Rješenjem od 19. siječnja 2021. godine Ministarstvo kulture i medija RH utvrdilo je svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra za „Mediteransku prehranu na hrvatskoj strani Jadrana“.
Time je predmetno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z – 7440. Ovo kulturno dobro predstavlja ukupnost vještina, znanja, praksi, vjerovanja, ponašanja i običaja vezanih uz poljoprivredu i ribarstvo, sakupljanje, preradu, pripremanje i osobito konzumiranje hrane.
Istim rješenjem na popis nositelja nematerijalnoga kulturnog dobra uvrštena je i Narodna knjižnica Sutivan, koja je participirala kao nositelj i na upisu Mediteranske prehrane 2013. na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Maroka, Portugala i Španjolske. Kao područja koja prezentiraju mediteransko nasljeđe u prehrani, Hrvatska je odabrala upravo otoke Brač i Hvar.
Nositelji s Brača
Na popisu nositelja se sa otoka Brača još nalaze: Centar za kulturu Brač, Centar za kulturu Općine Bol, Poljoprivredna zadruga Supetar, Srednja škola Bol, Udruga Svijet kao cvijet i Osnovna škola Pučišća – Učenička zadruga Medujak. Svi nositelji dužni su provoditi mjere zaštite sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pridržavajući se njihove povijesno-tradicijske matrice I pojavnosti.
Narodna knjižnica Sutivan u tom smjeru, osim dosadašnjeg vođenja manifestacije “Smotra sirnica otoka Brača” i izdavanja knjiga “103 samonikle biljke otoka Brača” i “Samonikle biljke dalmatinskih otoka i priobalja”, planira i niz novih aktivnosti sa kojima ćemo vas pobliže upoznati kada krenu u realizaciju.
2022. godine Narodna knjižnica tiskala je dvojezičnu brošuru “Sirnice otoka Brača” koju u .pdf formatu možete preuzeti klikom na link ispod: sirnice-brosura

Stivanski običaji uoči blagdana sv. Ivana
Užežin blagdana sv. Ivana, po kojem je Sutivan i dobio ime, svake se godine ispred crkvice podignute na temeljima starokršćanske bazilike na Bunti pali veliki krijes koji se na Braču još nazivao „prosvit“, „svitnjak“ ili „oganj“. Prastari je to običaj slavljenja...

Jedan od zadnjih velikih projekata akademika Luka Paljetka: prepjev stihova Jerolima Kavanjina na suvremeni hrvatski jezik
Proslavili smo nedavno imenovanje novoga akademika Dražena Katunarića, a oplakali smo i odlazak dragog akademika, legendarnog Luka Paljetka, kojemu je u utorak 28. svibnja održana posmrtna komemoracija u Zagrebu. Zatekla nas je i iznenadila njegova smrt nakon...

Objavljena bibliografija Sutivana
Narodna knjižnica Sutivan objavila je na svojim mrežnim stranicama bibliografiju radova o Sutivanu i radova vezanih za Sutivan, kao važan doprinos istraživanjima prošlosti i sadašnjosti Sutivana, u više znanstvenih područja. Bibliografijom se mogu poslužiti svi...