Zanimljivosti
Podvodno otkriće
Nastavljeni su istraživački i dokumentaristički radovi na vrijednom nalazištu tereta potonulih sarkofaga nedaleko Sutivana. Radove organizira i vodi ekipa Odsjeka za podvodnu arheologiju Ministarstva kulture, na čelu s Igorom Miholjekom, a uz pomoć ronilaca športskog ronilačkog kluba Mornar iz Splita.
Čitav tjedan radit će se na preciznoj izmjeri nalazišta i ulaganju nekoliko sondi koje će pokazati da li ispod tereta postoje ostaci drvenog trupa broda koji bi pomogli preciznom datiranju starosti nalazišta. Nakon prvobitnog rekognisciranja nalazišta uzeti su uzorci kamena iz potolonih sarkofaga i rimskih kamenoloma u okolici Škripa i Splitske.
Pokažu li petrografske analize da se radi o istoj vrsti kamena ovo bi bilo prvo nalazište u Jadranu čiji se teret može pouzdano povezati sa izvorištem na kopnu, pa tako i sa lukom polaska broda. Teret je vjerovatno bio namjenjen Saloni, a loša sreća, loše vrijeme i možda loše štivavanje tereta bilo je kobno za brod, ali vjerovatno ne i za posadu, jer brodolom se dogodio nedaleko pitome Bračke obale.
In Memoriam Branko Lukšić
Povodom 50-godišnjice tragične pogibije poznatog bračkog alpinista Branka Lukšića iz Sutivana, prenosimo tekst objavljen u mjesečniku Hrvatskog planinarskog saveza“Hrvatski planinar” autora Vladimira Jagarića:
Prošlo je pedeset godina otkako su na Kleku smrtno stradali alpinisti Branko Lukšić i Zvonimir Lindenbach. Poginuli su 11. svibnja 1958. pri priječenju jugoistočne stijene Kleka, u smjeru »Tonkina priječnica«.
Branko Lukšić rodio se 5. siječnja 1928. u Čileu, u gradu Punta Arenasu. Po dolasku u Zagreb na studij ekonomije učlanjuje se u SPD »Velebit«, čiji je član Uprave, referent za propagandu i član Alpinističkog odsjeka (AO). Bio je i pročelnik Komisije za alpinizam PSH-a (1956. – 1958.) te organizator alpinističkih akcija. Već je na prvom alpinističkom pohodu, na Durmitor 1950., u Savinom kuku prepenjao prvenstveni smjer.
Branko Lukšić i Branko Lustig na KlekuU osam godina bavljenja alpinizmom penjao je na Kozjaku, u Kamniškim i Julijskim Alpama, na Velebitu, Biokovu i Prokletijama. Pripadao je slavnom, povijesnom, poslijeratnom naraštaju alpinista koji su činili Drago Belačić, Slavko Brezovečki, Krešo Mihaljević, Edvin Rakoš, Joža Mesarić, Ervin Hanzer, Nenad Čulić, Mirko Zgaga, Stanislav Gilić, Matija Mlinac i drugi.
U navezu s Ervinom Hanzerom 31. srpnja – 1. kolovoza 1955. uspješno je svladao »Aschenbrennera«, s jednim bivakom. Penjali su smjer u »granicama ljudskih mogućnosti«, a njihov je uspon bio prvorazredan događaj za hrvatski alpinizam.
Za alpinističkog logora na Magliću 1956. prepenjao je svoj stoti smjer, a na Kleku 1958. posljednji – stotrideseti. Velebitaši Davor Ribarović i Anton Filipčić ispenjali su 7. srpnja 1960. smjer u Kleku koji su, Lukšiću u spomen, nazvali »Brankovim smjerom«.
Branko Lukšić pokopan je u obiteljskoj grobnici u Sutivanu na otoku Braču, a planinari su mu pripremili veličanstven sprovod.
Sahrana u Sutivanu 1958.Na nekoliko su mjesta u Klekovoj stijeni postavljene spomen-ploče s imenima penjača poginulih na Kleku. Jedna takva ploča nalazi se na izlazu iz smjera »Tonkina priječnica«, s imenima Lukšića i Lindenbacha. U parku frankopanske tvrđave u Ogulinu stoji spomen-obilježje posvećeno sedmorici alpinista poginulih na Kleku, na kojem su zabilježena i imena Branka Lukšića i Zvonimira Lindenbacha.
Lindenbach (nadimak mu je bio Linden), po zanimanju urarski pomoćnik, bio je mlad član Alpinističkog odsjeka PDS-a »Velebit«. Imao je samo sedamnaest godina kad je smrtno stradao na Kleku. Alpinisti su ga voljeli i cijenili kao perspektivnog penjača.
Nekadašnja planinarska kuća na Vidovoj goriHPD-ova podružnica »Mosor« iz Splita sagradila je 1936. planinarsku kuću na Vidovoj gori, na rubu stijene najvišega vrha otoka Brača (778 m). Za vrijeme Drugoga svjetskog rata kuća je napuštena, nakon rata obnovljena, a 28. rujna 1958., uz nazočnost šezdesetak planinara iz dalmatinskih planinarskih društava i Jerke, Brankove sestre, imenovana je Lukšićevim imenom. Tom je prigodom iznad vrata Doma postavljena i spomen-ploča posvećena Lukšiću.
Kuća je srušena 1972. po nalogu općine Supetar(!?), a nedaleko od mjesta gdje se nalazila sagrađena je nova kuća – danas turističko-ugostiteljski objekt »Vladimir Nazor«. Spomen-ploča Lukšiću sačuvana je te je uzidana u zapadni zid kuće.
(Hrvatski planinar, br. 11, 2008, str. 513 – 514)
1000 otoka na Reviji hrvatskog filma
Upravo smo saznali veliku vijest za sve učesnike, sudionike, obožavatelje i simpatizere Utrke 1000 otoka – dokumentarni serijal od dosadašnje četiri epizode (120′), između stodvadesetišest (126) na Reviju prijavljenih radova,stručni žiri je uvrstio među 58 naslova koji će biti prikazani u 9 sati natjecateljskog programa!
Revija hrvatskog filmskog i video stvaralaštvanajpopularnija je, najozbiljnija i najdugotrajnija filmska smotra u Hrvata, koja ove godine slavi veliku 40. godišnjicu. Domaćin revije je i još jedan slavljenik – Kino klub Zagreb koji ove godine slavi 80 godina postojanja.
Dakle, u ovoj na više načina posebnoj godini Zagreb će udomiti pravi filmski spektakl posebnih projekcija, razgovora, promocija i druženja koja će ispuniti tri Revijska dana od 28. do 30. studenog ove godine u i oko kino dvorane na Tuškancu, domu glavnog organizatora, Hrvatskog filmskog saveza, a svoj doprinos tom događaju dat će i učesnici i fanovi Utrke od kojih očekujemo da se u što većem broju okupe u Zagrebu tih dana, a posebno na projekciji.
Detaljan program i informacije o Reviji možete pronaći na ovom linku, a projekcija 4. epizode našeg serijala: OTOCI S DIOMEDOVE RUTE (40′) na programu je u subotu 29.11.2008. u 17:00 u kinu Tuškanac, Tuškanac 1.
Znači, ispeglajte veštite, ispraznite tekuće račune, prodajte dionice, uzmite neplaćeni godišnji (srećom vikend je) put pod noge i u metropolu; i ne zaboravite naš motto: Sve za utrku 1000 otoka!
HTV razglednica sa Brača
Danas je iz Povalja emitirana i treća epizodapopularne ljetne emisije RAZGLEDNICA IZ HRVATSKE, koja je predstavila tri otočka mjesta, Povlja, Sutivan i Milnu. Emisija je zamišljena kao kolaž raznovrsnih priloga od kojih su neki snimljeni prethodno, za vrijeme pripreme emisije, a ostatak se emitira u živo, pomoću TV studija instaliranog u unutrašnjosti lijepog turističkog jedrenjaka “Kapetana LUKE”. Emisija iz Milne emitirana je u srijedu, sa popularnim i zanimljivim gostima i sugovornicima: Zorijem Bonačićem Sargom, Jerkom Rošinom, Matkom Trebotićem, Matkom Mijićem i drugima. U Sutivanu se simpatičan voditeljski par upustio u otkrivanje ekstremnih sportova i tajni Sutivana uz sugovornike Ivu Ljubetića Šteku , Vedrana Zavorea, Vedrana Jutronića, Dražena Katunarića i drugih. U Povljima je predstavljena bogata povijesna baština i impresivno uljarstvo i maslinarstvo, uz priču sa najstarijim povaljskim ribarom, međunarodnim brakovima i na kraju s pjesmom Darka Rundeka. Sva su tri mjesta predstavila i bogatu kulinarsku tradiciju, te njegovanje tradicijskih napjeva u obliku klapske pjesme.
