Zbirka u nastajanju - Druga domovina

Formiranje zbirke «Druga domovina» u Narodnoj knjižnici u Sutivanu kao jedinstvene zbirke originala na španjolskom jeziku i prijevoda istih naslova na hrvatski jezik jedan je od strateških ciljeva knjižnice u narednom razdoblju.

Prema našim saznanjima slična zbirka u Hrvatskoj ne postoji pa je potreba za formiranjem zbirke opravdana, budući da značajan broj književnika hrvatskog porijekla u Čileu postiže i postizao je zapažene književne uspjehe u latino-američkoj književnosti, a neki od njih i širom svijeta (npr. Antonio Scarmeta).

Velika većina tih pisaca i pjesnika unosila je u svoju književnost elemente izgubljenog zavičaja o kojem su slušali od svojih očeva, majki, baka i djedova. Taj element izgubljenog zavičaja koji se generacijski prenosi obiteljskim sjećanjima važan je kako za etnografska proučavanja tako i za razumijevanje senzibiliteta tih ljudi koji su se u Čileu kao nigdje drugdje uspješno asimilirali u društvo i dali vrijedan doprinos izgradnji te države u političkom, ekonomskom, znanstvenom i umjetničkom smislu.

Fascinira podatak da je najveći broj iseljenika u tu državu stigao upravo sa otoka Brača, što je i bio razlog predsjedničkog posjeta našem otoku i postavljanja spomen ploče na zidu Zavičajnog muzeja u Škripu od strane Ricarda Lagosa Escobara 2004. godine.

Zbirka originala na španjolskom jeziku koje naša knjižnica već neko vrijeme sakuplja i čije sakupljanje ovim putem nastoji intenzivirati i stručno obraditi omogućila bi zainteresiranima gradivo za proučavanje i uvid u književno stvaralaštvo čileanskih pisaca i pjesnika hrvatskog porijekla, a figurirala bi i kao novi vrijedni kulturno-turistički sadržaj otoka.

Franjo Mlinac, ravnatelj knjižnice

In memoriam Jerko Ljubetić (1933. – 2021.)

In memoriam Jerko Ljubetić (1933. – 2021.)

by | srp 13, 2021 | ,

Danas, 13. srpnja 2021. u 14.00 sati na splitskom Lovrincu održat će se posljednji ispraćaj preminulog Jerka Ljubetića, rođenog 1933. U Sutivanu. Šjor Jerko ili Mome kako je volio da ga stivanjani zovu aktivno je sudjelovao u kulturnom životu Sutivana i bio inicijator...

Preminuo Eugenio Mimica Barassi

Preminuo Eugenio Mimica Barassi

by | ožu 29, 2021 | ,

EUGENIO RENE MIMICA BARASSI U Santiagu de Chile je u 72. godini života preminuo Eugenio Mimica, čileanski pisac i jedan od tridesetak čileanskih akademika hrvatskog podrijetla. Bio je redoviti član Čileanske akademije za jezik, presjedavao je ogrankom Društva...

Sutivan, Antonio Rendić Ivanović, hrvatski

Zemljo moja, starih mojih svijete,

u okružju morskom sva izgubljena,

djelče mali, Zemljo obećana,

sva obvita lozom i cvijećem.

Na poljima pod zelenim pokrovom

miriše šafran i zrakom zapluta

pozlaćena tek kamilica žuta

štono zablista predivnim bokorom.

Nema ničeg o tebi što ne pamtim

i kad te prizivam, svojim srcem plamtim

stazama moga djetinjstva u čistoći.

I ne htijuć’ često nenadano

vraćam se u to vrijeme smjerno

i opijam se u tvojoj bistroći.

(prijevod: prof. Jerko Ljubetić)

Sutivan, Antonio Rendić Ivanović, castellano

Patria mía, solar de mis mayores,

en un recodo de la mar, perdida,

eres trozo de Tierra Prometida

rodeado de vinedos y de flores.

 

En tus campos, cubiertos de verdores,

perfuma el azafrán y al aire brilla

el oro de la rubia manzanilla

que esplende con magníficos fulgores.

