USLUGE
Osim uobičajenih knjižničnih usluga nudimo i neke sasvim posebne – provjerite!
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali da smo među najaktivnijim knjižnicama u Hrvatskoj u domeni BookCrossinga? Jeste li znali da smo i član familije knjižnica-izdavača i da smo nedavno objavili naše prvo izdanje? Saznajte više na ovom linku.
PROJEKTI
Formiranje zbirke djela književnika i pjesnika hrvatskog podrijetla pod imenom “Druga domovina” trenutno je najveći projekt na kojem knjižnica radi. U ovom, za hrvatsku knjižnu baštinu vrlo važnom projektu surađujemo sa nizom ustanova i institucija u RH i u inostranstvu.
RADNO VRIJEME
Radno vrijeme knjižnice za korisnike je:
Ponedjeljak i srijeda od 15 do 20:00 sati.
Utorak, četvrtak i petak od 10 do 15:00 sati.
tel. 021 718 000
In memoriam Jerko Ljubetić (1933. – 2021.)
Danas, 13. srpnja 2021. u 14.00 sati na splitskom Lovrincu održat će se posljednji ispraćaj preminulog Jerka Ljubetića, rođenog 1933. U Sutivanu. Šjor Jerko ili Mome kako je volio da ga stivanjani zovu aktivno je sudjelovao u kulturnom životu Sutivana i bio inicijator...
Objavljena priča o stivanskim topovima
Nizu brošura kojima želimo popularizirati stivanske zanimljivosti pridružila se prije nekoliko dana i Priča o stivanskim topovima, točnije o topu sv. Roka i replici bračkog topa od smokve. Brošure osim u knjižnici možete potražiti i u uredu Turističke zajednice ili ih...
Objavljeno Izvješće o radu knjižnice za 2020.
Izvjesce_o_radu_knjiznicaSutivan_2020
Katalogizirana zbirka Druga domovina
Kroz 2020. godinu uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i stručnu pomoć vanjskog suradnika, knjižničarske savjetnice Gordane Miolin, stručno je obrađena zbirka književnosti hrvatskih iseljenika i pisaca hrvatskog podrijetla sa naglaskom na...
Javni natječaj za imenovanje ravnatelja/ice
Javni natječaj za imenovanje ravnatelja Hrvatske narodne knjižnice Antonio Rendić Ivanović
Geološka točka u Sutivanu uvrštena u mobilnu aplikaciju GeoCro
Geološka točka od globalne važnosti pronađena u uvali Likva u Sutivanu uvrštena je u popularnu mobilnu aplikaciju Hrvatskog geološkog instituta GeoCro Hrvatski geološki institut kreirao je mobilnu aplikaciju GeoCro koja je izazvala veliku pažnju javnosti...
Mjesto za novosti
Trudit ćemo se obavijestiti Vas o svim važnijim i neobičnijim događanjima u knjižnici kao i razveseliti vas zanimljivim fotografijama. Naša knjižnica je mjesto gdje se djeca izuzetno dobro zabavljaju i rado provode slobodno vrijeme pa je najveći broj aktivnosti usmjeren upravo njima.
- Djeca u knjižnici 40%
- Odrasli u knjižnici 60%
- Od ukupnog broja stanovnika 12%
Motto naše knjižnice:
Ulaskom u knjižnicu postajete dioničar “društva znanja” i baštinik povijesne ljubavi za pisanom riječi.
Dok su nekada komparativne prednosti države bile plodna zemlja, pa sirovine i energija, danas je to stanovništvo koje je sposobno i spremno primjenjivati relevantno znanje u donošenju i provođenju važnih odluka, kako na kolektivnoj, tako i na
individualnoj razini. Za male je zemlje osobito važna odgovarajuća primjena postojećeg svjetskog znanja, koje je uglavnom dostupno svima, u čemu one mogu nadmašiti velike zemlje, pa se u njima može živjeti kvalitetnije nego i u ‘supersilama’. U proizvodnji, pak, novog znanja trebaju se usredotočiti na područja u kojima raspolažu potrebnim istraživačkim kapacitetima ili ih mogu razviti. Zbog uloge znanosti i obrazovanja u nacionalnom razvoju vodeća je ambicija Europske unije postati najdinamičnija i najkompetitivnija svjetska ekonomija, sposobna za održivi gospodarski rast s više boljih poslova i većom socijalnom kohezijom, tako da postane vodeće društvo znanja (The Lisbon Process, 2000., Educational ambitions for Europe, CIDREE, 2002.).
Budući da stvarati i primjenjivati novo znanje ne mogu neobrazovani ili loše obrazovni ljudi, obrazovanje treba biti kvalitetno i dostupno svima. S tim se u vezi mijenja i sam koncept obrazovanja i razumijevanje njegove kvalitete. Napušta se tradicionalno razumijevanje obrazovanja kao školovanja namijenjenog samo djeci i mladima. Prema tradicionalnom shvaćanju, život je podijeljen na dva osnovna razdoblja: razdoblje djetinjstva i mladenaštva kada se uči i razdoblje odraslosti kada se radi. Međutim, zbog dinamičnih tehnoloških, gospodarskih, ali i društvenih i ekoloških promjena učiti treba čitav život, a ne samo u djetinjstvu i mladosti. No, kako se čitav život ne može ići u školu, uči se i neškolskim oblicima cjeloživotnog učenja – ‘neformalnim i informalnim’ obrazovanjem (samoobrazovanjem). U tom kontekstu obrazovanje odraslih postaje sastavni dio sustava cjeloživotnog učenja.
A da bi društvo postalo društvo znanja, ono mora biti i društvo koje uči (lifelong learnin society – LLL).
(iz teksta doktora znanosti Nikole Pastuovića objavljenog u Vjesniku 2008.)
Postanite član
Učlanite se kako bi postali naš prijatelj i pomogli rad knjižnice