati i posvijestiti svima naslovljenima kako zatvaranje aerodroma Brač pretpostavlja malu, gotovo nikakvu vjerojatnost da bi se isti ponovo jednog dana otvorio, a iz sljedećih razloga:
– Radnici aerodroma, a kao primarna stvar poslovanja istog, moraju posjedovati određene vještine i ovlaštenja za rad na prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika i prtljage, sigurnosti na istom, kao i za rad na poslovima vatrogasne zaštite u zračnom prometu. Ovlaštenja je potrebno redovito obnavljati u dvogodišnjim intervalima. Zatvaranjem aerodroma gotovo je nikakva vjerojatnost isti ponovo staviti u funkciju budući se radi o specifičnoj djelatnosti za čije oživljavanje ne postoji mogućnost upošljavanja osoba koje su npr. zavedene u Zavodu za zapošljavanje;
– Pregledavanje operativne površine i aerodromske opreme, kao i održavanje iste, zakonski je potrebno svakodnevno obavljati. Dakle, ukoliko isto izostane, a osobito duže vrijeme, eventualno ponovno otvaranje pretpostavlja dodatnu veću investiciju;
– Iako aerodrom uistinu bilježi višegodišnje financijsko nazadovanje, zatvaranje istog pretpostavlja i veliki gubitak za cijeli otok, a osobito otočkoj turističkoj djelatnosti budući je jasno kako je ista najzastupljenija privredna grana ovog područja.
Želja nam je naslovljene izvijestiti kako aerodrom Brač bilježi pad prometa već desetak godina, ali isto tako želimo ukazati na krucijalne probleme koji su sustavno dovodili do istog:
– Desetogodišnje toleriranje opadanja prometa bez gotovo ikakvih pokušaja ustanovljenja uzroka kao i pokušaja djelovanja na poboljšanje stanja;
– Većinski vlasnik aerodroma, uvjetno i Zlatni rât d.d., poduzeće koje u svojem vlasništvu u Bolu ima 3 hotela, ne oslanja se na vrijednu infrastrukturu – aerodrom – pri punjenju svojih smještajnih kapaciteta;
– Strategijom podizanja cijena u kriznim vremenima ruši se vjerojatnost ostvarivanja i postojećeg prometa, stoga je iluzorno očekivati kako će se istim potezom umanjiti izdaci aerodroma (isplate plaća, nužne investicije za održavanje…). Zar se upravo u turizmu ne pristupa akcijskim cijenama u pred i posezonama kada je popunjenost smještajnih kapaciteta najlošija, a s namjerom privući što više gostiju u takvim razdobljima?;
– Iako smo kao radnici upravi poduzeća iznosili zamisli čijim bi se ostvarenjima moglo eventualno pokušati revitalizirati promet, a o čemu postoje zapisi sa prethodnih sastanaka, uprava bi se redovito oglušila na prijedloge;
– Ne postoji marketinško djelovanje po pitanju aerodroma Brač…
Zbog čega svojevremeno nije ispoštovan dogovor s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe oko preuzimanja novoizgrađenog tornja i pripadajućih prostorija?
Vlasnikovo prebacivanje krivice na autocestu kao jednog od većih uzročnika pada prometa je potpuno neutemeljeno jer se kao protuteža takvoj tvrdnji može uzeti Zračna luka Zadar koja, iako nadomak autocesti, bilježi itekakav porast prometa zadnjih godina.
Ono što držimo izuzetno važnim naglasiti jest da je aerodrom Brač bilježio višegodišnje dobro poslovanje s trostruko većim prometom nego što je promet kojim ostvaruje zadnjih godina. Bio je povezan višestrukim tjednim linijama sa Zagrebom, kao i charter letovima s Austrijom (Graz, Beč, Klagenfurt, Salzburg, Innsbruck, Linz), Njemačkom (München, Augsburg, Friedrichshafen), Slovenijom (Maribor, Lubljana), Italijom (Ancona, Trst, Bari, Milano), Češkom (Kunovice). Zastupljenost komercijalnog prometa je bila svakodnevna, dok su dani vikenda, osobito subote, bilježili i preko 20 charter letova i minimalno dvije linije sa Zagrebom. A posljednjih godina promet se sveo na svega 4 chartera i 1 liniju i to isključivo subotama.
Suradnja sa svim zračnim prijevoznicima (Croatia Airlines, Austrian Airways, Adria Airways, Denim Wings, Augsburg Airways, Discovery, Alitalia…) bila je uvijek na visokoj razini i u sve vrijeme suradnje do danas nije zabilježen nijedan problem.
Aerodrom Brač je još uvijek omiljena destinacija i općem zrakoplovstvu u kojem slučaju se svakodnevno izražava oduševljenje pristupom osoblja koji je i iznad tek pukog profesionalnog, već je i topao, domaćinski, kojeg stranke rado naglase hvaleći isti u usporedbi s mnogim drugim, pa i svjetskim destinacijama.
