Događanja
Zavičajna zbirka Dračevice
Sinoć, 17. svibnja 2013. u Dračevici je svečano promoviran novoobnovljeni prostor stare gospodarske zgrade u kojoj je smještena zavičajna zbirka mjesta pod imenom “Store makine”.
Radi se o nekadašnjem Zadružnom domu, koji je u međuvremenu zapušten a danas obnovljen u uspješnoj suradnji mještana Dračevice i Općine Nerežišća. U prostoru je izložena impresivna preša za ulje sa tri velika tijeska koji su se stiskali u početku na ručni a kasnije na nožni pogon preko velikog kotača ugrađenog u stražnji zid prostorije. U manjoj prostoriji izložen je kameni mlin za masline a u ostatku prostora nalaze se razni primjerci alata i ostaci parnog mlina za mljevenje pšenice. Manju prostoriju krasi i lijepa slika Dračevice iz 19. stoljeća.
Kompletna restauracija drevne “makine” izvršena je 2011. godine u suradnji sa Ministarstvom kulture i Konzervatorskim odjelom u Splitu. Obilazak zbirke može se dogovoriti pozivom na brojeve telefona: 649-714, 091 585 9310, a moguća su i organizirana vodstva većih grupa uz prethodnu najavu. U prostoru zbirke mogu se kušati i kupiti autohtoni proizvodi OPG-a Žuvić iz Dračevice.
Formiranje ove zbirke primjer je dobre prakse kakav bi trebala slijediti sva mjesta na Braču, pogotovo ona u unutrašnjosti otoka kako bi privukli turiste željne drugih aktivnosti osim mora i sunčanja, uz mogućnost prezentacije i plasmana vrijednih prehrambenih proizvoda i rukotvorina našeg otoka.
Više informacija o “Storoj makini” potražite putem e-maila: martina.zuvic(et)gmail.com
Jestivo samoniklo bilje – radionica
U sklopu tradicionalne manifestacije „Kužina od štajuna“ danas se na turističkoj gastro stazi „Dolčevita“ i obiteljskom gospodarstvu „Ranjak“ na inicijativu direktora TZG Supetra Ive Cvitanića održala zanimljiva radionica.
Tija Mlinac, agroekolog iz Sutivana prezentirala je zainteresiranim ugostiteljskim djelatnicima mogućnosti koje nudi priroda otoka Brača u smislu obogaćivanja svakodnevne osobne prehrane i ponude autohtonih jela u restoranima. Polaznici radionice upoznali su se sa brojnim jestivim vrstama samoniklog bilja koje je u ovo doba godine pogodno za branje i konzumaciju.
Nakon uvodne prezentacije prethodno ubranog ili osušenog bilja sudionici su prošetali dijelom nedavno promovirane pješačke staze „Dolčevite“ i upoznali se sa biljkama u njihovom prirodnom staništu, načinima branja i mogućnostima konzumacije te njihovoj zdravstvenoj i prehrambenoj vrijednosti. Iako je temperatura već pomalo ljetna i većina biljaka je već u cvatu, kada uglavnom nisu pogodne za branje, našlo se tu po nekoliko lijepih primjeraka trputca, tratinčica, kosovca, kostriječa, divljeg graška, razgranjene presličice, izdanaka veprine i tetivike pa i pokoja šparoga a čulo se i dosta informacija o brojnim drugim vrstama koje trenutno nisu u stadiju u kojem se mogu konzumirati.
Po završetku šetnje pripremljena su jela za degustaciju, a ponuđeni i originalni proizvodi „Ranjaka“ poput soka od kadulje, „maslačkovog meda“ i kolača od rogača. Na trpezi se tako našla: kuhana tetivika sa jajima na kvasinu, fileti slanih inćuna sa salatom od tratinčice, mala mišanca divljeg zelja i pržene lučice razgranjene presličice zalivene maslinovim uljem.
Posljedica ove radionice zasigurno će biti još poneko autentično i ukusno jelo na jelovnicima naših restorana i konoba.
Slatka pješačka staza
Svečanim otvaranjem 28. travnja započela je priča o jedinstvenoj bračkoj turističkoj gastro-pješačkoj stazi „Dolčeviti“.
Uređena prema konceptu koji je osmislio direktor TZG Supetra Ive Cvitanić sa svojim suradnicima ova „gourmet“ staza vodi goste od dobro označenog ulaza na vrhu uspona prema Nerežišćima preko Donjeg Humca do skrivene Dračevice.
Posebitost staze je u tome što gostima osim ugodnog i slikovitog pješačenja i uživanja u prirodi i biljkama nudi i mogućnost obilaska pet ugostiteljskih objekata, dvije umjetničke galerije i jedinog vinskog podruma na ovoj strani otoka. Temeljem „Putovnice“ koju će putnik namjernik moći preuzeti u turističkom Info punktu u trajektnoj luci omogućena mu je degustacija raznovrsnih bračkih specijaliteta u pojedinom ili svim ugostiteljskim objektima po popularnim cijenama, posjet vrsnim bračkim umjetnicima u kamenu i kušanje vina u vinskom podrumu obitelji Senjković. Svaki od ugostiteljskih objekata raspoređenih na putu: „Ranjak“, „Žiža“, „Turanj“, „Kopačina“ i „Pol česminu“ ponudit će gostima ukusne delicije za koje su se specijalizirali a obilazak svih postaja staze na kojima će „putovnicu“ popuniti prigodnim pečatima donositelju osigurava i poklon iznenađenja koji može preuzeti u turističkom uredu u Supetru.
