Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan

Narodna knjižnica Sutivan sa svojim suvremenim pristupom korisnicima jedna je od knjižnica koje su na putu da postanu “treći prostor” lokalne zajednice, koji će im uz obiteljski i radni prostor ponuditi sadržaje koji im omogućuju da se zabave, educiraju i informiraju te da ostvare potrebu  pripadnosti društvu i potrebu za samopotvrđivanjem putem volontiranja i participiranja u raznim aktivnostima koje knjižnica provodi.

Upoznajte nas:
Usluge

USLUGE

Osim uobičajenih knjižničnih usluga nudimo i neke sasvim posebne – provjerite!

Zanimljivosti

ZANIMLJIVOSTI

Jeste li znali da smo među najaktivnijim knjižnicama u Hrvatskoj u domeni BookCrossinga? Jeste li znali da smo i član familije knjižnica-izdavača i da smo nedavno objavili naše prvo izdanje? Saznajte više na ovom linku.

Projekti

PROJEKTI

Formiranje zbirke djela književnika i pjesnika hrvatskog podrijetla pod imenom “Druga domovina” trenutno je najveći projekt na kojem knjižnica radi. U ovom, za hrvatsku knjižnu baštinu vrlo važnom projektu surađujemo sa nizom ustanova i institucija u RH i u inostranstvu.

Radno vrijeme

RADNO VRIJEME

Radno vrijeme knjižnice za korisnike je:

Ponedjeljak i srijeda od 15 do 20:00 sati.

Utorak, četvrtak i petak od 10 do 15:00 sati.

tel. 021 718 000

Obavijest o računu

Poštovani poslovni partneri, od 01. siječnja 2016. godine knjižnica posluje preko sustava riznice Općine Sutivan: Novi račun: IBAN: HR5723300031859200005 Prijašnji IBAN knjižnice više ne postoji pa vas molimo da plaćanja vršite na novi račun sa naznakon "za Narodnu...

Dostupan on-line katalog

Od danas možete sa naših stranica pretraživati ažurni katalog knjižne građe naše knjižnice:                ...

Potpora iz Tivta

Još jedna potpora sakupljanju zbirke Druga domovina stiže također iz susjedne Crne Gore, ovaj put iz Tivta. Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i hrvatska knjižnica Ljudevit Gaj te hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum poslali su nam primjerke svojih monografija i...

Potpora iz Kotora

Još jedno pismo potpore sakupljanju literature hrvatskih iseljenika za zbirku DRUGA DOMOVINA stigla je posredstvom voditeljice ogranka Matice iseljenika u Splitu, Branke Bezić Filipović. Hrvatsko građansko društvo Crne Gore - Kotor pruža podršku našoj knjižnoj akciji...

Mjesto za novosti

Trudit ćemo se obavijestiti Vas o svim važnijim i neobičnijim događanjima u knjižnici kao i razveseliti vas zanimljivim fotografijama. Naša knjižnica je mjesto gdje se djeca izuzetno dobro zabavljaju i rado provode slobodno vrijeme pa je najveći broj aktivnosti usmjeren upravo njima.

  • Djeca u knjižnici 40%
  • Odrasli u knjižnici 60%
  • Od ukupnog broja stanovnika 12%

Motto naše knjižnice:

Ulaskom u knjižnicu postajete dioničar “društva znanja” i baštinik povijesne ljubavi za pisanom riječi.

Dok su nekada komparativne prednosti države bile plodna zemlja, pa sirovine i energija, danas je to stanovništvo koje je sposobno i spremno primjenjivati relevantno znanje u donošenju i provođenju važnih odluka, kako na kolektivnoj, tako i na knowindividualnoj razini. Za male je zemlje osobito važna odgovarajuća primjena postojećeg svjetskog znanja, koje je uglavnom dostupno svima, u čemu one mogu nadmašiti velike zemlje, pa se u njima može živjeti kvalitetnije nego i u ‘supersilama’. U proizvodnji, pak, novog znanja trebaju se usredotočiti na područja u kojima raspolažu potrebnim istraživačkim kapacitetima ili ih mogu razviti. Zbog uloge znanosti i obrazovanja u nacionalnom razvoju vodeća je ambicija Europske unije postati najdinamičnija i najkompetitivnija svjetska ekonomija, sposobna za održivi gospodarski rast s više boljih poslova i većom socijalnom kohezijom, tako da postane vodeće društvo znanja (The Lisbon Process, 2000., Educational ambitions for Europe, CIDREE, 2002.).

Budući da stvarati i primjenjivati novo znanje ne mogu neobrazovani ili loše obrazovni ljudi, obrazovanje treba biti kvalitetno i dostupno svima. S tim se u vezi mijenja i sam koncept obrazovanja i razumijevanje njegove kvalitete. Napušta se tradicionalno razumijevanje obrazovanja kao školovanja namijenjenog samo djeci i mladima. Prema tradicionalnom shvaćanju, život je podijeljen na dva osnovna razdoblja: razdoblje djetinjstva i mladenaštva kada se uči i razdoblje odraslosti kada se radi. Međutim, zbog dinamičnih tehnoloških, gospodarskih, ali i društvenih i ekoloških promjena učiti treba čitav život, a ne samo u djetinjstvu i mladosti. No, kako se čitav život ne može ići u školu, uči se i neškolskim oblicima cjeloživotnog učenja – ‘neformalnim i informalnim’ obrazovanjem (samoobrazovanjem). U tom kontekstu obrazovanje odraslih postaje sastavni dio sustava cjeloživotnog učenja.

A da bi društvo postalo društvo znanja, ono mora biti i društvo koje uči (lifelong learnin society – LLL).

(iz teksta doktora znanosti Nikole Pastuovića objavljenog u Vjesniku 2008.)

Postanite član

Učlanite se kako bi postali naš prijatelj i pomogli rad knjižnice

 

Želim se učlaniti
Share Button