Narodna knjižnica Sutivan – Sutivan Public Library

Kategorija: događanja

  • Priča o mački u kampanelu predstavljena djeci u Bolu

    Priča o mački u kampanelu predstavljena djeci u Bolu

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” column_structure=”1_2,1_2″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”1_2″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    Zatvaranje Mjeseca hrvatske knjige Općinska knjižnica „Hrvatska čitaonica“ obilježila je predstavljanjem slikovnice Franje Mlinca: „Priča o mački u kampanelu“. Autor, ravnatelj knjižnice u Sutivanu, fotograf i interpretator baštine, voditelj niza projekta popularizacije bogate prirodne i kulturne baštine hrvatskih otoka i priobalja, posebno otoka Brača, adaptirao je prema usmenoj predaji priču koja je već čitavo stoljeće kamen smutnje u tom bračkom mjestu.
    Slikovnicu je prekrasno ilustrirao Dražen Jerabek, autor brojnih slikovnica i knjiga, nagrađen nekoliko puta za najljepšu slikovnicu.
    Na zanimljiv i edukativan način autor je slikovnicu predstavio bolskoj djeci od drugog do četvrtog razreda u galeriji Doma kulture.
    Hvala autoru na darovanoj radosti, a učiteljicama i djeci na suradnji i sudjelovanju u programu!
    Tekst: Hrvatska čitaonica Bol

    [/et_pb_text][/et_pb_column][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”1_2″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_gallery _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” gallery_ids=”2935,2934,2933,2932,2931,2930″ posts_number=”6″ show_title_and_caption=”off” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_gallery][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

  • 140-godišnjica osnivanja čitaonice “Stivansko društvo”

    140-godišnjica osnivanja čitaonice “Stivansko društvo”

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” column_structure=”3_5,2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”3_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    Povijest stivanskih čitaonica

    / Povodom 140 godišnjice osnivanja druge stivanske čitaonice„Stivansko društvo“ /

    Knjižnice i čitaonice u povijesti su Dalmacije odigrale važnu ulogu, ne samo kao kulturna središta i izvori informacija nego i kao promicatelji hrvatskoga jezika u javnom životu, hrvatske ikonografije i simbolike te kao mjesta začetka kulturnih i športskih društava koja su promicala nacionalnu svijest izvan njihovih prostora. U Dalmaciji su prve čitaonice otvorene 1860-tih godina u Splitu, Zadru i Dubrovniku a nedugo zatim i u manjim gradićima i mjestima na obali i otocima. Borbu za hrvatski jezik nasuprot talijanskog, započetu 1866. po principu „jedan jezik-jedan narod“, promicala je Narodna stranka. Prihvaćanjem Gajeve štokavice kao standardnog jezičnog izraza Hrvata stvoreni su temelji nacionalnoga jedinstva.

    Primat među bračkim čitaonicama drži pučiška čitaonica „Hrvatski skup“ osnovana već 1868. godine. Pobjeda Narodne stranke na izborima za Dalmatinski sabor 1870. dala je poticaj i drugima pa je 1874. u Nerežišćima osnovano „Narodno nerežiško društvo“, u Milni „Milnarsko narodno posijelo“ a u Sutivanu 8. lipnja iste godine čitaonica pod imenom „Narodna kavana k zastavi Slave“. Zapisano je da je vlasnik Pjerotić svoju čitaonicu: „Po hrvatsku nakitio, s grbom mile Trobojnice u središtu.“ Pod istom su trobojnicom Stivanjani sudjelovali i na dočeku austro-ugarskog cara i kralja Franje Josipa koji je pohodio Sutivan 23. travnja 1875. 

    Zanimljiva je i vijest iz Narodnog lista 1880. godine da su uprkos zabrani carinika, prilikom posjeta carskoga Namjesnika Stivanjani na svojim brodovima i kućama izvjesili hrvatsku trobojnicu s grbom i zbog toga pozvani na obavijesni razgovor kod političkog činovnika u Supetru.