Dakle, aerodrom Brač predstavlja i prvi dodir putnika namjernika s Hrvatskom te svaka pohvala itekako služi, ne samo na čast aerodromu i otoku, već i na slavu države.
Najnovija saznanja o tome kako je i država odlučila odustati od svojeg udjela od 36% u Aerodromu Brač d.o.o. dodatno je pesimistično ozračje koje prati neispunjavanje namjere revitalizacije otoka. Stoga bi još jednom zamolili Vladu RH i resorno ministarstvo preispitati odluku o prodaji svojeg udjela u Aerodromu Brač d.o.o.
Država se daleko više brine za aerodrome koji imaju i nekoliko puta više zaposlenih nego što ih je na aerodromu Brač, a imaju višestruko manji promet od bračkog aerodroma. Dok se rade strategije izgradnje aerodroma na drugim otocima, nevjerojatna je pomisao da bračkom aerodromu prijeti zatvaranje.
Držimo kako bi se uz ispravno vođenje poduzeća i osmišljavanje marketinške i promidžbene strategije, ovom aerodromu, kao i otoku u cjelini, itekako mogao osigurati prosperitet i svjetlija budućnost uz zapošljavanje novih, a ne otpuštanjem postojećih ljudi i zatvaranjem aerodroma.
Radnici Aerodroma Brač d.o.o.
Aerodrom Brač, 31. siječnja 2013.
Crni dani poštanskih ureda
Od početka 2013. godine nekoliko poštanskih ureda HP-a na Braču radi skraćenim radnim vremenom a najavljeno je i uskoro zatvaranje istih. Na tom crnom popisu našao se i poštanski ured Sutivan.
Trenutno je radno vrijeme ureda pomaknuto sa cjelojutarnjeg na trosatno: od 12:30 do 15:30 od ponedjeljka do petka, a distribucija, tj. dostava pošte usmjerena je na ured u Supetru tako da stivanski pošćer svakog jutra odlazi u Supetar da zaduži poštu i krajem radnog vremena odlazi opet u Supetar da razduži neuručene pošiljke. Dostava paketa u Sutivan dolazi tek oko 14 sati a ne u ranijim jutarnjim satima kao nekad.
Nepotrebno je govoriti koliko poštanski ured znači za jedno mjesto koje je ujedno i općinsko središte i koliko pomaknuto radno vrijeme i dostava te otpremanje pošte i paketa ugrožavaju normalno odvijanje poslovanja lokalnih poduzetnika i dekomodiraju ostale mještane koji imaju potrebe za poštanskim uslugama. Podsjetimo se, te usluge uključuju: otpremanje brzojava, pošte i paketa, mjenjačke poslove, poslove platnog prometa (plaćanje računa, podizanje i polaganje gotovine), preuzimanje mirovine, fax uslugu, usluge kupovine telefonskih i mobilnih uređaja, telefonskih brojeva, sim kartica i paketa, kupovinu knjiga, razglednica itd.
Po ostvarenom prometu poštanski ured u Sutivanu zauzima treće mjesto na otoku pa je vrlo teško shvatiti argumente koji su pokrenuli postupak njegovog zatvaranja. Vjerovatno je svima jasno koliko postojanje poštanskog ureda doprinosi standardu života u nekom mjestu, a naročito u turističkom mjestu poput Sutivana.
Prepoznali su to još davne 1872. godine kada je 1. rujna u Sutivanu bio osnovan Brzojavni poštanski ured što se može iščitati iz zapisa pronađenog u župskoj arhivi mjesta, a danas se ta potreba dovodi u pitanje?
Bilo kako bilo općinske uprave poduzimaju određene korake da se problem rješi u interesu Bračana a i vi možete pomoći tom procesu vašim pritužbama na besplatni broj telefona HP-a za reklamacije korisnika: 0800 303 304, pa ako mislite da se pošte na Braču ne smiju ugasiti uputite vaš apel na pravo mjesto.
Noj i anđeli
Predbožićno raspoloženje: u pauzi izvedbe živih jaslica u popularnom bračkom izletištu „Park prirode Sutivan“ mali anđeli zabavljaju razgovorljivog noja.
Klikni na sliku za uvećanje!
Aktivno starenje i rad na računalu
„2012. – Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti” jača svijest o doprinosu starijih osoba društvu i načinima na koji se taj doprinos može poduprijeti. Inicijativa želi potaknuti i mobilizirati stvaratelje politika i relevantne dionike na svim razinama da djeluju u cilju stvaranja boljih mogućnosti za aktivno starenje i jačanje solidarnosti između generacija.
