Zanimljivosti
Prva bračka čitaonica
OBLJETNICA ČITAONICE U PUČIŠĆIMA
Pučiška je čitaonica naime osnovana prije točno 144. godine tj. daleke 1868. godine na blagdan svetoga Jere (30. 09.). Ovu lijepu godišnjicu čitaonica će obilježiti predstavljanjem dviju zanimljivih knjiga, romana Naročito Ljeti autorice Ankice Tomić i knjige “103 samonikle biljke otoka Brača” autorica Tije Mlinac i Marise Škaljac te izložbom fotografija Franje Mlinca pod naslovom “Ljubimice svijetla”.
FJERA SV. JERE
Povodom skore svetkovine Sv. Jere, i dana općine Pučišća donosimo Vam detaljan program trodnevnih događanja u Pučišćima 2012.
Dol slavi!
U slikovitom Bračkom mjestašcu Dol u organizaciji Centra za kulturu Brač, TZ Postira i udruge Hrapoćuša sinoć je prigodnom proslavom pred mnoštvom ljudi iz svih bračkih mjesta u sklopu 3. Noći hrapoćuše proslavljeno uvrštavanje pripreme ove slastice na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.Time je uz već zaštićeni brački vitalac ovo druga gastronomska tradicija otoka priznata kao jedinstveno i značajno tradicijsko i kulturno dobro.
Brač posljednjih godina zahvaljujući trudu prvenstveno entuzijasta i volontera polako izgrađuje svoj kulturološki imidž. Kad se tom trudu priključi i pomoć nadležnih institucija koje povremeno imaju sluha a ponekad i sredstava za pomoć kvalitetnim inicijativama onda uspjeh ne može izostati.
To je najbolje pokazala upravo dolska udruga građana Hrapoćuša koja je u posljednjih sedam godina od ovog zapuštenog i marginaliziranog bračkog mjesta izgradila ugodno i zanimljivo odredište kako za domaći svijet tako i za brojne turiste koji u sve većoj mjeri posjećuju Dol u potrazi za autentičnim bračkim ugođajem.
Projekti etno-eko sela, uređenja šetnica oko mjesta, izgradnja dječjeg igrališta, pokretanje manifestacije Noć hrapoćuše i brojne druge inicijative i veliki trud mještana i članova udruge polučio je već sada vidljive rezultate. Odajemo im priznanje i želimo da ne posustanu na tom putu.
(foto album prigodne radionice pripreme hrapoćuše…)
Priznanje Hrapoćuši
S radošću objavljujemo da je dolska torta
HRAPOĆUŠA PROGLAŠENA KULTURNIM DOBROM REPUBLIKE HRVATSKE.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u srpnju ove godine donijelo je rješenje kojim se priprema tradicijskog jela dolska torta hrapoćuša proglašava zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Udruga za zaštitu starina, kulture i starih običaja te ekologiju „Hrapoćuša“, Centar za kulturu Brač i Turistička zajednica općine Postira pozivaju Vas u Dol na Braču na treću NOĆ HRAPOĆUŠE 16. kolovoza 2012.
U 18 sati za uzvanike i novinare započinje radionica tradicijske izrade hrapoćuše u krušnoj peći koju će voditi dolske majstorice Dubravka Gospodnetić i Barbare Matulić.
Program manifestacije i proslava proglašenja hrapoćuše kulturnim dobrom započinje u 21 sat.
„Zaštićena kulturna dobra nematerijalne baštine predstavljaju oblike kulturnog izričaja od osobite važnosti na određenom prostoru, njihova koncentracija odnosno disperzija svjedoči njihovu povijesnu ukorijenjenost posebice u tradicijskoj kulturi nematerijalne kulturne baštine osobite vrijednosti ili popularne i tradicijske izričaje iznimne vrijednosti s povijesnog, umjetničkog, etnografskog, sociološkog, antropološkog, lingvističkog ili književnog aspekta.“
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Izabrana Miss Sutivana
Sinoć, 11. kolovoza u večernjim satima, u ogromnoj konkurenciji od 20 ljepotica izabrana je glasovima publike Miss Sutivana 2012.