Brač u Geo magazinu
Krajem travnja na Braču je boravio ponajbolji hrvatski reporterski dvojac: tekstopisac Milan Tomljanović i fotograf Stipe Surać, angažirani od strane časopisa GEO kako bi njegovim brojnim čitateljima približili poznate i nepoznate ljepote našeg velikog i poviješću prebogatog otoka.
U sedam dana boravka uz pomoć lokalnih zaljubljenika zavirili su skoro u svaki kutak, popričali sa mnogim zanimljivim ljudima, preskakali gomile, igrali „balun o ruke“, uznemiravali šišmiše, kušali vitalac, posjetili muzeje, crkvice, kamenolome i arheološka nalazišta, Blaca i Zmajevu špilju, Trolokve, Dunaj, Lovrećinu i brojne druge lokacije.
Ispričati priču o čitavom Braču nije lako, ali od ova dva vrsna znalca u svojim područjima rada očekujemo i vrhunski rezultat. Skupa su odradili preko 200 reportaža za vodeće hrvatske putopisne časopise poput National Geographica i Gea, fotografski opremili nekoliko temata iz edicije Biseri Jadrana, te brojne monografije.
Stipe Surać ovjenčan je brojnim međunarodnim fotografskim priznanjima i nagradama i jedan je od vodećih hrvatskih reportažnih fotografa, a zanimljiva je vijest da će njegove fotografije nastale za vrijeme ovog projekta biti izložene ove godine u sklopu programa „Stivanskog lita 2008“.
Ako imate prilike svakako pročitajte u starim brojevima spomenutih časopisa njihove reportaže o Babinom polju na Mljetu, o ušću Neretve, Rapskoj fjeri, Nikoli Tesli, o Tovarećoj mužiki sa Dugog otoka, o Kornatima, o velebitskoj buri i mnoge, mnoge druge.
Sve su užitak za oko i dušu. Reportaža o Braču izlazi u novom broju GEA početkom lipnja, pa svakako potražite svoj primjerak na novinskim kioscima.
Europski glasnik
Naslovnicu novog broja poznatog kulturnog časopisa EUROPSKI GLASNIK krasi jedna bračka fotografija autora F.Mlinca, detalj sa procesije stivanskog zaštitnika Sv. Roka.
Dvanaestu godinu zaredom Europski glasnik se potvrđuje kao časopis koji nastoji opisati suvremenost, pratiti različite teorijske – sociološke, antropološke, filozofske rasprave u kojima se zrcale dominatna društvena previranja današnjice.
Odgovornost intelektualca, koncept europskog jedinstva i eurokulture, manifestacije totalitarizma, estetičke teorije, popularna kultura, teme su koje se provlače kroz gotovo sve brojeve časopisa.
Veliki dio dvanaestog broja Europskog glasnika bavi se „religijom u kontekstu“, esejima poznatih hrvatskih i europskih autora i intelektualaca, tako da fotografija na naslovnici uspješno oslikava tematsku preokupaciju izdanja.
Inače, procesija Sv. Roka jedna je od rijetkih u Hrvatskoj u kojoj se održao običaj bosonogog nošenja svetačkog kipa od prve procesije davne 1623. godine sve do danas.