    Osamdesete godine 19. stoljeća obilježila je na Braču politička borba „narodnjaka“ sa svojim čitaonicama i „autonomaša“ sa svojim „Casinima“  u kojoj su u konačnici prevladali „narodnjaci“ i postupno istisnuli talijansko nazivlje iz imena raznih društava na otoku. Nakon toga započinje „zlatno doba“ bračkih čitaonica koje osnivanjem raznih kulturnih društava svoju djelatnost šire kroz sve slojeve društva.

    Nemamo podatke o tome do kada je djelovala prva stivanska čitaonica ali zabilježeno je da je 25. studenog 1882. godine nastojanjem tadašnjeg načelnika Ivana Lukšića Nižetića, dr. Stjepana Buzolića, Ivana Definisa i Petra Kirigina svečano otvorena čitaonica „Stivansko društvo“ čiju 140-tu godišnjicu obilježavamo ove godine u Narodnoj knjižnici Sutivan prigodnom izložbom. U čitaonici je 1890. održan svečani prijem za Stjepana Buzolića, pedagoga, pjesnika i prevoditelja koji je tada bio  zastupnik u Dalmatinskom saboru. Svečanosti je nazočilo 48 članova „Stivanskog društva“, a Sutivan je tada brojio 1875 stanovnika.

    Prilikom 50-godišnjice biskupovanja J.J.Strossmayera 1900. g., koji je bio pokrovitelj osnivanju brojnih dalmatinskih čitaonica, Stivanjani su prema zapisima: „Uputili biskupu brzojavne čestitke, mjesto okitili sagovima, zapalili vatromet, a na Općini i Stivanskom društvu izvjesili trobojnice.“

    Odigravši važnu društvenu i političku ulogu u tim godinama stvaranja svijesti o hrvatskome nacionalnom jedinstvu čitaonice su ostavile neizbrisiv trag u povijesti otoka Brača. Danas su narodne knjižnice u Sutivanu, Supetru, Postirima, Pučišćima, Selcima i Bolu nositelji kulturnoga i društvenoga života otoka te informacijski centri, čuvari i promicatelji prebogate bračke baštine.

    [/et_pb_text][/et_pb_column][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_gallery _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” gallery_ids=”2921,2922,2923,2924,2925,2926″ posts_number=”8″ show_title_and_caption=”off” show_pagination=”off” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_gallery][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

  • Postavljen spomenik boćanju u Sutivanu

    Postavljen spomenik boćanju u Sutivanu

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    26.10.2022. je u Sutivanu, pokraj sportske dvorane „Sokolana“ obilježeno postavljanje spomenika boćanju „kao športu i kao tradiciji duboko ukorijenjenoj u bračku društvenu povijest“.
    Boćanje kao tradicijski sport i društvena igra Mediterana na otoku Braču ima dugu i zanimljivu povijest. Od nekadašnjih zemljanih “zjogova” s drvenim balotama do današnjih suvremenih dvoranskih borilišta s željeznim boćama te brojnim sportskim natjecanjima i turnirima, boćanje je sport i zanimacija koja traje stotinama godina. Boćanje predstavlja i važan oblik rekreacije i društvene interakcije u kojemu podjednako uživaju i mladi i stari, muškarci i žene, bez obzira na znanje i fizičku spremu.
    Možemo ga doista nazvati tradicijom koja živi i stoga je Općina Sutivan spomenik boćanju uvrstila u svoj Koncept postavljanja javne skulpture i jučer smo svjedočili njegovoj realizaciji. Spomenik je izrađen kao kamena replika željezne boće promjera 85 cm koju su izradili učenici Klesarske škole Pučišća, ujedno i članovi učeničke zadruge Kapitel. Prema dostupnim podacima Sutivan prvi u ovome dijelu Hrvatske na ovaj način odaje priznanje i postavlja spomen boćanju kao sportu i kao društvenoj tradiciji.
    U programu otvaranja su sudjelovali: općinski načelnik Ranko Blažević, ravnatelj Narodne knjižnice Franjo Mlinac, predstavnici Klesarske škole Pučišća, vatrogasna klapa iz Supetra Alegrija, komiški pjesnik Pepe Kalafat i Petrito Fabjanović, doajen sportskog boćanja na otoku Braču i nositelj nagrade za životno djelo boćarskog Saveza Splitsko-dalmatinske županije.
    Reportaža s otvaranja koju je snimila ekipa HRT-a za emisiju MORE emiterana je u nedjelju 30.10.2022.