Ljepotica se zove Lonicera Implexa, englezi su je prozvali Minorca Honeysuckle, a Hrvati je zovu Isprepletena kozokrvina.
Radi se, naravno, o biljci. Samo jednoj od stotina samoniklih vrsta koje rese bračke šume, dolce i bušike a često su nezapažene i u njihovoj ljepoti uživaju samo znalci ili njihovi obožavatelji kukci. Kako bi barem na kratko zablistale u svom punom sjaju i predstavile se Bračanima i njihovim gostima pobrinula se izložba fotografija “Ljubimice svjetla” autora Franje Mlinca koja je postavljena u atriju Ljetne pozornice Kavanjin u Sutivanu.
Brojni posjetitelji mogli su u sklopu izložbe odabrati tj. dati svoj glas onoj koju smatraju najljepšom i najfotogeničnijom i u jakoj konkurenciji čast nošenja titule Miss Sutivana pripala je upravo gore spomenutoj Loniceri. Oni koji izložbu još nisu pogledali i oni koji se žele slikati sa Missicom mogu doći večeras (12.08., nedjelja) u vremenu od 20:30 do 22:30 sati u Kavanjinove dvore.
Izložba će 31. kolovoza biti postavljena u Supetru u Galeriji Ivan Rendić u sklopu predstavljanja tek izišle knjige o bračkoj flori: 103 samonikle biljke otoka Brača; vodič za šetnju prirodom, autorica Tije Mlinac i Marise Škaljac pa oni koji žele naučiti više o ljepoti koja nas okružuje neka svakako dođu taj dan do Supetra.
Galerija u Bolu – info
Radno vrijeme/ working hours
9.00 – 12.00 , 18.00 – 23.00
svaki dan / every day
Ulaznica / ticket
Odrasli / adults : 15 kuna
Djeca / children : 5 kuna
Galerija umjetnina u Bolu nosi ime Branislava Deškovića (1883.–1939.), jednog od najboljih animalista novijeg hrvatskog kiparstva, rođenog u Pučišćima. Smještena na obali usred luke, u prekrasnoj renesansno-baroknoj palači ( 1694.), u stalnom postavu na tri etaže posjeduje jedan od najreprezentativnijih postava hrvatske moderne umjetnosti: tridesetak slika Ignjata Joba, dvadesetak Ljube Ivančića, niz skulptura Valerija Michielija i Ivana Rendića te samog Deškovića. Od slikara između dva rata najčešća su djela Ignjata Joba i Jurja Plančića, galerija čuva radove više od tridesetak slikara i desetak kipara, među kojima se nalaze i neka od najvećih imena suvremene hrvatske umjetnosti – od slikara Marina Tartaglije, Otona Postružnika, Frane Šimunovića, Ive Šebalja, Ljube Ivančića i Šime Perića, a od kipara Valerija Michielija, Mirka Ostoje, Raula Goldonija i drugih.
Mnogi umjetnici čija su djela izložena u Galeriji svojim su podrijetlom vezani uz Brač ili je ovaj otok u određenoj mjeri utjecao na oblikovanje njihova umjetničkog izričaja. Za mnoge su umjetnike zastupljene u Galeriji dalmatinsko podneblje, posebice otok Brač bili neiscrpnim izvorom nadahnuća. Umjetnička zbirka Galerije ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. U aneksu prizemlja Galerije i ove se godine odvija živa izložbena djelatnost u ciklusu „Ljetne izložbe u Galeriji Branislava Deškovića „.
THE BRANISLAV DESKOVIC FINE ARTS GALLERY, BOL. This intimate gallery bears the name of Branislav Dešković (1883–1939), born in Pučišća, who was one of the best animal sculptors of modern Croatian art. The gallery is situated in a harmonious Renaissance-Baroque building in the port and holds one of the most representative displays of Croatian modern art. On the ground floor, works of sculptors (I. Rendić, I. Meštrović, B. Dešković, A. Augustinčić, V. Michieli and others) can be seen whilst on the first and second floors, a selection of the significant works of Croatian contemporary artists, such as V. Michieli, R. Goldoni, Lj. Ivančić I. Job, J. Plančić, E. Vidović and others are on display. Occasional exhibitions of painters and sculptors connected to Brač by their origin, and selected from the rich gallery collection are also held here. These paintings and sculptures repeatedly reflect the blended affinity of the climate and character that is widely known as being Mediterranean, southern or temperamental, regardless of the author’s origin.