 

Nada, nada hay de ti que no recuerde.

Y al evocarte, el corazón se pierde

por los limpios senderos de mi infancia.

 

Y sin quererlo, a veces, de repente

retrogrado en el tiempo, reverente,

y me embriago en luz y su fragancia.

En el pueblo turístico de Sutivan (isla de Brac, Croacia) la biblioteca popular tiene el nombre de Antonio Rendic Ivanovic, el póeta chileno y humanista nacido en este pueblo. 

Es conocido que en casi un siglo y medio más de dos cientos chilenos de origen croata han sido parte integrante en la literatura chílena. En algunas de sus obras, se puede encontrar los elementos de tradición y cultura croata.

Desde la isla de Brac, emigró mucha gente a Chile. Se puede decir que no hay un pueblo de esta isla que no dió algunas personas muy conocidas en la vida cultural, intelectual, política y económica de Chile. Así en el año 2004-a  la isla llegó el Presidente de Chile Ricardo Lagos Escobar para abrir la placa de piedra agradeciendo a la gente de Brac por el desarollo de su país.

 Un departamento de la biblioteca Antonio Rendic Ivanovic llamado DOS PATRIAS está en proceso de coleccionar las obras de autores chilenos de origen croata, sea en castellano, en otros idiomas y naturalmente en croata. Cada día llegan más y más libros. Nos parece que somos la única biblioteca de este clase en la región. Puede facilitar a los lectores a encontrar lo que les interesan

 Por fin queremos destacar que nos interesan también las obras de los autores de origen croata desde otros países.

J.Lj.