    [/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_image src=”http://moj-otok.com/wp/ari/files/2022/11/FranjoMlinac_3122.jpg” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” title_text=”FranjoMlinac_3122″ hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_image][/et_pb_column][/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_video src=”https://www.youtube.com/watch?v=90Iv4RCTsa4&ab_channel=Hrvatskaradiotelevizija” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_video][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

  • Predavanje i promocija “Priče o mački u kampanelu” na Ljetnoj pozornici Kavanjin u Sutivanu

    Predavanje i promocija “Priče o mački u kampanelu” na Ljetnoj pozornici Kavanjin u Sutivanu

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” column_structure=”3_5,2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”3_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    U nedjelju 21. kolovoza 2022.  je pred prepunim auditorijem na Ljetnoj pozornici Kavanjin u Sutivanu održano predavanje o poznatoj stivanskoj legendi i predstavljanje ilustrirane „Priče o mački u kampanelu / The Cat in the Belfry“.  Domaćin događanja bio je ravnatelj Narodne knjižnice Sutivan Franjo Mlinac a gosti predstavljači bili su lingvistica i prevoditeljica Dunja Jutronić, član crkovinarstva i nositelj papinskog ordena “Pro ecclesia et pontifice” Roko Zuanić Anakleto, književnik i pjesnik Dražen Katunarić i recitator Nato Pivalica.

    Tijekom zanimljive i zabavne večeri razotkrivena je tajna iza legende o mački u stivanskom zvoniku koja je potkrijepljena rezultatima istraživanja povijesnih izvora, novinskih i crkvenih arhiva. Publika je sudjelovala u predstavljanju najprije rješavanjem prigodnoga „psiho-testa“ a zatim glasanjem o vjerojatnosti četiri različite verzije nastanka te legende.

    Poeziju posvećenu stivanskoj mački u kampanelu čitao je nadahnuto Nato Pivalica a Roko Zuanić ispričao je je iz prve ruke kako je došlo do toga da se kamena skulptura mačke postavi i ostavi trajno u stivanskom zvoniku. Dražen Katunarić analizirao je simboliku i mistiku mačke, njenu višeznačnost i povezivost sa sakralnim kao i transformaciju osjećaja Stivanjana prema priči o mački koja se kroz proteklih stotinu godina kretala od ljutnje i mržnje prema prihvaćanju i ljubavi. Dunja Jutronić pričala je o izazovima u prevođenju dijalektalnih izraza na standardni hrvatski jezik a zatim i prevođenju istih na engleski a sve je povezivao Franjo Mlinac prezentacijom povijesnih činjenica i dokumentarnih materijala na slajdovima. U atriju Ljetne pozornice Kavanjin bila je postavljena izložba predivnih ilustracija slikara Dražena Jerabeka. 

    [/et_pb_text][/et_pb_column][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_image src=”http://moj-otok.com/wp/ari/files/2022/08/plakat_predavanje_macka_-1.jpg” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” title_text=”plakat_predavanje_macka_” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_image][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_gallery _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” gallery_ids=”2902,2903,2904,2905,2906″ posts_number=”5″ show_title_and_caption=”off” show_pagination=”off” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_gallery][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

  • Preuređena čitaonica Narodne knjižnice Sutivan

    Preuređena čitaonica Narodne knjižnice Sutivan

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    Nedavno je osvježen prostor čitaonice Narodne knjižnice Sutivan u kojem ljetni posjetitelji već uživaju a uskoro će i jesenski.
    U čitaonici je postavljena izložba fotografija “Duša svih stvari”, a u njoj možete i prelistati sva izdanja Narodne knjižnice Sutivan kao i još toplu monografiju OTOK BRAČ – NEGDJE IZMEĐU MORA I ZVIJEZDA Roberta Barille a naravno i druga vrijedna izdanja koja ne idu na posudbu izvan knjižnice.
    Na raspolaganju korisnicima su i brojne društvene igre, brza bežićna internet veza, glazbeni instrumenti za vježbu a moguće je i odigrati partiju šaha s atraktivnim povijesnim hrvatskim figurama.

    [/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_image src=”http://moj-otok.com/wp/ari/files/2022/08/FRA8658_HDR.jpg” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” title_text=”_FRA8658_HDR” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_image][/et_pb_column][/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_gallery _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” gallery_ids=”2888,2889,2890,2891,2892,2893″ posts_number=”8″ show_title_and_caption=”off” show_pagination=”off” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_gallery][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

  • Monografija OTOK BRAČ – NEGDJE IZMEĐU MORA I ZVIJEZDA dostupna u knjižnici

    Monografija OTOK BRAČ – NEGDJE IZMEĐU MORA I ZVIJEZDA dostupna u knjižnici

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” column_structure=”3_5,2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”3_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    Izdavački pothvat autora Roberta Barille OTOK BRAČ – NEGDJE IZMEĐU MORA I ZVIJEZDA od nedavno krasi i prostore Narodne knjižnice Sutivan. Vrijedan doprinos prebogatoj zavičajnoj zbirci otoka Brača ali i oda marljivosti, upornosti i pedantnosti. Iskrene čestitke autoru i svima koji su pomogli da ovo izdanje ugleda svjetlo dana!

    [/et_pb_text][/et_pb_column][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_image src=”http://moj-otok.com/wp/ari/files/2022/08/2.jpg” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” title_text=”2″ hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_image][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

  • Ministarstvo kulture i medija otkupilo 123 Priče o mački u kampanelu za hrvatske knjižnice

    Ministarstvo kulture i medija otkupilo 123 Priče o mački u kampanelu za hrvatske knjižnice

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    Na natječaju za otkup knjiga za hrvatske narodne knjižnice koji svake godine provodi Ministarstvo kulture i medija RH ove je godine konkurirala i ilustrirana Priča o mački u kampanelu/The Story about the Cat in the Belfry koju je krajem 2021. Izdala Narodna knjižnica Sutivan.
    U konkurenciji od 667 naslova 117 nakladnika koje je razmotrilo Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost u suradnji sa Stručnim povjerenstvom za dječju knjigu odabrano je 268 naslova 79 nakladnika u ukupnom iznosu od 4.293.258,10 kuna za 224 narodne knjižnice u Hrvatskoj u čemu udio naslova za djecu i mlade čini 8%.
    Pri otkupu prednost imaju vrijedna djela suvremene hrvatske književnosti i umjetnosti. U skladu s potrebama narodnih knjižnica, a s ciljem poticanja čitanja kod mlađih generacija naročita se pozornost posvećuje vrednovanju knjiga za djecu i mlade te slikovnica, kako bi se otkupio što veći broj primjeraka najkvalitetnijih izdanja za što veći broj narodnih knjižnica.
    Lijepa je vijest da je navedenim kriterijima udovoljila i Priča o mački u kampanelu Narodne knjižnice Sutivan koja će biti dostavljena na adrese 123 hrvatske knjižnice čime će ova jedinstvena legenda i anegdota iz Sutivana postati poznata čitateljima širom „Lijepe naše“.

    [/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_image src=”http://moj-otok.com/wp/ari/files/2022/01/00_macka-sutivan.jpg” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” title_text=”00_macka-sutivan” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_image][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

  • Pokrenut postupak zaštite geološkog lokaliteta Likva – Bačva

    Pokrenut postupak zaštite geološkog lokaliteta Likva – Bačva

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.17.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    Nastavno na višegodišnju suradnju Narodne knjižnice Sutivan i Hrvatskog geološkog instituta na formiranju geološke poučne staze na području Sutivana, početkom 2022. Općina Sutivan uputila je prijedlog javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ za pokretanjem postupka donošenja statusa zaštite „Geološkog spomenika prirode“ za područje obale od uvale Likva do uvale Bačva.