Sa ljepotom staze i originalnom koncepcijom upoznali su se danas i brojni uzvanici i televizijske ekipe koji su na relativno kratkoj stazi (6 km) uživali u skoro cjelodnevnom izletu i otišli kućama prepuni dojmova, punih želudaca i sa okusom „slatkog bračkog života“ na nepcima.
Bračke orhideje na Dolčeviti
U obilasku novouređene turističke gastro-pješačke staze «Dolčevita» nedaleko Donjeg Humca na Braču zatekli smo četiri prekrasne i strogo zaštićene zavičajne svojte iz porodice orhideja:
-
- Orchis quadripunctata – četverotočkasti kaćun
-
- Ophrys cornuta – roščićasta kokica
-
- Ophrys bertolonii – Bertolonijeva kokica
-
- Orchis ustulata – medeni kaćun, crnocrveni kaćun
Popisane i u Crvenoj knjizi kao ugrožene vrste zbog fragmentacije i nestajanja staništa ove biljne ljepotice poseban su i vrijedan ukras «Dolčevite». Svečano otvaranje staze
predviđeno je za nedjelju 28. travnja u 10:30 sati u sklopu popularne manifestacije TZG Supetra «Kužina o’ štajuna» koja traje od 27. travnja do 5. svibnja.
„Dolčevita“ je osmišljena kao ugodna šetnja prirodom otoka Brača sa pričom o njegovoj gastronomskoj ljepoti, kulturi i tradiciji življenja. Staza započinje u blizini agroturizma „RANJAK“ povrh
Supetra i prolazi pokraj pet restorana, konoba i agro-domaćinstava, dvije umjetničke galerije i jedne obiteljske vinarije. Ukupne je dužine oko 6 km i povezuje Donji Humac i Dračevicu – još
nedovoljno valorizirane dragulje bračke arhitekture i tradicijskog načina življenja.
Poziv na stvaranje glazbe
Pozivamo svu bračku djecu osnovnoškolske dobi (3. – 8. razred) i njihove roditelje da iskažu svoj interes za sudjelovanje u GLAZBENOJ STVARAONICI, glazbeno-edukacijskom programu Narodne knjižnice Sutivan koji je otvoren za sve zainteresirane.
Program se trenutno odvija svakog petka od 11:30 do 14 sati, a u slučaju formiranja veće grupe moguće je dogovoriti drugi termin održavanja.
Kontaktirajte nas na tel. 718 000 ili e-mail: knjiznica-sutivan@otok-brac.info
Vapaj za dijalektom
U Srednjoj školi Brač u Supetru, povodom dana škole i državnog natjecanja ELEKTRO 2013 postavljena je uspješna izložba učeničkih likovnih radova a i druga zanimljiva izložba neobičnog imena: “Letrat dežiderije za starin besidama; o tilu čovika, beštijama, cablima i cviću” ili u prijevodu na hrvatski književni jezik: “Fotografija žudnje za starim riječima; o čovjekovom tijelu, životinjama, stablima i cvijeću”.
Profesorica Silvana Dragičević uz pomoć učenica i učenika svoje škole osmislila je zanimljivu postavu karikatura, starih predmeta, cvijeća i biljaka, fotografija životinja i neobične kaširane lutke Keke. Naizgled svakidašnje predmete autori su “ukrasili” brojnim zanimljivim dijalektalnim riječima i izrazima koji su čitavoj postavi dali novu dimenziju.
Riječi koje su nam većini danas strane nekada su bile svakidašnje i uobičajene da bi vremenom u procesima “opismenjavanja” i “europeizacije” a donekle i postiđenosti vlastitim jezičnim nasljeđem ustupile mjesto brojnim anglicizmima kojima naš riječnik danas obiluje. Doduše i te su riječi imale svoje talijanske, njemačke ili turske korijene ali su učestalim korištenjem kroz vjekove dobile svoju samostojnost i originalnost, a danas ih se može čuti još u samo nekoliko bračkih mjesta i to u osiromašenom izdanju. Da ih pokuša približiti mladim srednjoškolcima profesorica Silvana koristila ih je u komentarima likova na karikaturama što je izazvalo opće oduševljenje i razonodu.
Jezično naslijeđe još je jedno od onih za koja se treba izboriti, kako bi ih sačuvali kao živu kulturu, a ne samo kao spomenike ili arhivsku građu, popuštajući mamcima globalizacije i unitarizacije, a u najcrnjem scenariju i jednoumlja koje nam se svakodnevno nudi i nameće.