U skladu sa spomenutim ciljevima svoj će doprinos “godini aktivnog starenja” dati i stivanska udruga multimedijske kulture Crno Bili Svit u suradnji sa Narodnom knjižnicom u Sutivanu.
U srijedu (28.11.) popodne u 18 sati pozivaju sve bračke umirovljenike koji žele savladati osnove rada na računalu prilagođene njihovim potrebama (E-mail, Skype, Internet, Facebook, Word) da dođu u čitaonicu Narodne knjižnice Sutivan na dogovor oko održavanja besplatne obuke od strane volontera udruge.
Obuka će se održavati jedan do dva puta tjedno (ovisno o interesu i broju prijavljenih) a poželjno je da sudionici donesu vlastito prijenosno računalo ako ga posjeduju zbog efikasnosti obuke.
Više informacija na tel: 718 000 ili 098 318 165.
Bračke biljke u Splitu
Druga „Bračka večer“ u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu 13. 11. protekla je u znaku otočkih samoniklih biljaka o kojima su zanimljive priče ispričali Tija Mlinac, Marisa Škaljac, Tihomir Eterović i Franjo Mlinac.
Povod ovom događanju bila je novoizišla knjiga „103 samonikle biljke otoka Brača – Vodič za šetnju prirodom“ koja se ovom prigodom prvi put promovirala izvan matičnog otoka.
Brojni posjetitelji uživali su u autorskoj izložbi fotografija „Ljubimice svjetla“ a također i u mirisima, bojama i okusima bračkih biljaka – sušenim, svježim, maceriranim i uklopljenim u slasne kolačiće koji su se rado degustirali.
Nekad korištene na bezbroj načina u svakodnevnom životu otočana a danas skoro neprimjećene i nedovoljno zaštićene ove večeri zasjale su u punom sjaju i primile puno ljubavi, kako od promotora tako i od zainteresirane publike.
Osnivanje amaterskog kazališta lutaka
Udruga „Svijet kao cvijet“ iz Sutivana donijela je odluku o osnivanju amaterskog kazališta lutaka „Lutak Nešutak“.
Djeca koja žive na otocima svakodnevno se suočavaju sa specifičnim poteškoćama i brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava u različitim područjima njihova rasta i razvoja.
Budući da ona imaju jednaka prava te zaslužuju jednaku pažnju i brigu kao i djeca u razvijenim područjima na kopnu, nužno je poboljšanje kvalitete njihova života. Zato je važno prepoznati njihove potrebe, uočiti teškoće i prepreke u ostvarivanju njihovih prava, ponuditi rješenja i osigurati resurse kojima će se ovoj djeci pružiti jednake mogućnosti za razvoj njihovih potencijala.
Na otoku Braču ne postoji lutkarsko kazalište niti dječje dramske radionice koje se tematski vežu uz repertoarne predstave. Djeca tijekom radionice prolaze dramske situacije koristeći se pokretima tijela, pantomimom, izričajem i glazbom. U igri dijete živi u svom zamišljenom svijetu u kojeg čvrsto vjeruje dok traje igra. Taj svijet je pun iznenađenja, pun uzbuđenja. Upravo ta sposobnost maštanja, traganja za najboljim rješenjima, opažanja onog što je samo mašti vidljivo, osnova je dramskog odgoja.
Dobro je znano da uloga kazališta nije samo umjetnička već i odgojna, da je neobično važno upoznati dijete već od malih nogu s različitim umjetničkim izražajnim sredstvima kako ne bi bilo poneseno (zaneseno) površnim (banalnim), a vrlo često i nasilničkim atrakcijama (igrama) koje nudi internet ili televizija. U vrijeme kad su igračke za velike i male postali savršeni kompjutorski aparati, čovjek čovjeku više nije potreban za igru. Dramska igra pak, zahtjeva živog suigrača, i sve što se u njoj zbiva ima oblik živog dijaloga.
Djeca (zajedno s roditeljima) su primorana odlaziti u Split na pojedine predstave što je vezano uz dodatne financijske troškove, a da se ne govori o „izgubljenom“ vremenu koje se provede na putovanju.
Tijekom ljetnih mjeseci (prethodnih godina) znala su se organizirati gostovanja lutkarskih kazališta. Troškovi gostovanja su vrlo visoki i često sredstva nedostaju te se predstave organiziraju jednom ili najviše dva puta u ljetnom periodu.
Slijedeći problem jeste nedostatak adekvatnog prostora gdje se takve predstave mogu održavati. Djeca iz manjih naselja na otoku su primorana putovati na predstave u najbliže veće mjesto.
Osnivanjem malog, amaterskog, putujućeg lutkarskog kazališta rješavaju se neki od gore navedenih problema i potreba djece ne samo na otoku Braču: namjera je ove lutkarske predstave ponuditi i podijeliti sa svim našim, bližim naseljenim otocima te kopnenim dijelom domovine.