Pages Menu
RssFacebook
Categories Menu

Posted on svi. 13, 2012

Šparoge

Šparoge

Šparoga - AsparagaceaeŠparoga (šparga) potječe iz zapadnog Mediterana, a uzgaja se od pradavnih vremena. To je višegodišnja biljka koja razvija podanak i mlade izdanke, sa životnim vijekom od 15 i više godina.

Danas prema novoj klasifikaciji (Dubravec, 1993.) šparoge su izdvojene u posebnu porodicu Asparagaceae, dok su se u ranijoj botaničkoj klasifikaciji svrstavale u porodicu Liliaceae. Rod Asparagus obuhvaća oko 200 vrsta, od kojih je oko 100 rasprostranjeno u području oko Sredozemnog mora dok su ostale vrste rasprostranjene na Kanarskim otocima, u tropskoj Africi, te u centralnoj i istočnoj Aziji. Upravo velika rasprostranjenost ovog roda pokazuje sposobnost prilagodbe različitim klimatskim i edafskim uvjetima.

Autohtone vrste Asparagus acutifolius i Asparagus tenuifolius od davnina se koriste kao povrće i ljekovito bilje, a mladi izboji skupljaju se u makiji mediteranskog područja. Asparagus officinalis uzgaja se već više od 2000 godina i koristi kao povrće. Rimski pisac Katon (234. do 149.) detaljno je opisao njen uzgoj, a spominju je Plinije, Kolumela, Julije Cezar i Dioklecijan.

Mladi izboji šparoge se u priobalnom području beru u travnju i svibnju, a u kontinentalnom u svibnju i lipnju. Divlje šparoge se režu ili lome na dijelovima gdje počinju biti tvrđe, a najviše se koriste kuhane ili kuhane na pari i začinjene umacima, sirom ili jajima. Naročito se cijeni juha od šparoge, dok se vrhovi izboja mogu koristiti i svježi, kao salata, začinjeni vinskim octom i maslinovim uljem. U nas su svakako najpoznatije fritaje, šparoge u kombinaciji s jajima, kojima možete dodati i šunku, pršut, parmezan ili račiće.

Specifični okus i miris šparoge potječe od eteričnih ulja, tirozina i metil-merkaptana, glikozida, jantarne i asparaginske kiseline i flavonoida. Sve je to više izraženo u zelene šparoge koja ima bolju hranidbenu i zdrastvenu vrijednost od bijele šparoge.

Šparoga sadrži najviše vode, 93%. Od vitamina najbogatija je vitaminom C, a sadrži i dosta karotina (provitamina A) i sve vitamine grupe B. Ima nisku energetsku vrijednost i siromašna je bjelančevinama, mastima i ugljikohidratima. Njezina je najveća vrijednost u ljudskoj prehrani bogatstvo mineralnim tvarima i vitaminima. Najbogatija je kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod.

Šparoga se cijeni kao dijetalno povrće naročito za dijabetičare. Od davnina je poznato njezino stimulativno djelovanje na rad jetre i bubrega, a preporučuje se za bronhitis i reumatizam.

Šparogu je ljekovitost proslavila kroz povijest. U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta šparoge s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki. U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva.

 

Share Button

Post a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *