USLUGE
Osim uobičajenih knjižničnih usluga nudimo i neke sasvim posebne – provjerite!
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali da smo među najaktivnijim knjižnicama u Hrvatskoj u domeni BookCrossinga? Jeste li znali da smo i član familije knjižnica-izdavača i da smo nedavno objavili naše prvo izdanje? Saznajte više na ovom linku.
PROJEKTI
Formiranje zbirke djela književnika i pjesnika hrvatskog podrijetla pod imenom “Druga domovina” trenutno je najveći projekt na kojem knjižnica radi. U ovom, za hrvatsku knjižnu baštinu vrlo važnom projektu surađujemo sa nizom ustanova i institucija u RH i u inostranstvu.
RADNO VRIJEME
Radno vrijeme knjižnice za korisnike je:
Ponedjeljak i srijeda od 15 do 20:00 sati.
Utorak, četvrtak i petak od 10 do 15:00 sati.
tel. 021 718 000
Usluge
Posudba knjiga, CD-ova, DVD-ova i časopisa: Knjižnica raspolaže sa preko 8000 knjižnih naslova i preko 800 dokumetarnih i igranih filmova i fond se stalno popunjava. Knjige se posuđuju na 20 dana a filmovi na 7 dana sa mogućnosti produženja. Korištenje računala za...
Informacije
Radno vrijeme knjižnice za korisnike je: Ponedjeljak i srijeda od 15 – 20:00 sati. Utorak, četvrtak i petak od 10 – 15:00 sati. Knjige se mogu vratiti i izvan radnog vremena u turističkom uredu Sutivan. Jednogodišnja članarina košta 60 kuna i vrijedi 12 mjeseci od...
Dobro nam došli!
Naš je motto: Ulaskom u knjižnicu postajete dioničar "društva znanja" i baštinik povijesne ljubavi za pisanom riječi. Kao što smo obećali, preuredili smo internet sjedište naše knjižnice, osvježili sadržaje, pripremili mnoge novosti i zanimljivosti, popunili...
Mjesto za novosti
Trudit ćemo se obavijestiti Vas o svim važnijim i neobičnijim događanjima u knjižnici kao i razveseliti vas zanimljivim fotografijama. Naša knjižnica je mjesto gdje se djeca izuzetno dobro zabavljaju i rado provode slobodno vrijeme pa je najveći broj aktivnosti usmjeren upravo njima.
- Djeca u knjižnici 40%
- Odrasli u knjižnici 60%
- Od ukupnog broja stanovnika 12%
Motto naše knjižnice:
Ulaskom u knjižnicu postajete dioničar “društva znanja” i baštinik povijesne ljubavi za pisanom riječi.
Dok su nekada komparativne prednosti države bile plodna zemlja, pa sirovine i energija, danas je to stanovništvo koje je sposobno i spremno primjenjivati relevantno znanje u donošenju i provođenju važnih odluka, kako na kolektivnoj, tako i na
individualnoj razini. Za male je zemlje osobito važna odgovarajuća primjena postojećeg svjetskog znanja, koje je uglavnom dostupno svima, u čemu one mogu nadmašiti velike zemlje, pa se u njima može živjeti kvalitetnije nego i u ‘supersilama’. U proizvodnji, pak, novog znanja trebaju se usredotočiti na područja u kojima raspolažu potrebnim istraživačkim kapacitetima ili ih mogu razviti. Zbog uloge znanosti i obrazovanja u nacionalnom razvoju vodeća je ambicija Europske unije postati najdinamičnija i najkompetitivnija svjetska ekonomija, sposobna za održivi gospodarski rast s više boljih poslova i većom socijalnom kohezijom, tako da postane vodeće društvo znanja (The Lisbon Process, 2000., Educational ambitions for Europe, CIDREE, 2002.).
Budući da stvarati i primjenjivati novo znanje ne mogu neobrazovani ili loše obrazovni ljudi, obrazovanje treba biti kvalitetno i dostupno svima. S tim se u vezi mijenja i sam koncept obrazovanja i razumijevanje njegove kvalitete. Napušta se tradicionalno razumijevanje obrazovanja kao školovanja namijenjenog samo djeci i mladima. Prema tradicionalnom shvaćanju, život je podijeljen na dva osnovna razdoblja: razdoblje djetinjstva i mladenaštva kada se uči i razdoblje odraslosti kada se radi. Međutim, zbog dinamičnih tehnoloških, gospodarskih, ali i društvenih i ekoloških promjena učiti treba čitav život, a ne samo u djetinjstvu i mladosti. No, kako se čitav život ne može ići u školu, uči se i neškolskim oblicima cjeloživotnog učenja – ‘neformalnim i informalnim’ obrazovanjem (samoobrazovanjem). U tom kontekstu obrazovanje odraslih postaje sastavni dio sustava cjeloživotnog učenja.
A da bi društvo postalo društvo znanja, ono mora biti i društvo koje uči (lifelong learnin society – LLL).
(iz teksta doktora znanosti Nikole Pastuovića objavljenog u Vjesniku 2008.)
Postanite član
Učlanite se kako bi postali naš prijatelj i pomogli rad knjižnice