USLUGE
Osim uobičajenih knjižničnih usluga nudimo i neke sasvim posebne – provjerite!
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali da smo među najaktivnijim knjižnicama u Hrvatskoj u domeni BookCrossinga? Jeste li znali da smo i član familije knjižnica-izdavača i da smo nedavno objavili naše prvo izdanje? Saznajte više na ovom linku.
PROJEKTI
Formiranje zbirke djela književnika i pjesnika hrvatskog podrijetla pod imenom “Druga domovina” trenutno je najveći projekt na kojem knjižnica radi. U ovom, za hrvatsku knjižnu baštinu vrlo važnom projektu surađujemo sa nizom ustanova i institucija u RH i u inostranstvu.
RADNO VRIJEME
Radno vrijeme knjižnice za korisnike je:
Ponedjeljak i srijeda od 15 do 20:00 sati.
Utorak, četvrtak i petak od 10 do 15:00 sati.
tel. 021 718 000
Pokrenut postupak zaštite geološkog lokaliteta Likva – Bačva
Nastavno na višegodišnju suradnju Narodne knjižnice Sutivan i Hrvatskog geološkog instituta na formiranju geološke poučne staze na području Sutivana, početkom 2022. Općina Sutivan uputila je prijedlog javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima...
Izvještaj s 8. smotre sirnica otoka Brača
Na uskršnji ponedjeljak 18. travnja u Sutivanu je održana tradicionalna otočna manifestacija 8. SMOTRA SRNICA OTOKA BRAČA u organizaciji Narodne knjižnice Sutivan i domaćinstvo Turističke zajednice Općine Sutivan. Dok su se gosti zabavljali uz animacijski program koji...
Ribanje i ribarsko praznovjerje
Uoči sutrašnjeg ribolovnog natjecanja FALA TI MORE u organizaciji SRK-a Kalamuc u Sutivanu, prisjetit ćemo se ukratko starih ribarskih običaja i vjerovanja koja možda sutra pomognu natjecateljima da budu što uspješniji. Poznato je da su ribari bili izuzetno...
Nicolo Gligo zaslužio vrijedno priznanje
Jedan od čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla, Nicolo Gligo iz Punta Arenasa dobio je priznanje Blue Planet koje dodjeljuje Fundacija Asahi Glass iz Japana, a vezana je za očuvanje prirodnog okoliša i smatra se u toj domeni na razini Nobelove nagrade. Gligo ju je...
Prilog o mački u kampanelu na HTV-u
Ekipa HRT-ove emisije MORE snimila je prilog o ilustriranoj priči o mački u kampanelu u čemu su pomogla i djeca 4. razreda osnovne škole u Sutivanu. Emisija se emitirala u nedjelju (27.03) u 13.23 na prvom programu HTV-a a link sa You Tube-a objavljujemo u privitku.
Stivanjanin u povijesnoj hajdukovoj momčadi
U razgovoru s voditeljem protokola i kroničarem nogometnog kluba Hajduk Juricom Gizdićem saznali smo zanimljiv i do sada slabo poznat podatak da je u momčadi legendarnog splitskog kluba od 1946. do 1949. godine igrao i jedan Stivanjanin: Josip Jurjević. Josip je rođen...
Mjesto za novosti
Trudit ćemo se obavijestiti Vas o svim važnijim i neobičnijim događanjima u knjižnici kao i razveseliti vas zanimljivim fotografijama. Naša knjižnica je mjesto gdje se djeca izuzetno dobro zabavljaju i rado provode slobodno vrijeme pa je najveći broj aktivnosti usmjeren upravo njima.
- Djeca u knjižnici 40%
- Odrasli u knjižnici 60%
- Od ukupnog broja stanovnika 12%
Motto naše knjižnice:
Ulaskom u knjižnicu postajete dioničar “društva znanja” i baštinik povijesne ljubavi za pisanom riječi.
Dok su nekada komparativne prednosti države bile plodna zemlja, pa sirovine i energija, danas je to stanovništvo koje je sposobno i spremno primjenjivati relevantno znanje u donošenju i provođenju važnih odluka, kako na kolektivnoj, tako i na
individualnoj razini. Za male je zemlje osobito važna odgovarajuća primjena postojećeg svjetskog znanja, koje je uglavnom dostupno svima, u čemu one mogu nadmašiti velike zemlje, pa se u njima može živjeti kvalitetnije nego i u ‘supersilama’. U proizvodnji, pak, novog znanja trebaju se usredotočiti na područja u kojima raspolažu potrebnim istraživačkim kapacitetima ili ih mogu razviti. Zbog uloge znanosti i obrazovanja u nacionalnom razvoju vodeća je ambicija Europske unije postati najdinamičnija i najkompetitivnija svjetska ekonomija, sposobna za održivi gospodarski rast s više boljih poslova i većom socijalnom kohezijom, tako da postane vodeće društvo znanja (The Lisbon Process, 2000., Educational ambitions for Europe, CIDREE, 2002.).
Budući da stvarati i primjenjivati novo znanje ne mogu neobrazovani ili loše obrazovni ljudi, obrazovanje treba biti kvalitetno i dostupno svima. S tim se u vezi mijenja i sam koncept obrazovanja i razumijevanje njegove kvalitete. Napušta se tradicionalno razumijevanje obrazovanja kao školovanja namijenjenog samo djeci i mladima. Prema tradicionalnom shvaćanju, život je podijeljen na dva osnovna razdoblja: razdoblje djetinjstva i mladenaštva kada se uči i razdoblje odraslosti kada se radi. Međutim, zbog dinamičnih tehnoloških, gospodarskih, ali i društvenih i ekoloških promjena učiti treba čitav život, a ne samo u djetinjstvu i mladosti. No, kako se čitav život ne može ići u školu, uči se i neškolskim oblicima cjeloživotnog učenja – ‘neformalnim i informalnim’ obrazovanjem (samoobrazovanjem). U tom kontekstu obrazovanje odraslih postaje sastavni dio sustava cjeloživotnog učenja.
A da bi društvo postalo društvo znanja, ono mora biti i društvo koje uči (lifelong learnin society – LLL).
(iz teksta doktora znanosti Nikole Pastuovića objavljenog u Vjesniku 2008.)
Postanite član
Učlanite se kako bi postali naš prijatelj i pomogli rad knjižnice