    Radi se o globalno važnom geološkom lokalitetu na kojem je pronađena vidljiva K-Pg granica koja dijeli geološka doba Krede i Paleogena, ili „doba dinosaura“ i „doba sisavaca“ kako se uobičajeno laički  nazivaju. Upravo u stijenama punte Likva-Bačva na otoku Braču zapisani su tragovi udara golemog asteroida koji je prije 65  milijuna godina pao na područje današnjeg poluotoka Yucatana i pokrenuo kataklizmičke procese koji su posljedično uzrokovali propast do tada prevladavajuće vrste na planeti – dinosaura.

    Javna ustanova MORE I KRŠ na čelu s ravnateljem Domagojem Lažetom prihvatila je inicijativu i započela s izradom propisane stručne podloge koju treba prihvatiti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za zaštitu prirode, a potom i županijska Skupština. Radna skupina ustanove u više je navrata izašla na teren i uvjerila se u jedinstvena obilježja i važnost područja predviđenog za zaštitu.

    Po ishođenju statusa spomenika prirode lokalitet bi bio trajno zaštićen od moguće devastacije i bio izdvojen kao važna edukacijska točka za proučavanje geološke povijesti našega planeta.

    [/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

  • Izvještaj s 8. smotre sirnica otoka Brača

    Izvještaj s 8. smotre sirnica otoka Brača

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][et_pb_column _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    Na uskršnji ponedjeljak 18. travnja u Sutivanu je održana tradicionalna otočna manifestacija 8. SMOTRA SRNICA OTOKA BRAČA u organizaciji Narodne knjižnice Sutivan i domaćinstvo Turističke zajednice Općine Sutivan. Dok su se gosti zabavljali uz animacijski program koji je osmislila TZO Sutivan a koji je uključivao uskršnji doručak, zabavu za djecu i odrasle u parku uz program sa životinjama WILD BRAČ i mandolinsku glazbu Maria Bavčevića, peteročlani žiri radio je na ocjenjivanju brojnih uzoraka sirnica pristiglih na ovogodišnju smotru.

    Na ocjenjivanje je prijavljeno 18 uzoraka sirnica iz devet bračkih mjesta i to: Sumartina, Selaca, Povalja, Pučišća, Postira, Škripa, Supetra, Donjeg Humca i Sutivana. Nakon ocjenjivanja na kojem su se bodovali: izgled, struktura, miris i okus sirnica najbolje su ocjene zaslužile sirnice iz Postira, na trećem mjestu, Donjega Humca, na drugom mjestu i pobjednička sirnica iz Sutivana.

    Time je Sutivan dobio ovogodišnje priznanje organizatora kao „Uspješni čuvar kulinarske tradicije otoka Brača“. Naravno, Franjo Mlinac je kao predstavnik organizatora zahvalio svima koji se trude očuvati tu važnu otočnu tradiciju pripreme blagdanskih slastica u krugu obitelji i konzumiranja i degustiranja u krugu prijatelja kao bi se razmijenila iskustva, a običaji prenijeli na mlade i sačuvali što je i glavni cilj ove smotre.

    Nakon objave rezultata brojni gosti i znatiželjnici mogli su degustirati prijavljene uzorke, dati svoju pohvalu ili komentar i uživati u mirisima i okusima otočnog zavičaja.

    Uz zahvalu svima koji su sudjelovali na ovogodišnjoj ujedno je i objavljen poziv za domaćinstvo 9. Smotre koja će se održati 2023. godine a može se prijaviti bilo koje bračko mjesto, po mogućnosti neko u kojemu manifestacija još nije gostovala.