GALERIE D’OEUVRES D’ART „BRANISLAV DEŠKOVIĆ“, BOL. La galerie d’oeuvres d’art de Bol porte le nom de Branislav Dešković (1883.–1939.), un des meilleurs animalistes de la nouvelle sculpture croate, né à Pučišća. Installée sur la côte en plein coeur du port, dans un merveilleux palais baroque de la Renaissance, elle possède l’un des ensembles de copies les plus représentatives de l’art moderne croate. Les sculpteurs sont exposés dans la salle du rez-de-chaussée – entre autres on trouvera I. Rendić, I. Meštrović, B. Dešković, A. Augustinčić, V. Michieli. Les oeuvres les plus caractéristiques des grands noms de l’art contemporain croate sont présentées dans les salles du premier et du second étage. Ainsi sont exposés entre autres V. Michieli, R. Goldoni, Lj. Ivančić , I. Job, J. Plančić, E. Vidović. D’autres oeuvres appartenant au riche fond de la galerie, et pour certaines propres aux peintres et sculpteurs originaires de l’île de Brač, sont exhibées lors des expositions temporaires. Ces toiles et statues ont en commun de toujours révéler des thèmes apparentés au ciel et aux figures que nous nommons méditéranéennes, méridionnales, au tempérament fort, et ce peu importe l’origine de l’auteur.
KUNSTGALERIE „BRANISLAV DEŠKOVIĆ“, BOL. Die Kunstgalerie auf Bol trägt den Namen von Branislav Dešković (1883–1939), einem der besten Animalisten der neueren kroatischen Bildhauerei, geboren in Pučišći. Gelegen auf der Insel inmitten vom Hafen, in einem wunderschönen Renaissance-Barock Palast, besitzt sie eine der repräsentativsten Aufstellungen der kroatischen modernen Kunst. Im Saal im Erdgeschoss sind folgende Bildhauer vertreten – I. Rendić, I. Meštrović, B. Dešković, A. Augustinčić, V. Michieli und andere. In den Sälen des ersten und zweiten Stocks sind ausgewählte bedeutungsvolle Werke der Größen der kroatischen zeitgenössischen Kunst ausgestellt. Es sind vertreten: V. Michieli, R. Goldoni, Lj. Ivančić , I. Job, J. Plančić, E. Vidović und andere. Bei gelegentlichen Ausstellungen werden auch andere Werke aus dem reichen Fundus der Galerie ausgestellt, unter welchen sich auch Werke von Malern und Bildhauern befinden, welche aufgrund der Abstammung mit der Insel Brač verbunden sind. Auf diesen Bildern und Skulpturen dringt immer wieder die Verwandtschaft zwischen dem Klimagebiet und den Gestalten durch, welche wir mediterran, südlich, temperamentvoll nennen, ohne Rücksicht auf die Herkunft des Autors.
LA GALLERIA D’ARTE BRANISLAV DEŠKOVIĆ, BOL. Questa piccola e intima galleria porta il nome di Branislav Dešković (1883–1939), nato a Pučišća, che fu uno dei massimi esponenti di scultura zoomorfa dell’arte moderna croata. La galleria si trova all’interno di un armonioso edificio rinascimentale – barocco, situato presso il porto, ed espone una delle più rappresentative collezioni d’arte moderna croata. Al piano terra si possono ammirare le opere di numerosi scultori (I. Rendić, I. Meštrović, B. Dešković, A. Augustinčić, V. Michieli e altri), mentre, al primo e al secondo piano, è esposta una selezione delle opere più significative di artisti croati contemporanei, come V. Michieli, R. Goldoni, Lj. Ivančić I. Job, J. Plančić, E. Vidović e altri. Qui si tengono anche mostre temporanee di pittori e scultori originari di Brač, le cui opere fanno parte della ricca collezione della galleria. I dipinti e le sculture riflettono continuamente l’affinità tra il clima e quel carattere comunemente definito mediterraneo, oppure meridionale o temperamentale, a prescindere dalle origini dell’autore.