Lilli Brač
Kujica Lilli i mačka Lilly Svileno Krzno skupa sa medvjedicom Bala i drugim životinjama, proživljavaju razne avanture diljem Europe.. Zašto bi to nama bilo zanimljivo? Zato jer je simpatična kujica Lilli rodom s otoka Brača, a osim toga glavni je lik u novoj seriji dječjih knjiga na njemačkom jeziku autorice Marie Kostner: “Lilli Brač & Seidenfell – Abentuer auf acht Pfoten”. Knjiga koja je nedavno izašla iz tiska u izdanjuPapierfresserchens MTM-Verlag iz Austrije sadrži dvije priče, od kojih se prva zove “Lillin otok”. Protagonisti radnje su životinje koje proživljavaju zanimljive događaje, a priče govore o prijateljstvu, mladalačkim ljubavima i ljubomorama, začinjenim predivnim krajolicima, godišnjim dobima, biljkama, vjetrom i zvijezdama. Knjiga je namjenjena djeci i odraslima koji pomoću životinjskih likova metaforično otkrivaju i uče o ljudskom i dječjem ponašanju, moralu, etici i ekologiji kroz zabavno i poučno štivo. Prvi dio knjige pun je preljepih opisa našeg otoka, jer Lilli priča svoje doživljaje i sjećanja iz rodnih Selaca, pa zatim opisuje izlete po otočkim mjestima i lokacijama sa svojim vlasnicima Oswaldom i Elisabethom koji svakog ljeta posjećuju Brač. Autorica Maria Kostner rođena je i živi u Innsbrucku, Austrija, gdje piše nove nastavke Lillinih avantura. Ilustratorica koja je oživila Lillin lik je Walburga Wedig. Jedan primjerak knjige dobila je na poklon Narodna knjižnica Sutivan, a knjiga bi bila i prigodan dar njemačkim turističkim obiteljima sa djecom ili bi se mogla nuditi u turističkim uredima otoka kao svojevrstan suvenir. Ukoliko je neko zainteresiran neka stupi u kontakt saizdavačem koji nudi vrlo povoljne mogućnosti otkupa.
Brač u svemiru
Nije loše prisjetiti se da zaslugom voditelja višnjanske Zvjezdarnice i svjetski priznatog astronoma Korada Korlevića otok Brač od nedavno brodi svemirskim prostranstvima. Naime, asteroid veličine Brača, koji je osobno otkrio iz višnjanske Zvjezdarnice 14. ožujka 1999. temeljem njegovog prijedloga kršten je imenom našeg lijepog i visokog dalmatinskog otočnog bisera.
Prihvaćen u znanstvenim krugovima i odobren od Međunarodne astronomske unije, na superstabilnoj stazi između Marsa i Jupitera plovi Brač. Korado Korlević je inače veliki zaljubljenik u naš otok, a u obrazloženju svog prijedloga, posebnu težinu su imali argumenti vezani za povijesno, kulturološko i prirodno značenje pustinjačkog samostana Blaca i uloga velikog zaljubljenika u nebo – posljednjeg upravitelja tog samostana, astronoma, matematičara i glazbenika don Nikole Miličevića.
Jakšićeva poezija u Baškiriji
| Dobili smo zanimljivu vijest da su prijevodi Jesenjinovih pjesama iz pera preminulog bračkog pjesnika Zlatana Jakšića, uvršteni u nedavno tiskanu Antologiju slavenskih pisaca u Baškiriji. Baškirija ili Baškorostan je republika u Ruskoj Federaciji smještena na južnom Uralu i Preduralju. Prijevodi su uvršteni sa potpisom “Prijevodi Zlatana Jakšića – čakavski hrvatski dijalekt.” Više nego zasluženo priznanje jednom od ponajvećih čakavskih pjesnika koji je nažalost preminuo početkom 2007. godine o čemu smo objavili prilog. Ispod teksta prilažemo dvije objavljene pjesme: Kuška i Pismo materi.
|
|||||
|
|||||
Najtopliji u Hrvatskoj
Dan Državnosti, hrvatski državni blagdan osim brojnih vatrometa i prigodnih proslava, obilježile su i najveće vrućine u posljednjih 50 godina u lipnju. 25. lipnja 2007. u 14:00 sati malo gdje je u čitavoj Hrvatskoj bilo hladnije od 30°C, jedino u gorju i ponegdje na sjevernom Jadranu. U Sutivanu na Braču je temperatura dosegla 39°C i prema podacima DHMZ-a to je bila najveća izmjerena temperatura u zemlji.
Danas su te temperature već iza nas, nevera je donijela olakšanje i jutros u 6 sati temperatura je samo 22°C, tako da se ugodno spava, a more je još uvijek vrlo ugodnih 26°C.
Prema prošlogodišnjim iskustvima očekuje nas još jedan toplotni udar u srpnju, (možemo mi i preko 40°C!) a onda slijedi prohladni i kišoviti kolovoz koji onima koji se ne bave turizmom donosi veselje, a turističkim i kulturno turističkim radnicima noćne more otkazanih izleta, aranžmana, koncerata i priredbi.