DrugaDomovina_popis_poUDKbroju

1. CAMPAMENTOS, Dinka de Villarroel:

2. NORTE ADENTRO, Dinka de Villarroel:

3. ENTRE EL CIELO Y EL SILENCIO (2 kom), Nicolas Mihovilovic R.:

4. EN EL ULTIMO MAR DEL MUNDO (2 kom), Nicolas Mihovilovic R.:

5. ESTAMPAS MAGALLANICAS (2 kom), Nicolas Mihovilovic R.:

6. DESDE LEJOS PARA SIEMPRE (2 kom), Nicolas Mihovilovic R.:

7. MIO PADRE PETTINATO ALLA GARDEL, Ramon Diaz Eterovic

8. GUARDIA DE IMAGINARIA, Boris Tocigl Sega

9. MEMORIAS DE UN HOMBRE ENAMORADO, Boris Tocigl Sega

10. STUDIA CROATICA 1 / 1998

11. STUDIA CROATICA 2 / 1998

12. MEDICO DE LOS POBRES, J.Miguel.A.Azcarate

13. INMIGRACION CROATA EN ANTOFAGASTA, Vjera Zlatar Montan

14. CROATAS EN AMERICA DEL SUR, Sergio Lausic Glasinovic

15. TERRITORIO DE MAGALLANES, Sergio Lausic Glasinovic

16. SOKOL HISTORICO, Sergio Lausic Glasinovic

17. PORTAL DE LA LUNA, Amalia Rendic

18. LOS CARACOLES CAYERON AL MAR, Amalia Rendic

19. CUENTOS INFANTILES, Amalia Rendic

20. CUATRO ENTRARON AL PARAISO, Maria London

21. EL HILO DEL MEDIO, Maria London

22. EL LIBRO DE CARMEN, Maria London

23. LE LIVRE DE CARMEN (Fra), Maria London

24. LE REVE ET LA CHUTE (Fra), Maria London

25. TISSEUSE DE MEMORIES DE LA PATAGONIE (Fra), Maria London

26. EL CARTERO DE NERUDA (Ardiente paciencia), Antonio Skarmeta

27. IL POSTINO DI NERUDA, Antonio Skarmeta

28. MIT BRENNENDER GEDULD (Njem.), Antonio Skarmeta

29. THE DAYS OF THE RAINBOW (Engl.), Antonio Skarmeta

30. I BISCOTTI DELLA FORTUNA, Antonio Skarmeta

31. CHISPAS, Antonio Skarmeta

32. EL ARQUERO DE LOS ANDES, Antonio Skarmeta

33. FROM AFAR FOREVER (engl.), Nicolas Mihovilović Rajčević

34. NERUDA POR SKARMETA, Antonio Skarmeta

35. LA BODA DEL POETA, Antonio Skarmeta

36. UN VIAJE SIN RETORNO, Marco Barticevic Sapunar

37. ESTUDIO DE UNA IMAGEN, Niki Kuscevic

38. CADAVER LIRICO, Niki Kuscevic

39. EN OFF, Astrid Fugellie

40. LA GENERACION DE LAS PALOMAS, Astrid Fugellie

1. Versos viejos
2. Primavera triste
3. El alma del terruño
4. Tierra soleada
5. Alma
6. Tierra desnuda
7. Corazón
8. Yuyos y algas
9. Oro y sol
10. Plenitud
11. Música de grillo
12. Rocío de madrugada
13. Por las rutas del desierto
14. Introducción a evohé
15. Tierra de punas riscos y salares
16. Los sonetos del olvido
17. Por las ondas del desierto
18. Pioneros y emigrantes (yugoeslavos en Chile)
19. Hijo
20. Mea culpa
21. Quiero dormir
22. Soledad
23. Obras escogidas
24. La música del silencio
25. Pax
1. Pjesnikova svadba, (2) Antonio Skarmeta
2. Djevojčica i trombon, Antonio Skarmeta
3. Viktorijin ples, Antonio Skarmeta
4. Dani duge, Antonio Skarmeta
5. Ludi Keko, Nicolas Mihovilović
6. Njezine bose noge po snijegu, Juan Hernandez Mihovilović
7. Druga želja, Ramon Diaz Eterović
8. Ne zaljubljuj se u stranca, Ramon Diaz Eterović
9. 4 gospodara, Mimica Barassi Eugenio
10. Rosa Yagan Miličić; poslednja karika, Patricia Štambuk
11. Iz daleka zauvijek,(2) Nicolas Mihovilović
12. Zaraza ludila, Juan Mihovilovich
13. Hrvatska ja te osjećam, Jerko Ljubetić
14. Hrvatska obitelj u Peruu, Marko Burin
15. Trčanje za vjetrom, Ramon Diaz Eterovic
16. Vjetar je zemlja koje više nema, Oscar Barrientos Bradasic
1. Hrvati u Magallanesu, Mateo Martinić
2. Hrvatski iseljenici i njihovi potomci – čileanski pisci (separat), Jerko Ljubetić
3. Hrvatska/Čile – zbornik radova, Jerko Ljubetić
4. Etničke teme, Branka Kalogjera
5. Izlaz iz iluzija, (3) Branka Kalogjera
6. Pisci između dviju domovina, (2) Branka Kalogjera
7. Amelia Batistich, (3)Branka Kalogjera
8. Iseljenici otoka Brača, Brački zbornik
  1. Časopis za suvremenu povijest 3, 2002 (Mateo Matrinić Beroš)
  2. Male novine, 1992
  3. Male novine, 1996
  4. Male novine, 1996
  5. Male novine, 1997
  6. Male novine, 1997
  7. Male novine, 1997
  8. Male novine, 1998
  9. Male novine, 1998
  10. Male novine, 1998
  11. Male novine, 1999
  12. Male novine, 1999
  13. Male novine, 1999
  14. Male novine, 2000
  15. Male novine, 2002
  16. Male novine, 2004
  17. Male novine, 2005
  18. Male novine, 2005
  19. Male novine, 2006
  20. Male novine, 2006
  21. Male novine, 2007
  22. Male novine, 2009
  23. Male novine, 2012
  24. Male novine, 2013
  1. A GUIDE AND INDEX TO CROATIAN COATS OF ARMS, Adam S. Eterovich
  2. CROATIAN CONTRIBUTORS TO SAN FRANCISCO, Adam S. Eterovich
  3. GOLD RUSH PIONEERS FROM CROATIA, Adam S. Eterovich
  4. GENERAL INDEX TO CROAT. PIONEERS IN CALIFORNIA, Adam S. Eterovich
  5. CROATIA AND CROATIANS AND THE LOST COLONY, Adam S. Eterovich
  6. CROATIANS IN CALIFORNIA 1849 – 1999, Adam S. Eterovich
  • PRATIMO POPUNJAVANJE ZBIRKE DO 1000 JEDINICA GRAĐE 64% 64%
Con todos los literatos de ascendencia eslava que ubico en Magallanes, comepartiré esta preclara idea sobre la biblioteca de Sutivan.

Sa tolikim piscima hrvatskog podrijetla koji postoje u Magallanesu, pozdravljam ovu dalekovidnu ideju sutivanske knjižnice.

Niki Kuscevic Ramirez, Punta Arenas

Drago mi je što Sutivan na taj način održava sjećanje na Rendića koji je zbilja bio veliki čovjek.
Dr.sc. Marina Perić Kaselj, Institut za migracije i narodnosti

Za mene je čast biti prisutan sa mojim knjigama na ovom otoku koji toliko volim!
Antonio Skarmeta

Državni ured pored podrške projektu koristi prigodu izraziti zadovoljstvo što je isti prerastao iz lokalnog u nacionalni, nazvan Zbirka Druga domovina u kojem je strateško partnerstvo prihvatila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, njezin Odjel Zbirka inozemne Croatice te će on kao takav postati jedinstvenom sastavnicom hrvatske nacionalne kulturne knjižne baštine i građe.
Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH

Pozdravljamo Vašu ideju otvaranja posebnoga odjela za knjige čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla u Narodnoj knjižnici u Sutivanu na Braču s kojega su potekli mnogi hrvatski iseljenici što već četvrti naraštaj žive u Čileu, posebice oni u Punta Arenasu, a danas su njihovi potomci brojni književnici, pjesnici među kojima je i Antonio Rendić Ivanović po kojemu sutivanska knjižnica nosi ime.

Predstavljanje bračkoj i hrvatskoj čitalačkoj javnosti djela čileanskih književnika hrvatskog podrijetla u Narodnoj knjižnici u Sutivanu na posebnom odjelu, što u originalu na španjolskom jeziku, što u prijevodu na hrvatski jezik, zasigurno će učvrstiti kulturne, jezične i ine veze domovinske i iseljene Hrvatske te omogućiti tješnje kulturne i druge veze Republike Hrvatske i Republike Čile.

Biserka Lukan, Državni ured za Hrvate izvan RH

Sigurni smo kako će ta nova zbirka – izmještena na mitski mediteranski otok Brač s kojeg potječu brojni slavni pisci, uz postojeću Zbirku inozemne Croatice u NSK u Zagrebu, doprinjeti daljnjoj afirmaciji na Mediteranu hrvatske pisane riječi iz dijaspore, kao i prevodilaštvu književnih djela posvećenih našem europskome kulturnome krugu i dodirima s drugim kulturama od Sjevernoga do Južnoga pola.
Mr.sc. Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika

Zbirka se pokreće kao projekt, a treba nastojati da uz svekoliku podršku na lokalnoj i nacionalnoj, državnoj razini postane trajan oblik djelatnosti ove narodne knjižnice. Sadržaj i zadaće zbirke šire su, ipak, od lokalne sredine, one su svojim doprinosom koji se želi postići sastavnim dijelom cjelokupne hrvatske nacionalne kulturne slike.
dr. sc. Željka Lovrenčić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Zavičajna zbirka Druga domovina ima i širu zadaću i važnost – dati cjelovitu i na građi zasnovanu informaciju korisnicima i široj zainteresiranoj (stručnoj) javnosti o opsegu i bogatstvu djela koja su nastajala u ‘drugoj domovini’ brojnih Bračana, u Čileu. Zbirka teži okupiti ona djela koja su već nastala, ali i ona koja nastaju danas ili će nastati u budućnosti, dakle želi biti trajan izvor utemeljenih i povijesnih i suvremenih informacija.
mr. sc Jelica Leščić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Za donatore / Para los donantes

Adresa za slanje knjiga – La dirección a la que enviar el libro:

Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović, Kala o konguli 2, 21403 Sutivan, Croatia.