UMĚLECKÁ GALERIE „BRANISLAV DEŠKOVIĆ”, BOL. Umělecká galerie v Bolu nese jméno Branislava Deškoviće (1883.–1939.), jednoho z nejlepších animalistů moderního chorvatského sochařství, narozeného v obci Pučišće. Galerie leží na pobřeží uprostřed přístavu, v překrásném renesančně-barokním paláci a nabízí jednu z nejreprezentativnějších sbírek chorvatského moderního umění. V sále v přízemí jsou zastoupení tito sochaři – I. Rendić, I. Meštrović, B. Dešković, A. Augustinčić, V. Michieli a další. V sálech v prvním a ve druhém patře jsou vystavena významnější díla velikánů chorvatského současného umění. Nalezneme zde díla umělců, jako jsou V. Michieli, R. Goldoni, Lj. Ivančić, I. Job, J. Plančić, E. Vidović a dalších. Během příležitostných výstav jsou vystavována i ostatní díla z bohatého fundusu galerie, mezi kterými jsou i díla malířů a sochařů, kteří jsou původem z ostrova Brač. Na těchto obrazech a sochách se stále prolínají vlastnosti podnebí a lidí, kterým říkáme “mediteránské”, “jižní”, “temperamentní“ – bez ohledu na původ autora.
Muzej otoka Brača – info
Radno vrijeme muzeja / working hours:
Svaki dan / every day:
8.00 – 20.00 sati
Ulaz / entrance fee
Odrasli / adults: 12 kuna
djeca do 14 godina / children up to 14 years: 5 kuna
e- mail: centar.za.kulturu.brac@st.t-com.hr
tel/ phone: +385( 21) 637 092
+385 (91)6370920
MUZEJ OTOKA BRAČA, ŠKRIP. Muzej otoka Brača smješten je u Škripu, najstarijem naselju na otoku u kojemu preko pet tisuća godina traje život o čemu govore i mnogobrojni spomenici. Ime Škripa potječe od latinske imenice scrupus, koja znači «oštro, golemo kamenje», kakvo je bilo ovdje, u zaleđu rimskih kamenoloma. U muzejskom sklopu ambijentalnih kuća, koje dijelom zatvaraju ilirske zidine, rimski mauzolej i hrvatski tvrdalj, smješten je bogat lapidarij rimskih, kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih spomenika graditeljstva i skulpture, među kojima se ističu Herkulov lik, nalazi u Mirju i drugdje, te odljev Povaljskoga praga. U ostalim dvoranama nalazi se zanimljiva etnografska zbirka ovog poljoprivrednog, stočarskog i kamenarskog otoka, te vrijedni predmeti kućnog namještaja. Iznad rimskog mauzoleja strši visoko kula Radojković podignuta u 16. stoljeću za mletačko-turskih ratova. U kuli je uređena bogata zbirka fotografija, oružja i dokumenata antifašističkog pokreta na otoku iz Drugog svjetskog rata.
ISLAND OF BRAČ MUSEUM, ŠKRIP. The island’s regional museum has made a perfect choice by taking Škrip for its location, a monument itself, being the oldest settlement on the island with an abundance of cultural monuments. The name Škrip originates from the Latin word scrupus, which denotes huge sharp stones that in those times were to be found at the back of Roman quarries. Among the houses that partly enclose the Illyrian buildings, the Roman mausoleum and the Croatian stronghold, there is a rich stone collection consisting of Roman, Late Antiquity and Early Medieval monuments and sculptures. The most prominent of these are the image of Hercules, the findings from Mirje and elsewhere and the copy of the Povlja lintel. Interesting ethnographic artefacts of this island are immersed in its agricultural, sheep-breeding and stone-masonry tradition, as well as in the valuable examples of its furniture which are to be found in the halls on the first floor. Above the Roman mausoleum is the projecting Radojković tower (kula Radojković) which was built in the 16th century, during the Venetian-Turkish wars. Within the tower a rich collection of photographs, weapons and documents from the World War II depicting the history of the antifascist movement on island is displayed.