    [/et_pb_text][et_pb_gallery _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” gallery_ids=”2838,2839,2840,2841,2842,2843,2844,2845,2846″ posts_number=”12″ show_title_and_caption=”off” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_gallery][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

  • Ribanje i ribarsko praznovjerje

    Ribanje i ribarsko praznovjerje

    [et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” column_structure=”3_5,2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” type=”3_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

    Uoči sutrašnjeg ribolovnog natjecanja FALA TI MORE u organizaciji SRK-a Kalamuc u Sutivanu, prisjetit ćemo se ukratko starih ribarskih običaja i vjerovanja koja možda sutra pomognu natjecateljima da budu što uspješniji.

    Poznato je da su ribari bili izuzetno praznovjerni a i danas je često korištena izreka „rogi ribaru“ koja govori o tome da je bilo jako nepoželjno ribaru poželjeti sreću pred odlazak na more od čega su se ribari branili „u sakreto petavajući roge“ i tako se štitili od uroka.

    U zapisima Josipa Miličevića o ribolovu na Braču početkom 20. stoljeća nalazimo podatke da je za ribare bio izuzetno loš znak susresti putem u ribolov šepavu ženu ili udovicu, također i svećenika, a i mačku ili ne daj Bože zeca! To je bio toliko loš predznak da bi se tada znali vratiti kući i uopće ne izaći taj dan na more. Zeca ili svećenika nije ni trebalo susresti već je bilo dovoljno loše da ih netko u društvu samo spomene prije odlaska na more. Oni koji su znali za taj strah znali bi oderanu kožu zeca sakriti u ribarske brodove a ako se otkrilo da je u to umiješan netko od posade taj bi hitno bio izbačen iz družine.

    Zanimljivo je i vjerovanje ribara u „maciće“ koje je bilo rašireno po čitavom Braču. „Macići“ su mali šumski patuljci koji nisu bili zli ali im se nije valjalo zamjeriti jer su bili uvredljivi i osvetoljubivi. Tako bi ribari po dolasku na „pošte“ za lov vikali: „Mace, mace, di ćemo utopit mrižu?“ i redovito obećavali prvi ulov maciću: „Maco, maciću, prva riba koju uvatimo biće tvoja, samo nam pomozi!“.

    Vjerovali su da macići mogu pomoći u tjeranju ribe u mrežu, a ako ih se počasti prvim ulovom lov će biti uspješniji i obilniji. Nakon što bi ulovili prvu ribu bacali bi je na obalu i vikali: „Evo ti mace ručak!“. Posebno su u to vjerovali oni koji su lovili ribu ostima „pod sviću“ veslajući uz kraj, pa bez obzira koliko bi velika bila prva riba koju su ulovili bacali bi je na škrape maciću.

    Sutradan ne bi bilo te ribe na škrapama pa su ribari bili zadovoljni vjerujući da su je macići pojeli. Naravno, kazuju pripovjedači, bilo je onih u selu koji su znali za taj običaj pa bi oni po noći pratili krajem ribare i skupljali ribu bačenu macićima! Na ljudskom praznovjerju uvijek se može profitirati.

    Nećemo stoga zaželjeti sreću učesnicima sutrašnjeg ribolova FALA TI MORE već im samo poželjeti mirno more i dobru zabavu!

    Foto: arhiva Narodne knjižnice Sutivan

    [/et_pb_text][/et_pb_column][et_pb_column _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” type=”2_5″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_image src=”http://moj-otok.com/wp/ari/files/2022/04/falatimore_plakat_mediji_mala.jpg” _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” title_text=”falatimore_plakat_mediji_mala” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_image][/et_pb_column][/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” column_structure=”1_3,1_3,1_3″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” type=”1_3″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_image src=”http://moj-otok.com/wp/ari/files/2022/04/Image-04-1.jpg” _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” title_text=”Image-04 (1)” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_image][/et_pb_column][et_pb_column _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” type=”1_3″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_image src=”http://moj-otok.com/wp/ari/files/2022/04/Image-09-1.jpg” _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” title_text=”Image-09 (1)” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_image][/et_pb_column][et_pb_column _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” type=”1_3″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_image src=”http://moj-otok.com/wp/ari/files/2022/04/Image-16.jpg” _builder_version=”4.16.1″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” title_text=”Image-16″ hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][/et_pb_image][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]