MUSÉE DE L’ILE DE BRAČ, ŠKRIP. Le Musée de l’île de Brač se trouve à Škrip, le plus ancien village de l’île, dans lequel la vie perdure depuis plus de cinq milles ans, comme en témoignent les innombrables monuments. Le nom Škrip découle du latin scrupus, qui signifie „pierre immense et tranchante“, comme celles que l’on trouvait ici aux abords des carrières romaines. Dans le périmètre des maisons pittoresques jouxtant le musée, qui sont entourées partiellement de fortifications illyriennes, d’un mausoléee romain et d’un fortin croate, se niche un riche musée lapidaire recelant des sculptures et des oeuvres architecturales romaines de la basse antiquité et du haut moyen-âge, parmi lesquelles se détachent une statue d’Hercule, des découvertes de Mirj et d’ailleurs, ainsi qu’un coulage du „pas de Povalj“. Dans les salles restantes se trouvent une intéressante collection etnographique caractéristique de cette île rocailleuse d’agriculture et d’élevage, ainsi que de précieuces pièces de mobilier. Au dessus du mausolée se dresse la haute tour Radojković, élevée au 16e siècle lors des guerres entre l’empire ottoman et Venise. L’intérieur de la tour est paré d’une riche collection de photos, d’armes et de documents évoquant le mouvement antifasciste de l’île pendant la seconde guerre mondiale.
MUSEUM DER INSEL BRAČ, ŠKRIP. Das Museum der Insel Brač liegt in Škrip, der ältesten Siedlung auf der Insel, in welcher über fünftausend Jahre lang das Leben dauert, wovon auch zahlreiche Denkmäler zeugen. Der Name von Škrip stammt vom lateinischen Nomen scrupus, was «scharfes, gigantisches Gestein» bedeutet und solches gab es hier, im Hinterland des römischen Steinbruchs. Im Museumsgefüge ambienteller Häuser, welche teilweise von illyrischem Gemäuer, römischen Mausolen und kroatischen Festungen abgeschlossen sind, ist das reiche Lapidarium an römischen, spätantiken und frühmittelalterlichen Denkmälern der Architektur und Skulpturen untergebracht, unter welchen sich die Gestalt des Herkules, Funde aus Mirja und von anderswo, sowie der Ausfluss der Schwelle Povaljsko hervorheben. In den übrigen Sälen befindet sich eine interessante ethnographische Sammlung dieser landwirtschaftlichen, Viehzucht- und Steinbruchinsel, sowie wertvolle Gegenstände häuslichen Mobiliars. Über dem römischen Mausoleum ragt der hohe Turm Radojković hervor, welcher im 16. Jahrhundert während der venezianisch-türkischen Kriege errichtet wurde. Im Turm ist eine reiche Sammlung an Fotografien, Waffen und Dokumenten der antifaschistischen Bewegung auf der Insel aus dem Zweiten Weltkrieg untergebracht.
MUSEO DELL’ISOLA DI BRAČ, ŠKRIP. Il museo regionale dell’isola, stabilendo a Škrip la propria sede, ha compiuto una scelta davvero eccellente; un luogo che costituisce un monumento già da sé, trattandosi del più antico insediamento sull’isola, con un ricco patrimonio culturale. Il nome Škrip deriva dal latino scrupus, che si riferisce alle enormi pietre aguzze ritrovate nei pressi delle cave romane. Tra le abitazioni che in parte circondano gli edifici illirici, il mausoleo romano e la roccaforte croata, si può ammirare una ricca collezione di monumenti e sculture in pietra, risalenti al periodo romano, tardo antico e altomedievale. Tra di essi spiccano l’immagine di Ercole, i ritrovamenti di Mirje e dintorni, e una copia dell‘architrave di Povlja. Gli interessanti manufatti e i pregevoli esempi di suppellettili esposti nelle sale al primo piano, oltre ad avere una certa rilevanza da un punto di vista etnografico, rimandano alle tradizioni locali legate all’agricoltura, alla pastorizia e all’estrazione della pietra. Sopra il mausoleo romano spicca la torre Radojković (kula Radojković), costruita nel XVI secolo, durante le guerre tra Veneziani e Turchi. All’interno della torre è custodita una ricca collezione di fotografie, armi e documenti risalenti alla Seconda Guerra Mondiale, a testimonianza della storia del movimento antifascista sull’isola.
MUZEUM OSTROVA BRAČ, ŠKRIP. Muzeum ostrova Brač se nalézá ve Škripu, v nejstarší osadě na ostrově, která je obydlena již více než pět tisíc let, o čemž svědčí i mnohačetné památky. Název Škripa pochází z latinského slova scrupus, které znamená “ostré, ohromné kamení”, které bylo zde – za římskými kamenolomy. V muzejním komplexu původních domů, které jsou částečně ohrazeny ilyrskými hradbami, římským mauzoleem a chorvatskou pevností, se nachází bohaté lapidárium římských, pozdně antických a raně středověkých památek stavitelství a skulptury, z nichž je nutno zmínit sochu Herkula, nacházející se v Mirji i jinde a odlitek Povaljského prahu. V ostatních sálech se nachází zajímavá etnografická sbírka tohoto zemědělského, dobytkářského a kamenického ostrova a vzácné předměty domácího nábytku. Nad římským mauzoleem se tyčí vysoká věž Radojković, postavena v 16.stol. během benátsko-tureckých válek. Ve věži je zřízena bohatá sbírka fotografií, zbraní a dokumentů antifašistického hnutí na ostrově z druhé světové války.
Penjite Brač
Vrijedni član stivanske udruge Saxum i oslonica adventure agencije Aldura Sport Neven K. izradio je ove zime detaljnu penjačku on-line kartu Climbing Brač.
Karta je dostupna na ovom linku i opisuje brojne penjačke smjerove u okolici Ložišća i Bobovišća na moru.
Ako ste iskusan penjač u osvajanje ovih uređenih smjerova možete se zaputiti sami, a ako vam treba stručno vodstvo potražite ga u Sutivanu u agenciji Aldura Sport
Medicinska nemeza
U nakladi izdavačke kuće LITTERIS Zagreb, po prvi put je na hrvatskom tržištu objavljen prijevod jednog od najpoznatijih djela Ivana Ilića (Illich) svjetski priznatog filozofa, sociologa, društvenog kritičara, erudita i poliglota, bračkih korijena: MEDICINSKA NEMEZA – eksproprijacija zdravlja.
Ilić je studirao histologiju i kristalografiju na sveučilištu u Firenci, adoktorirao je s tezom o Arnoldu Toynbeeu i njegovoj filozofiji povijesti na Sveučilištu u Salzburgu. Tome je pridodao isti stupanj iz filozofije i teologije na uglednom Gregorijanskom sveučilištu u Vatikanu.
Zaređen za svećenika, djeluje kao dušobrižnik u siromašnoj portorikanskoj župi u New Yorku. 1959. odlazi u Južnu Ameriku, a 1961. g. osniva Centar za međukulturnu dokumentaciju (CIDOC) u Cuarnevaci, u Meksiku. Surađuje u različitim europskim i američkim časopisima, sudionik je mnogih međunarodnim skupovima. Jedna nepotpuna bibliografija Ilićevih djela broji više od sto jedinica.
Djela koja su ga učinila slavnim: Dolje škole (1971.), Pravo na zajedništvo (1973.), Medicinska Nemezis (1975.), Prema povijesti potreba (1978.) Rad u sjeni(1981.)
Sintagma ” Medicinska nemeza”, koja je naslov ove poznate Illicheve knjige, postala je drugo ime za razornu kritiku suvremene medicine, simbol negativnog i unazađujućeg djelovanja suvremenoga medicinskog establishmenta koji čine medicinske institucije, zdravstveno-zaštitni profesionalci, farmaceutske kompanije…
Illich u knjizi podastire obilje dokaza o brojnim štetama koje suvremeni medicinski establishment nanosi čovjeku. Moderna medicina, koja se temelji na biomedicinskom modelu i terapiji lijekovima, dovodi do epidemije jatrogeneze, tj. medicinski prouzrokovane bolesti.
Osim što liječnik nanosi neposredne štete čovjekovu zdravlju (zbog medicinske negligencije, nemara, neznanja, stručnih pogrešaka…), medicinski establishment i indirektno ugrožava čovjekovo zdravlje stvarajući njegovu ovisnost od tehnološki razvijenoj medicini. Jedna od posljedica takve ovisnosti, upozorava Illich, jest stanje u kojem ljudi postupno gube vjeru u vlastito znanje i vlastitu moć prosuđivanja.
Na taj način medicina pretvara čovjekovu adaptivnu sposobnost u discipliniranost pasivnoga medicinskog potrošača. Zdravstveno-zaštitne profesije podrivaju čovjekovo zdravlje na strukturalan način razarajući njegovu moć da na osoban i autonoman način ovlada svojom boli.
Ivan Illich preminuo je 2002. godine, a Sutivan mu je posvetio poseban prostor u proslavljenoj monografiji SUTIVAN: kulturna povijest.
Bračani u Stonu
Udruga Crno Bili Svit gostovala je i ove godine na jedinstvenom gastro-filmskom festivaluKinookus koji se drugu godinu za redom održao u povijesnom gradiću Stonu na pelješkom
poluotoku. 
Osim projekcija filmova koji se bave gastro tematikom, proizvodnjom i konzumiranjem hrane, ekologijom i održivim razvojem, festival ima još nekoliko sekcija poput Kinolokusa, Kinopokusa i Kinfokusa koji obuhvaćaju razna događanja, promocije, predavanja, edukativne radionice i eko akcije, od kojih je ove godine najvažnija bila zasađivanje hrastova (dubova) u sklopu akcije «Hrast-emo s imenom dubrovačkim».
Stivanska udruga Crno Bili Svit lani je na festivalu gostovala sa jednom epizodom serijala «Utrka 1000 otoka» i bila jedini hrvatski film u natjecateljskoj konkurenciji, a ujedno je vodila i zanimljivu video radionicu «Stonska video kronika» sa dvadesetoro djece iz Stona i Dubrovnika.
Ove godine osmislili su radionicu kreativne digitalne fotografije koja je opet okupila veliki broj mladih a svoju kulminaciju imala na završnoj večeri festivala kada je prije proglašenja pobjednika prikazana video projekcija izrađene foto-reportaže ovogodišnjeg događanja i reportaže «Stonska video kronika» koja je montirana od prošlogodišnjeg materijala koji su djeca uz vođenje članova udruge samostalno osmislili i snimili.
Ove godine festival je otvorio Thomas Struck, direktor Kulinarisches Kino-a, sekcije Berlinskog filmskog festivala, a festivalu su nazočili i brojni režiseri, scenaristi i snimatelji, uz poznata imena iz svijeta kulinarstva, slow fooda i gastro izdavaštva.
Bračka udruga Crno Bili Svit iz Sutivana posebno je počašćena pozivom turskog redatelja Imre Azema da u sklopu prezentacije Kinookus festivala u Istambulu dođe i predstavi svoj rad sa djecom i filmske uratke koji su na tim radionicama nastali.
Još jedna stivanska ekološka udruga, Svijet kao cvijet, pozvana je da pošalje svoje predstavnike u Konavle i u Ston kako bi proveli nekoliko dana u društvu Pietra Sarda, predsjednika Fondacije za bioraznolikost svjetski poznatog Slow Food pokreta, za vrijeme njegova posjeta festivalu Kinookus.
U društvu sa Sardom članice udruge obišle su lokacije i projekte koje Slow Food podržava u Konavlima i okolici Stona, a razgovaralo se i o inicijativi ove bračke udruge za osnivanjem slow food Convivuma na otoku Braču.
Brač očima Engleza
Engleski novinar David Atkinson, koji je ovog ljeta boravio na Braču, objavio je članak o svom doživljaju otoka na stranicama popularnog engleskog portala i dnevnika The Telegraph.
U ne pretjerano iscrpnoj reportaži koju ovakav otok zaslužuje, čitatelji ipak mogu pronaći po koju korisnu informaciju. Članak možete pročitati na ovom linku..
Stranica se ponekad duže učitava, pa sami tekst članka možete pronaći ovdje..
